PNTL nia Profesionalismu Sukat iha Atuasaun

PNTL nia Profesionalismu Sukat iha Atuasaun post thumbnail image

Liu Husi Fundasaun Mahein nia Lian No 20 (.pdf), FM koalia lisuk konaba PNTL nia Profesionalizmu Sukat iha Atuasaun ne’ebe durante ne’e publiku kestiaona lor-loron. Bazeia ba politika siguransa nasional ne’ebe hatur iha prinsipiu sanolu nudar matadalan ba siguransa nasional, ita bele sita katak iha prinsipiu rua mak deskrebe katak; premeiru politika siguransa nasional respeita no hatama valor sira ne’ebe ita hahi ba siguransa nasional. Siguransa nasional tenki promove direitus humanus, lei no ordem, governasaun ne’ebe lezitimu ho responsabilidade, justisa, liberdade, toleransia no fo opurtunidade hanesan ba ema hotu. Segundu, “diak liu Prevene duke Kura” politika siguransa nasional fiar katak diak liu halo prevenensaun molok ameasa mosu no sai boot liu tan.

Iha relatoriu ne’e esplika katak Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) forsa seguransa ida ne’ebé iha misaun atu defende legalidade demokrátiku, garante seguransa sidadaun, bens nian no proteze direitu sidadaun nian tuir termu ne’ebé estabelese iha Konstituisaun no iha Lei oan sira. Tuir estratéjia no filozofia polisiamentu nian PNTL iha karakteristika polísia komunitária, maske nia organizasaun, disiplina, instrusaun no estatutu pesoál nian sei tuir natureza militar, PNTL sei la konstitui forsa natureza militar ida.

Nomos relatoriu ne’e kestiaona katak Konkista boot ne’ebe iha, liu husi prosesu reforma seitor seguransa ne’ebe lori hikas konfiansa ba PNTL atu responsabliza siguransa iha teritoriu Timor-Leste tomak, hafoin UNPOL entrega poder ba Polisia Nasional Timor-Leste iha loron 27 Marsu 2011, aniversariu PNTL. Maske sei iha limitasaun oi-oin maibe esforsu tomak hodi hetan hikas konfiansa ne’ebe instituisionalmente hala’o lei no ordem nudar ordem konstituisional no operasionalmente estabiliza situasaun ba iha perturbasaun ordem publika. Maibe iha operasaun atu estabiliza situasaun iha sirkuntansia hotu-hotu presiza mos respeita valor no regra nebe’e hatur iha estadu direitu demokratiku.

Tanba ne’e, Fundasaun Mahein husu elementu polisia no asaun ne’ebe lansa husi grupu deskuinesidu, FM hare katak nesesariamente hametin servisu polisia komunitaria iha sirkuntansia hotu-hotu liu-liu hakbesik an ba komunidade. No hametin relasaun entre polisia no komunidade nudar parseiru la’os trata hanesan inimigu. Persiza mos haklean kuinesementu elementu polisia nian ba direitus humanus, lei no prosedimentu seluk ne’ebe hatur iha natureza polisiamentu nian. Tuir FM nia monitorizasaun hatudu katak iha atuasaun elementu polisia, publiku no komunidade sempre kestiaona konaba atuasaun ne’ebe lansa husi polisia ne’ebe dala barak iha violasaun no torturasaun.

Nune’e mos FM husu atu haforsa tan atuasaun ne’ebe preventivu atu nune’e bele prevene asaun ne’ebe ameasa ba estabilidade. Tanba povu hakarak goza dezenvolvimentu nasaun iha estabilidade no senti seguru iha nia hela fatin. No, ikus liu FM husu ba Komando PNTL atu fo obrigatoriamente ba elementu polisia sira persiza obdese ba lei no regulamentu sira ne’ebe konsagra ona iha konstituisaun.

Atu hatene klean liu konaba asuntu ne’e bele kontaktu.

Nélson Belo,

Direktor Fundasaun Mahein

Web: www.fundasaunmahein.wordpress.com

Email: direktor.mahein[at]gmail.com

Tlp:         +670 737 4222

 

 

20 thoughts on “PNTL nia Profesionalismu Sukat iha Atuasaun”

  1. Hau aceita ba’a membru policia sira, tamba sira nia knar sai nudar Lutu ba’a nasaun nian, ne’e duni tenki manten nafatin seguranca iha rai laran, a’at ka’a diak ami nia fiar nanfatin ba’a imi…bravo PNTL

  2. krik ita nia PNTL ba hlo atuasaun ne imi sira ong ne hkrak hlo nusa dit, sda mak ita boot sira hlo hodi rai dbn ne la mosu konflito, wainhira pntl sira ba hre dit ita boot sira kritik, sira ba hlo atuasaun ita boot sira kritik, imi hakarak sira ba hamaus hnesan bebe oan dit, hu senti ita keta hre buat nebe sira hlo maibe sra nia hkrak ne rai doben ne menus hosi konflitu, hu fo parabens bs ita nis pntl tan servico makaas hodi fo seguru ba povu sra seluk nb mak hkrak moris iha dame no livre nia laran.

  3. los duni ita bo’ot sira nia komentario maibe ,hau husu atu policia PNTl halo kapturasaun ba ema sidadaun labele halo fali hanesan fahi no animal tan ema hotu moris iha nia direito atu halo servico tuir nia misaun, policia sira dala barak halo kaptura ba ema nunka respeita ema nia moris. POLICIA SIRA HANESA NE POLICIA SIRA ULUK INAN AMAN SAI TRAIDOR BA NASAUN RDTL MAK NE( NE MAK hau nia komen tario)

  4. espera katak policia sei hlao nia knar ho profisional no hare mos b Diretos humanos no Lei nb fo dalan b ema htu at livre,,,,,
    laos halo serviso ho fali emosaun fisiku hodi hatauk povo ki’ik hO fli imi nia jagoan ih komunidade no sai fli inimigo b komunidade……..

  5. Pontos balun hau concorda ho Mahein. Policia tenke preparado atu tun ba terreno. Labele tun sem cunhecimento basico ida ba lei (Lei internacional, Lei nacional) depois hola actuacao ba ema hanesan comentator balun hateten iha leten. Segundo, presiza nafatin ONG sira atu halo critica, inclui mos iha nee Fundacao Mahein, tamba se laiha critica mak governo mos bele desvia husi buat neebe los, no halo tuir sira nia hakarak. Terceiro, Fundacao Mahein hatun karik informacao ruma keta haluha: 1) Se iha crime ruma tenke hateten claro katak se mak halo crime nee PSHT ka KORKA ka K

    1. Pontos balun hau concorda ho Mahein. Policia tenke preparado atu tun ba terreno. Labele tun sem cunhecimento basico ida ba lei (Lei internacional, Lei nacional) depois hola actuacao ba ema hanesan comentator balun hateten iha leten. Segundo, presiza nafatin ONG sira atu halo critica, inclui mos iha nee Fundacao Mahein, tamba se laiha critica mak governo mos bele desvia husi buat neebe los, no halo tuir sira nia hakarak. Terceiro, Fundacao Mahein hatun karik informacao ruma keta haluha: 1) Se iha crime ruma tenke hateten claro katak se mak halo crime nee PSHT ka KORKA ka KERA SAKTI. Maibe se laos sira, labele generaliza ba sira hotu. Tamba arte marciais sira nee sira nia ema balun mos halo diak, maibe media nunca considera hodi foti sira nia naran nudar contribuicao ba nacao ida nee hanesan sira contibui ba desporto nian, inicia rasik sira nia actividade desporto nian neebe positivo. Ita tenke koalia claro katak kazu iha Irlandia laos sira mak comete maibe ema neebe laos husi perguruan mak halo. Dala ruma ita ignora tiha hodi fo deit imagem negativa ida ba sira. Nee la justo. 2) Crime nee halo parte humanidade tan nee presiza regula ho lei, maibe actuacao sai husi lei, sa tan husi ema sira neebe kaer lei mak halo la los, nee halo ona sala dala rua. Ami salut ba Fundasaun Mahein hodi hatun informacao sira nee, maibe cuidado atu labele sai fali, sem conhecimento Mehein nian, instrumento ida husi politicos sira hodi desfama grupo ka pessoal ruma. Obrigado

  6. police quando atu atua ba caso ida tenque iha unidade 3cerviso tempo ida deit ho nia diferente qulidade de atuacao . primeiro haruka uluk police investigacao mak ba segundo haruka brigada de negociacoens e arest , quando negociacoa arest falha mak terceiro unidade intervencao rapido e sem negociacoens .

  7. Tuir hau nia hanoin polisia nudar lutu ba nasaun foun ida ne’e , hau nia perkupadu mak joven barak la kohi rona polisia nomos latauk liu, tamba ne’e mak polisi keta halimar , mangame kuandu kontra hasoru polisia hili aternativo ida deit tiru, sekarik hau mak polisia wain hira iha joven balun mai ho grupo mak halo asaun ga hemu tua lanu halo finsi bullak no halo tuir nia hakarak atu kontra la lika koalia barak diak liu hili isda deit hakarak ga lakohi tengki tiru tamba .nia mos tauk mate, dala ruma mai mak o’ho tia nia (polisia) , diak liu nia foti dalan ida deit, edepois mak seiprosesu tuir lei nebe mak vigora ona iha RDTL.

  8. BA Ami joven sira persija estabilidade iha nasaun,,ne’e no oportunidade nebe mak,iha,Ami intrega ba policia,,atu nune,siguransa iha nasaun hodi bele hetan paz no damen .
    ba se d8 mak hakarak atu estraga,dejenvolvementu nasaun nia,policia ga ffdtl,iha direita atu atua.
    maibe Ami husu ba policia no forsa tomak,atu iha mentalidade nebe mak forsa,laos monu ba ema nia interese,politicu.,,maibe kaer metin lei no orden,nebe vigura ona iha ita nia nasaun.
    ba plocia no forsa armada tomak,parabens ba imi nia servisu,hatudu ba imi farda nasaun nian no imi nia naran,atu nune,bele foti nasaun iha mondo international,atu nune bele hamorin nasaun kiik ona ne,liu husi imi nia visuan,

  9. Hu lee e hare Ts fo Sai video akontese lalulai polici laos pprofesional polisi ba asaltu groupo sen de investigasaun sen de stratesia e so dukur sira nee mak mai e halo arbiru mak barak nudar kaer lei no orden kaer ema laos tuku tebe to ema ran Sai husi husi ibun pntl laiha kbiit,e lamerese ba pntl so kaer kilat mak deit mk nia brani maibe pntl lapeofesional tamba saida,hasoru groupo nb laiha kilat Lori fali armas Oi2n hnsn hasoru inimigu boot.

  10. Ne hau konkorda… Ida nebe ita hare agr ne polisia ne nia servico ne laos na lei ho irdem maibe orden para atuasaun… ida ne bele harahun ema nia direitu da liberdade… Hasai orden maibe imi tenke koko para hakbesik an liu tan ba komunifade. Liu2 halao enkontro ho autoridade lokal sira… Rai kiik hela populasaun mos labarak. Servico polisia mos to ha subdistrito dit… ahhh lapresisa hali programa barak atu hametin unidade nasional ho atuasaun problema… maibe kuando servico maksimu to base ho autoridade lokal sente ba Timor ne sei sai husi risku perigu ida mental eatraga malu ne la too tianan tolu… ne hau fiar. Maibe dudu ba dudu mai iha kaju mak tun ba halo sosialisajaun ha base ne sa imi nia ulun moras dit… saida mak hau aprende mak hau fahe kuando ladiak hau husu deskulpa. Abracos

Leave a Reply to Julya Chatulessy Cancel reply

Your email address will not be published.

Related Post