Projetu LNG – Beaço: Potensia Risku ba Feto Sira

Projetu LNG – Beaço: Potensia Risku ba Feto Sira post thumbnail image

Komponente ida projetu tasi mane nia mak planta Liquified Natural Gas (LNG) ne’ebé atu establese iha Beaço- Viqueque. Pakote husi LNG sei konstrui mós fatin area ba atividade industrial, nova Beaço, aeroportu iha Viqueque, fatin hakiak lafaek no auto estrada liga Suai to’o Beaço. Tuir Timor-Gap katak projetu Governo gasta ona $20 Millaun ba estudu viabilidade sira no halo ona akordu komersial ho Kompania Xineza “China Civil Engenering Contractions Cooperations ho orsamentu millaun $ 943 atu halo porjetu ne’e (Tatoli, 21 Agostu 2020).

Iha fulan Setembru ne’e nia klaran, ekipa FM halo vizita ida ba iha Beacó – Viqueque fatin ne’ebé atu harii projetu LNG nia. Durante vizita ne’e FM halo observasaun direta no intervista pesoal ho komunidade afetadu, lider komunitariu sira, sosiedade sivil, inklui autoridade Governo releventa husu sira nia prespetiva kona-ba benefisiu no risku husi LNG ba feto sira nia moris ba futuru. Peskiza ne’e foka deit bá saida komunidade afetadu sira preokupa liu-liu feto sira relata kona-ba projetu LNG.

Sensebilizasaun ba komunidade afetadu sira – komunidade sira seidauk sensebiliza ho projeitu tasi mane tamba durante ne’e feto sira la partisipa iha ekontru no sosializasaun ne’ebé hala’o iha Suku kona-ba projetu tasi mane. Feto sira ba iha fatin enkontru maibe sira hato’o katak sira nia servisu mak apoiu iha dapur prepara hahan ba Ekipa Konjunta Interministeria ne’ebé hala’o sosilizasaun ba komunidade afetadu. Nune’e sira la informadu lolos kona-ba projetu infrastrutura pertoliu tasi mane liu-liu planta LNG ne’e rasik.

Komunidade lakon rai Agrikultura, Hortikultura no Peska – to’o agora seidauk iha identifikasaun lolos kona-ba natár, to’os, plantasaun hirak mak sei destrui iha Beaço. Projetu LNG ne’e sei okupa rai hektares 650 iha suku Maluro tomak inklui suku Uma Wain Kraik sorin. Komunidade afetadu sira sei desloka husi rai tetuk ba hela fali iha foho leten fatin ne’ebé Governu identifika ona. Nune’e sira sei lakon sira ba aktividade halo natar ho permenante tamba laiha fatin ne’ebé bele halo natar. Komunidade sira iha Baeço hato’o katak sira abitua ona rai tetuk no maioria sira depende mós ba tasi, ne’ebé sei fó ameasa ba vida hanesan peskadór wainhira muda sa’e ba foho leten.

Kompensasaun ba Rai, Uma, Uma-Lisan, Rate, no Plantasaun –aleinde afeita uma, rai agrikultura, hortikultura no peska, sei afeita mós fatin ba animal hakiak, inklui uma adat (+-25) no rate (+- fatin 5) ne’ebé tama iha area afetadu LNG nia. Komunidade sira rekuinese iha proposta ba kompensaun ho kustu boot tamba Governu la aprezenta uluk kona-ba tabela folin ba kompensaun maibe husu deit ba komunidade sira atu aprezenta sira nia dadus tuir sira nia kalkulu rasik. Kestaun maka halo fila fali uma adat no rate halo tuir rituais sai mos naha todan ne’ebé komunidade sira preokupa no tenke hetan konsidera husi Governu.

Fatin Lokalizasaun Komunidade Afetadu sira –fatin ba Bairo Foun Beaço ne’ebé Governu identifika ne’e iha los rai fuik maran, laiha bé no iha foho leten. Nune’e hela fatin, Bé no saneamanentu baziku, elektrisidade, garatia ba edukasaun no saude mak feto afetadu sira sira nia ejijensia hodi reduz problema sira kona-ba realokasaun. Konsidera ida ne’e sai risku ne’ebé boot ba feto liu-liu sira ne’ebé vuenravel liu hanesan faluk, inan isin rua, labarik kiik no difisente sira. Governu tenke kria uluk kondisaun sira ne’e antes muda komunidade.

Politika La Serteza nia Impaktu ba PNDS no Edukasaun  – Autoridade lokal sira hato’o katak programa Plano Nasional Dezenvolvimentu Suku ne’ebé ba suku Maluro kansela hotu tamba projetu LNG ne’e.  Feto sira hatete ami preokupa ho dezisaun Governu nia ne’ebé la serteza atu hari’i planta LNG iha Beaço no sira konsidera bele fó impkatu ba sira nia oan nia futuru. LNG aleinde impede planu dezenvolvimentu suku impede mós oan sira nia estudu, tamba Beaço oan nain 25 (mane 17, feto 8) mak tuir ona kursu espesializada iha Tibár kona-ba servisu setór petroliu maibe to’o agora laiha politika ne’ebé serteza ba LNG, maske formadór hirak ne’ebé barak mak lakon ona sira nia estudu iha universidade. 

Iikus liu – Governu tenke fó sai ona informasaun serteza kona-bá futuru dezenvolvimentu projetu Tasi Mane liu-liu lokalizasaun projetu LNG hodi evita rumoris no konfusaun iha komunidade nia leet. Hamenus birokrasia nasional importante atu involve autoridade munisipal sira hodi ajuda prosesu sira ne’ebé sira bele halo tuir kompetensia ne’ebé atribui ba sira.  Importante liu mak komunidade afetadu liu-liu feto sira tenke hatene impaktu husi projetu LNG ne’e liu husi sensebilizasaun ne’ebé Governu halo. Iha futuru levatamentu dadus ba komunidade afetadu sira tenke tau atensaun maka’as ba feto sira liu-liu sira ne’ebé vuneravel liu.

Leave a Reply

Your email address will not be published.

Related Post