Poluisaun Sonora (Barullu) iha Kapitál Estraga Kualidade Moris, Orden Públiku no Dezenvolvimentu Ekonómiku

Foto: Google images

 

Ba ema ne’ebé hela iha Kapitál Dili, kuaze lor-loron ita rona muzika ho volume maka’as, motor nia lian, no ema hakilar iha area públiku no iha dalan rezidensiál sira. Barullu iha kualkér tempu – dadér-san, kalan bo’ot madrugada no mos iha semana klaran (loron servisu). Tuir konseitu protesaun ambientál ne’ebé eziste iha mundu ne’e, poluisaun iha nia tipu oi-oin, hanesan poluisaun ar, poluisaun bee, poluisaun rai, no mos poluisaun sonora (barullu demais ka lian boot). Buat ne’ebé ita bolu poluisaun sonora – ka poluisaun barullu – ne’e aumenta durante ne’e iha Timor tanba ema barak bele asesu ba teknolojía sira, maibé autoridade sira ladún interese ka la iha kbi’it atu responde ba problema ne’e. Tanba públiku no estadu seidauk responde ba problema barullu iha sidade, ne’e indika katak só ema uituan deit maka konsidera poluisaun sonora hanesan problema bo’ot. Maibé, Fundasaun Mahein (FM) preokupa katak ida ne’e kontribui ba ambiente ida ne’ebé dezorganizadu, sabraut no rungu-ranga iha kapitál. Poluisaun sonora mos estraga buat barak, hanesan halo ema toba la diak, aumenta stres, estraga saúde inan no labarik sira nian, impaktu ba konsentrasaun no produtividade servisu, no provoka konflitu iha familia no komunidade. En jerál, jestaun ambiental no implementasaun regra bázika sira iha kapitál fraku tebes, no ida ne’e fó impaktu ba ekonomia, kualidade moris no orden públiku. Tanba ne’e, FM hakerek artigu badak ida ne’e atu sujere oinsá bele kombate problema poluisaun sonora ne’e. Ami fiar katak se ita nia sosiedade bele kontrola barullu, sidadaun sira ne’ebé hela iha sidade bele moris diak liu tan, no bele mos fasilita ekonomia dezenvolve ho paz.

FM observa fatór oi-oin halo poluisaun sonora sai problema bo’ot iha sidade kapitál. Fatór estrutural maka falta eduksaun, dezempregu, falta fasilidade no hiburan, no falta jestaun ambientál. Normalizasaun barullu mos akontese tanba Timor-Leste iha hela prosesu atu transforma husi sosiedade tradisionál rural ida ba iha sosiedade ne’ebé modernu no urbanu (maioria hela iha sidade). Klaru katak Timor-Leste enfrenta problema oi-oin, liu-liu asesu be’e-mos, saneamentu, nutrisaun, empregu, saúde no edukasaun ne’ebé adekuadu. Tanba ne’e, ema barak konsidera poluisaun sonora hanesan problema ki’ik ida. Posibilidade mos ema barak seidauk rona ideia “poluisaun sonora” hanesan ema hela iha rai dezenvolvidu.

Fatór seluk maka ema barak agora bele asesu ba teknolojía ne’ebé halo barullu, liu-liu speaker elektronik ka Bluetooth, no modifikasaun kareta no motor. Biznis ka traballadór informal barak mos toka muzika hodi atrai ema atu hola sira nia sasán, hanesan loja iha Colmera ka vendedór ambulante tiga roda sira. Joven mane barak sira mos gosta gáz sira nia motor atu dada atensaun ka selebra eventu ruma hanesan jogu bola.

Falta implementasaun regra, liu-liu regra liga ho modifikasaun kareta no motor, mos aumenta poluisaun sonora iha sidade. Dala ida-rua PNTL halo operasaun hodi foti ema nia motor lian boot sira, maibé ohin loron motor ho lian boot barak los iha sidade. FM haree membru PNTL rasik mos uza kareta ka motor ho modifikasaun illegal sira, no ida ne’e hatudu mezmu ofisiál seguransa sira ignora deit lei. Entaun ami la hakfodak bainhira joven sira ho falta edukasaun, servisu no fasilidade mos ignora regras.

Tanba maioria ema Timor moris iha uma hamutuk ho ema barak, ema toman ho ambiente barullu, no ida ne’e razaun ida maka ema tolera barullu iha sosiedade. Iha eventu no festa sira, dala barak ema toka muzika ho volume másimu. Hahalok ne’e mos ligadu ho prátika lia ne’ebé fo presaun ba ema atu gasta osan barak ba seremonia ka festa boot. Maibé, ema barak mos komesa kestiona prátika hirak ne’e, no diskusaun iha iha komunidade no media sosiál hatudu ema barak preokupa kona-bá barullu iha Dili no fatin seluk. Ema balun mensiona sira baruk ona ho barullu iha sidade, no sente katak kualidade moris la iha ona. Maibé, seidauk iha asaun koordenadu ruma husi públiku ka estadu.

Barullu sempre akontese iha sidade, no kompañia no festa privadu mos iha direitu atu toka muzika. Maibé, barullu ne’ebé eksesívu (barullu demais) mos kria impaktu negative sosiál no ekonómiku barak. Tanba ne’e konseitu poluisaun sonora eziste, no nasaun barak implementa lei hodi regula barullu. Iha nasaun barak, razaun boot ema bolu polísia maka barullu. Iha Kódigu Penál, Artigu 215 iha Sesaun II kona-bá krime haosu ambiente mensiona deit impaktu husi barullu ba sistema naturál sira. Depois, Lei Nu. 3/2012 kona-bá Autorizasaun Lejislatívu Matéria Ambiental rekomenda atu “Estabelese nesesidade ba kontrolu poluisaun sonora e vibrasaun, liu-liu iha area rezidensiál”. Maibé tuir FM nia haree, seidauk iha Lei ka polítika ruma ne’ebé kria bazeia ba Parlamentu nia rekomendasaun ne’e.

Maske FM rekoñese katak Timor-Leste enfrenta problema sosiál barak, poluisaun sonora nafatin problema bo’ot ida tanba kria impaktu negatívu barak. Impaktu bo’ot ida maka estraga ema nia saúde tanba toba la diak no aumenta stres. Inan, bebé no labarik sira maka sofre barak liu, tanba sira tenke toba diak atu bele han no dezenvolve. Labarik sira ne’ebé toba la diak tanba barullu iha kalan sei enfrenta problema iha eskola. Poluisaun sonora iha komunidade mos provoka konflitu tanba aumenta stres, ema istori malu no baku malu.

Barullu mos kria impaktu ekonómiku oi-oin, tanba ema nia produtividade no konsentrasaun afeitadu bainhira sira toba la diak ka stress barak. Barullu iha sidade mos kria ambiente maljestaun, foer no dezorganizadu. Ambiente aat hanesan ne’e estraga povu nia moris, maibé mos halo vizitante ka investór sira preokupa. Investór privadu sira bele konsidera maljestaun no ambiente dezorganizadu ne’e hanesan bareira ba biznis, entaun bele dezmotiva sira atu mai investe. Setór turizmu, hahan, jogu, hospitalidade no seluk depende ba ambiente ne’ebé organizadu, moos no kalma. Karik estadu la foti asaun hodi kombate barullu no tipu poluisaun sira seluk, susar atu dezenvolve turizmu ka setór ekonómiku sira seluk iha Timor-Leste, maske setór sira ne’e esensiál ba kreximentu ekonómiku no hadiak povu nia kondisaun moris.

Ikus liu, bainhira estadu falla atu rezolve kestaun poluisaun sonora, ne’e mos kria implikasaun polítiku. PNTL falla atu implementa ka tuir regras kona-bá modifikasaun kareta no motor, no ida ne’e hafraku lei no hatun povu nia fiar ka respeitu ba regra sira. Maske lidér balun konsidera barullu hanesan problem ki’ik kompara ho asuntu seluk, FM konsidera poluisaun sonora nu’udar problema importante ne’ebé presiza asaun espesífiku. Se lae, inan, labarik no traballador sira sei kontinua sofre tanba toba la diak, Dili nia imajen foer sei kontinua limita investimentu, no konflitu no dezorden sei aumenta. Buat hirak ne’e amesa ba estabilidade no seguransa nasionál.

Atu bele kombate problema poluisaun sonora iha sidade kapital ne’ebé sai grave ona, Fundasaun Mahein rekomenda asaun tuir mai:

  • Lei atuál sira mensiona kontrolu poluisaun sonora atu proteje ambiente, maibé seidauk iha lei ka polítika ruma atu proteje komunidade sira husi poluisaun sonora. Tanba ne’e, Governu tenke servisu hamutuk ho Parlamentu hodi kria Lei ida atu regula barullu iha area urbanu sira tanba razaun sosiál no ekonómiku. Tuir mai, presiza dezenvolve polítika no estratéjia ida hodi kombate poluisaun sonora liu husi polisiamentu no edukasaun síviku. Iha nasaun balun, poluisaun sonora nu’udar krime, maibé iha fatin seluk autoridade munisipál sira maka regula barullu nu’udar kestaun saúde ambientál. Tuir FM nia perpsetiva, diak liu lalika kriminaliza joven sira nia hahalok aat, liu-liu tanba autoridade rasik la hatudu ezemplu diak ba sira. Maibé, karik konsekuénsia la iha, ema barak sei kontinua ignora regras. Tanba ne’e, lei presiza balansu – la bele fó sansaun todan demais, maibé presiza fó sansaun ne’ebé natoon atu ema hotu sei tuir.
  • PNTL tenke implementa lei kona-bá regula modifikasaun kareta no motor. Autoridade bele fó avizu ba bengkel sira ne’ebé halo modifikasaun ilegál, depois fó multa ba sira ne’ebé viola. PNTL bele mos fó sai katak ema hotu ho motor ka kareta modifikadu presiza hasai modifikasaun iha fulan ida ka rua, depois PNTL sei komesa foti veíkulu sira hotu ne’ebé viola regras. PNTL mos bele kria liña telefone ida atu fasilita membru públiku fó hatene bainhira ema gáz motor ka uza modifikasaun ilegál.
  • PNTL hamutuk ho autoridade munisipál bele fó avizu ba kompañia no komunidade sira hotu katak muzika la bele ho volume makaas liu, signifika bele rona husi distansia besik, maibé la bele rona ona husi distansia 50 metrus. Liu tuku 10 kalan, volume tenke kontrola iha area rezidensiál sira. PNTL bele halo patrulla iha kalan atu garante kompañia sira tuir regras. Kompañia sira ne’ebé viola regras tenke hetan multa, no sira ne’ebé viola beibeik tenke taka.
  • Autoridade munisipál bele organiza programa edukasaun síviku iha aldeia hotu Dili nian, atu hanorin rezidente kona-bá konseitu “poluisaun sonora”, inklui mos importánsia kontrola barullu ba komunidade nia ben-estar, saúde públiku, dezenvolvimentu ekonómiku no kualidade moris. Bele mos hanorin traballadór informal sira hanesan vendedór tiga roda katak toka muzika ho lian boot halo komunidade la hakmatek ona. Presiza sujere meius seluk ba vendedór sira ne’e atu promove sira nia produtu, hanesan dere sinu. Autoridade munisipál bele kolabora ho Xefe Suku ho Xefe Aldeia sira atu implementa regras iha kada aldeia hanesan tara bandu, atu kontrola volume muzika, la bele gáz motor ka apita arbiru, no la bele halibur iha grupu boot iha kalan.
  • Karik Governu implementa rekomendasaun hirak ne’e, bele redúz poluisaun sonora. Maibé sei iha problema barak ne’ebé Estadu presiza rezolve atu garante katak sidadaun sira hotu bele moris iha dame, seguransa no prosperiedade. Tanba ne’e, aleinde kombate poluisaun sonora, Estadu presiza kombate abut hahalok anti-sosiál, kondisaun foer no dezorden iha sidade, liu-liu oportunidade ekonómiku, edukasaun, fasilidade, eventu/fatin halimar (hiburan), implementasaun regras no jestaun ambientál ne’ebé seidauk adekuadu.

 

Leave a Reply

Your email address will not be published.

Related Post