Iha fulan Setembru mosu operasaun hakfodak ida iha sidade Dili relasiona ho akontesementu oho malu husi Grupu Krimi Organizadu ne’ebé identiku ho naran Kipas Dulu Baru Tanya – KIBATA. Efeitu husi asaun krimi ne’e konsege halo komunidade sira senti trauma no tauk la’o kalan iha sidade Dili momentu ne’e. Maibe, hafoin liu tiha semana ida balun, mosu tan problema oho malu entre Timor-Oan (estudante) iha Indonezia ne’ebé sai preoukupasaun públiku iha Timor-Leste. No, hetok at liu tan wainhira iha loron 3 fulan Novembru maizumenus tuku 10:00 otl prizioneru iha prizaun Bekora hamutuk 24 sobu komarka no halai sai husi Prizaun Becora.
Wainhira ita hare’e didiak, kazu prizoneiru sira halai sai husi prizaun la’os foin akontese maibe pelumenus dala tolu ona, durante periodu ukun-an. Hanesan prizioneru Sergio “Ninja/Metan” ho kazu na’ok no asaltu seksual ne’ebé halai sai husi komarka iha 2003; depois prizioneru sira husi Grupu Alfredo Reinaldo ne’ebé halai sai iha 2006; no kazu ida ne’ebé sei fresku hela maka prizoneriu 24 halai sai iha Novembru 2013.
Maibe tuir Fundasaun Mahein nia monitorizasaun to’o ohin loron Autoridade Justisa ka prizaun Becora seidauk iha esplikasaun ida klaru ba publiku kona-bá motivu prizioneru abadona prizaun. Presiza iha klarifikasaun husi Ministériu kompetente atu nune’e públiku bele iha informasaun adekuadu ba kestaun refere. Tanba, tuir dadus Fundasaun Mahein katak kazu hirak ne’e akontese iha prizaun Bekora la’os prizioneru halai sai husi komarka deit, maibe iha kazu barak maka hanesan prizoneiru tara-an iha komarka laran ne’ebé familia sira duvida kona-bá vitima tara-an ne’e. Maibe to’o ohin loron seidauk iha klarifikasaun ida lolos husi mutivu tara-an ne’e ba familia vitima no públiku. Buat hotu sai nonok no hakmatek nia laran.
Liga ba kazu prizoneiru 24 halai sai husi prizaun Bekora iha inisiu fulan Novembru, Fundasaun Mahein konsidera ne’e nu’udar kazu ne’ebé seriu. Tanba, akontesimentu refere prizioneru sira konsege hakanek Guarda prizaun na’in Rua ne’ebé rezulta ema ida hetan kanek todan (grave). Bazeia ba informasaun husi media nasional sira katak prizionariu sira ne’ebé halai sai husi komarka ne’e kompostu husi dadur ne’ebé komete krime omezidu agravadu no droga. Ne’ebé kompostu husi blok A, B, no C. No, asaun ne’e akontese iha dadersan maibe Polisia Nasional Timor-Leste – PNTL konsege kaptura fila fali prizoneiru hamutuk 13 iha lorokraik. No, loron tuir mai prizioneru ida voluntariamente entrega-an, no ida seluk ka’er iha fronteira Maliana wainhira tenta atu tama ba Indonezia. Inklui prizoneiru ida seluk kaptura iha Baucau no restu to’o ohin loron seidauk kaptura, autor siguransa sira promete ona katak sei buka tuir atu kaptura.
Hare’e husi kazu prizoneiru sira halai sai husi komarka, tuir Fundasaun Mahein nia monitorizasaun identifika katak kondisaun komarka ne’ebé la seguru. Ezemplu, odamatan no jenela ba prizioneru ne’e halo deit ho ai kabela. Nune’e mos laiha siguransa externa ka PNTL iha Prizaun hodi bele apoiu siguransa. Pior liu tan maka falta ekipamentu radio komunikasaun ba Guarda sira atu halo komunikasaun wainhira disturbasaun ruma. Nune’e mos CC-TV balun ne’ebé ladun funsiona diak fo oportunidade ba prizoneiru sira bele halo reasaun hodi halai sai. Kestaun sira ne’e sai nu’udar ameasa boot ida ba guarda sira nia vida futuru.
Hanesan informasaun iha media katak prizionerus sira asaltu gaurda prizaun hafoin misa remata. No prizioneru sira konsege hakanek guarda prizaun na’in rua, ida kanek iha liman no ida seluk kanek greve iha ulun tanba baku ho besi-kanu. Fundasaun Mahein duvida katak Guarda Prizaun sira seluk ba ne’ebé mak ema na’in 2 deit? Tanba sa mak besik-kanu sira iha fali prizoneiru sira nia liman? Hetok at liu tan maka prizioneru sira ne’e halai sai husi portaun bo’ot. Fundasaun Mahein preoukupa tebes kona-bá jestaun siguransa Guarda Prizaun Bekora ne’e la’o oinsa? Husi razaun hirak ne’e, Fundasaun Mahein husu ba Autoridade kompetente atu hadi’a jestaun siguransa guarda prizaun nian hodi evita prizioneru sira halo asaun hasoru guarda iha futuru.
Fundasaun Mahein rekomenda ba Ministeru Justisa atu investiga klean ba prizioneru sira ne’ebé halai sai husi prizaun inklui halo investigasaun mos ba guarda prizioneiru sira atu hatene klean motivu saida mak prizioneiru sira halai sai husi prizaun.
Fundasaun Mahein rekomenda atu Ministeriu Justisa no Ministeriu Siguransa no Defeza atu iha koordenasaun ba seguransa prizional atu monta PNTL iha prizaun hodi apoiu guarda prizaun atu halo siguransa ba prizioneiru sira.