Fontes Imajen: Medium
Kleur ona, Fundasaun Mahein (FM) halo analiza konaba asuntu migrasaun, liu-liu konaba juventude Timoroan ne’ebé ba servisu iha rai liur no risku sira relasiona ho Timor-Leste nia sistema kontrolu imigrasaun ne’ebé fraku. Artigu ida ne’e fo atensaun ba kestaun seluk: polítika migrasaun ka “politics of migration” iha nasaun avansadu sira, no oinsá situasaun ne’e afeita ba Timoroan sira hela iha rai liur.
Tinan kotuk, kazu boot envolve Timoroan hetan atensaun iha midia lokal no internasionál. Iha Irlanda do Norte, labarik Timoroan ida mate no trata hanesan kazu oho ka omisídiu. Timoran oan nain tolu hetan akuzasaun no sira nia kazu lao dadaun. Iha Portugál, insidente violénsia iha sidade Fátima rezulta joven Timoroan ida mate. Iha Inglaterra no Irlanda do Norte, Timoroan sira baku malu iha públiku no video fahe viral iha midia sosiál. Kazu sira ne’e triste, maibé sai mos hanesan símbolu forte iha debates konaba migrasaun iha rai dezenvolvidu sira.
Maske kazu sira ne’e la reprezenta Timoroan hotu-hotu, importante atu komprende kontekstu politiku no sosiál iha ne’ebé insidente refere akontese. Iha Europa no Amerika do Norte, realidade mak kazu envolve imigrante sira hetan atensaun boot liu kompara ho kazu involve lokal sira, liu-liu bainhira envolve ema ne’ebé laos husi Europa. Iha sidade ki’ik sira hanesan Dungannon iha Irlanda do Norte ho populasaun Timoroan boot, atividades baibain hanesan halo festa boot ho ema barak ne’e vizibel tebes no dada atensaun ba komunidade imigrantes. Ema lokál sira bele sente la kontente bainhira baze tensaun iha tiha ona.
Polítika anti-imigrante aumenta maka’as iha Europa no Amerika do Norte, no ida ne’e influénsia oinsá públiku responde ba kazu envolve estranjeiru. Partidu extrema-direita no movimentu populista hetan apoiu barak bainhira sira koalia kontra imigrasaun masa. Dala barak sira akuza imigrante sira dehan sira lori dezorden no krimi, no koalia katak imigrante hakarak “aproveita” deit sistema asisténsia sosiál ka buka osan. Demo barak mosu ona kontra imigrasaun iha rai oi-oin, hanesan UK, Alemanha, Portugál no Repúblika Irlanda. Mezmu Governu sira ne’ebé uluk suporta polítika multikultural no sistema vistu ne’ebé nakloke, agora sira muda tiha ona. Iha Reinu Unido, Primeiru Ministru Keir Starmer foin koalia katak UK bele sai “ilha ba estranjeiru sira”. Tuir ema barak nia haree, PM nia deklarasaun ne’e mosu tanba presaun aumenta no nia sente katak nia tenke adopta polítika “forte” relasiona ho imigrasaun.
Movimentu anti-imigrante aproveita rasismu no xenofobia ne’ebé eziste iha sosiedade oeste. Maske nune’e, imigrasaun husi nasaun laos-Europa (ka rai sub-dezenvolvidu sira) ba Europa no Amerika do Norte aumenta maka’as dezde tinan 2000. Iha Reinu Unido, komesa iha tinan 1997 migrasaun aumenta maka’as husi tempu Governu Trabelista. Foin dadauk tanba Brexit, númeru imigrante laos-Europa aumenta tan tanba Reinu Unido taka movimentu livre ba sidadaun EU, maibé loke dalan seluk ba migrante global. Mudansa demográfiku ne’e mos akontese iha rai dezenvolvidu barak, no kria mudansa iha populasaun ne’e vizíbel tebes iha fatin ne’ebé uluk populasaun mais homogeneu (maioria ema rai nain).
Imigrasaun ne’e aumenta tanba ho razaun oi-oin, laos deit tanba polítika governu muda. Konflitu, pobreza no instabilidade iha rai Sul Global (ka Terseiru Mundu) kauza ema miliaun ba miliaun atu muda ba Norte Global (Primeiru Mundu). Teknologia informasaun no komunikasaun hanesan midia sosiál mos influénsia movimentu ne’e, tanba agora imigrante sira bele komunika iha tempu-ril konaba rotas migrasaun, polítika vistu, kondisaun moris no oportunidade servisu. Rede tráfiku umanu sira mos uza midia sosiál atu fahe informasaun ho “kliente” sira konaba tempat jemput (pick-up location), rota transporte no presu.
Iha nasaun dezenvolvidu barak, saláriu estagnadu kompara ho inflasaun, kustu de vida sai karu liu no servisu públiku hetok lao neineik. Maske migrasaun la’ós razaun prinsipál ba problema sira ne’e, sidadaun rai nain barak identifika problema sira ho númeru imigrantes foun ne’ebé boot. Ekonomista sira debates maka’as hela konaba oinsá migrasaun masa husi rejiaun sub-dezenvolvidu nia impaktu ba sosiedade no ekonomia iha rai dezenvolvidu sira. Balun fo argumenta katak “traballadór kustu kiik” hatún saláriu rai nain nian, aumenta kustu uma no fo todan ba servisu públiku sira. Seluk mos argumenta fali katak imigrante sira kontribui ba kreximentu ekonómiku atu nune’e hadiaa situasaun ekonómika ba ema hotu. Maske nune’e, ema barak konsidera katak traballadór imigrante sira fó benefísiu boot liu ba negósiu sira no hatún traballadór lokál sira nia saláriu. Persepsaun ida ne’e fo influénsia maka’as ba ema barak atu kestiona multikulturalizmu no polítika migrasaun liberál ka nakloke.
FM observa mos katak prátika sósio-kulturál balun husi Timoroan sira rasik kria risku bainhira lori ba rai liur. Ita nia sosiedade tradisionál, oral no bazeia iha rede familiar. Dala barak ita depende liu ba koneksaun familia no informasaun oral liu duke dokumentu ka regulamentu formal sira. Ema Timor barak sai husi Timor ho objetivu úniku atu buka osan, no ladun hatene konaba lei, jeografia, ekonomia, kultura no kostume rai seluk nian. Ema balun sai ho intensaun atu halo servisu ilegal, karik tanba sira rona husi kolega ka familia sira katak sira bele hetan servisu lalais no “fasil”. Hahalok hanesan ne’e iha ona konsekuensia boot: iha tinan 2023 Reinu Unido kansela polítika vistu-livre nian ba Timoroan sira tanba abuzu regulamentu migrasaun no halo servisu ilegal.
Iha mos ezemplu lubuk ida konaba komportamentu problemátiku husi Timoroan sira iha rai liur. Traballadór sira iha programa traballu iha Austrália ba Brisbane atu halo ezame graduasaun arte marsiál. FM monitor grupu arte marsiál (GAM) tinan barak ona, no ami preokupa tebes tanba rona konaba disputa entre GAM sira iha Inglaterra. FM mos hetan informasaun kona-ba Timoroan halo futu manu iha Reinu Unido. Prátika ne’e uluk eziste iha área remota hanesan Irlanda Norte, maibé agora konsidera la diak no ilegal, kontra norma lokal no kontra direitu animal. Komportamentu hanesan ne’e hatudu dezrespeita ba lei no kustume lokal, no kria imajen negativu konaba Timoroan no mos imigrante seluk. Tuir lolos ema labele halo estereotipu ka jeneraliza konaba grupu, maibé realidade katak ema barak mak halo estereotipu ida nee. Timoroan mos halo estereotipu konaba ema Lorosa’e ho Loromonu. Infelizmente, prátika hanesan futu manu ka rivalidade GAM bele haforsa estereotipu negativu ne’ebé identifika imigrante laos-Europa hanesan ema ne’ebé la respeita lei, laiha étika modernu ka la hatene direitu animal nian.
Infelizmente, Timoroan sira iha rai liur sei hetan julgamentu laós deit tanba komportamentu individu, maibé mos husi rai nain nia frustrasaun. Maske maioria imigrante servisu diak no respeita lei, kazu ida ka rua deit bele halo mal-reputasaun ba grupu tomak. Iha tempu midia sosiál, kazu ida bele hamosu ódiu, diskriminasaun, protestu ka violénsia.
FM suporta Timoroan sira ne’ebé hakarak ba servisu iha rai liur bainhira sira respeita lei konaba migrasaun no traballu, adapta ba kultura lokal no evita komportamentu antisosiál. Osan ne’ebé imigrante Timoroan haruka mai Timor importante tebes atu sustenta familia barak nia moris. Maibé migrasaun masa juventude mos kria impaktu negativu iha Timor tanba hamosu “brain drain”, ne’ebé dudu juventude ho kapasidade no ambisaun boot sai husi Timor, tanba ne’e sira la kontribui ona ba ekonomia domestika.
Susar ba ita iha Timor atu influénsia ba polítika no debate konaba migrasaun iha nasaun avansadu sira. Situasaun ida nee sei sai susar liutan iha tinan 10 oin mai. Iha tempu hanesan, Timor-Leste enfrenta krize finanseiru no frustrasaun domestika aumenta beibeik konaba korrupsaun elite no falta progresu sósio-ekonómiku. Tuir FM nia haree, solusaun úniku ba Timor nia krize ne’e mak ita tenke rezolve abut ba emigrasaun masa: ne’e Governu nia fallansu atu kria ekonomia forte no oportunidade empregu ba ema hotu. Bainhira ita fó prioridade ba dezenvolvimentu ekonomia iha rai laran, ema ida-idak bele hili migrasaun nu’udar opsaun pesoal, la’ós tanba situasaun obriga sira atu sai ba liur. Iha tempu hanesan, ita Timor-oan mos iha dever atu proteje dignidade Timor-oan iha rai laran no mos iha rai liur.
Tanba ne’e, FM rekomenda katak Embaixada Timor-Leste iha rai sira hanesan Austrália, Reinu Unidu, Portugál no Korea do Súl tenke halo bebeik ka regular programa induksaun kultural kumpriensívu ba traballadór Timoroan sira. Programa hanesan ne’e bele organiza liu husi grupu WhatsApp, atu fó klaridade konaba lei, kultura no espestasaun lokal sira. Ida ne’e sei ajuda tebes atu minimiza risku ba ita nia maluk Timoroan sira ne’ebé ba servisu iha rai dook, no mos haforsa ita nia naran nu’udar nasaun demokratiku bazeia ba lei.