Coronavirus – Resposta ba Pergunta Importante sira

Coronavirus – Resposta ba Pergunta Importante sira post thumbnail image

Source: httpwww.tatoli.tlen20200410authorities-confirm-first-case-of-covid-19-in-timorese-citizen

Fundasaun Mahein rekoñese katak mosu ona pergunta oi-oin iha rai laran kona-ba coronavirus ka COVID-19, buat importante liu maka ita hotu presiza kalma. Atu ajuda ita nia komunidade seguru, FM fornese resposta ba pergunta importante sira.
buy sildenafil citrate dapoxetine online https://apwh.org/wp-content/languages/en/sildenafil-citrate-dapoxetine.html no prescription


Se ha’u hetan coronavirus, ha’u sei mate ka la’e?

Iha posibilidade bo’ot la mate. Maske coronavirus ne’e moras da’et ida sériu tebes, moras ne’e oho ema hamutuk 3% de’it husi total ema hirak ne’ebé kona virus ne’e ( ita boot bele esperiensia moras todan, maske ho posibilidade bo’ot la mate). Moras ne’e perigozu tebes liu-liu ba komunidade vulneravel sira hanesan: idozu sira, sira ne’ebé iha ona tuberkulosis ka TBC, hirak ne’ebé ho malnutrisaun, veteranu sira no hirak ne’ebé sira nia saúde sofre maka’as durante okupasaun Indonézia. Joven saudavel sira iha posibilidade boot sei la mate husi coronavirus, no dadus atuál iha mundu hatudu katak labarik ki’ik sira la hetan liu moras ida ne’e. Maske nune’e ema hotu-hotu bele lori ka transmite coronavirus, entaun ita hotu presiza servisu badinas atu proteje ita nia grupu vulneravel iha komunidade laran.

Coronavirus ne’e moras tipu saida? No oinsá moras ne’e da’et?

Coronavirus maka virus ida ne’ebé bele ataka sistema respiratóriu, signifika katak moras ne’e sei kona ita nia pulmaun. Moras ne’e bele halo ita me’ar no isin manas, maibé ema barak ne’ebé kona moras ne’e la hatudu sintoma, ka hetan sintoma ne’ebé moderadu. Maske nune’e, hirak ne’ebé ho sintoma moderadu bele lori virus ne’e ba hodi hada’et ba hirak ne’ebé vulneravel liu, tan ne’e ita hotu presiza kuidadu.

Coronavirus bele habelar liu husi been/líkidu/cairan ne’ebé produz bainhira ema ida me’ar, bele da’et husi kaben, inus been no been saida de’it maka produz husi ema nia isin. Been hirak ne’e bele da’et ba ema seluk ho distansia metru 1.5 – se ema ruma me’ar iha ita nia oin, ita bele kona virus ne’e, no se ema ida ne’e me’ar iha estrada, ita sei lakona virus ne’e. Agora daudaun, dotor sira seidauk iha serteza katak been ne’ebé kontamina ho virus ne’e bele moris iha ambiente seluk aleinde ema nia isin laran, no seidauk iha serteza katak virus ne’e nia periodu moris to’o 24 oras. To’o oras ne’e seidauk iha prova ba informasaun hirak ne’e. Se virus ne’e bele moris iha ambiente seluk, no nia periodu moris liu 24 oras, ida ne’e signifika katak ita bele hetan no habelar virus ne’e husi kaer de’it sasan ruma ne’ebé kontamina ona ho virus ne’e. Tanba ne’e di’ak liu atu hamoos ambiente ne’ebé ita ho ita nia familia hela ba atu prevene coronavirus habelar liután.

Oinsá ita hotu iha Timor-Leste prevene coronavirus atu labele tama ita nia nasaun?

Governu foti ona medida hodi hapara virus ne’e tama Timor-Leste, medida hirak ne’e maka hanesan hapara ka izola pasajeiru hotu husi rai Xina, Iraun, Italia no Korea du Súl. Maske nune’e moras ida ne’e perigozu tebes no bele da’et ba se de’it no la haree ba nasionalidade ka sidadaun rai ida. No ida ne’e atu dehan katak, moras ne’e bele tama mai Timor-Leste no ita hotu presiza prepara an. Ho informasaun hirak ne’e atu fó hanoin tan katak, iha asaun barak tebes ita hotu bele halo prevene virus ne’e no halo neneik virus ne’e nia moris atu labele espalla iha komunidade laran.

Saida mak ha’u bele halo atu proteze hau nia familia no komunidade husi coronavirus?

Iha aspetu importante rua mak ita bele halo: dahuluk, fó dalan ba governu atu kria karantina no fasilidade ba tratamentu, daruak, limpeza ka hamoos fatin hotu, no kria ambiente ida moos. FM sei deskute kona-bá karantina tuir mai, ba dahuluk mai ita elabora oinsa prevene virus ne’e ba ita nia an no iha ita nia uma.

Buat ne’ebé importante liu maka fase liman ho sabaun. Se ita iha asesu ba bee ho torneira, fase ita nia liman ho sabaun durante 20 detik, no fase beibeik. Se la iha asesu ba bee ho torneira, bele kria torneira liu husi tuu masa aqua halo kuak, hafoin hodi bele taka fali ho lapis. Bainhira fase liman, foti sai lapis no fase liman ho bee ne’ebé suli sai, depois uza fali lapis hodi taka. Se karik ita iha ideia kreativu seluk, favór kontaku FM liu husi email ka pájina Facebook.

Alternativu seluk, ita bele uza hand sanitizer. Organizasaun Mundial Saude (OMS) fornese reseita ida atu kria rasik; bele hato’o ba Xefi Suku hodi ita nia komunidade tomak bele kontribui no prepara no fahe kuantidade boot. Atu prepara kuintidade ida, tau isopropyl alcohol 99.8% (7515 milliliters), hydrogen peroxide 3% (417 milliliters), no glycerol 98% (145 millilitru) iha masa aqua ida ne’ebé iha matan. Doko hodi sai kahur, depois husik durante loron 3 atu asegura katak bakteria ne’ebé iha masa laran bele mate. Keta haluha katak ita la bele hemu ka han produtu ida ne’e: bele uza de’it atu fase liman. Bele lee reseita iha lian Ingles iha nee:
https://www.who.int/gpsc/5may/Guide_to_Local_Production.pdf

Tuir mai, asegura katak ita nia fatin servisu no uma laran moos nafatin. Bele uza Rinso kahur ho bee atu hamoos uma tomak no hamate virus hotu. Maibé, la bele uza Rinso atu hariis! Bainhira hariis, uza sabaun de’it. Se karik ita asegura katak ita nia isin no fatin sai moos, ne’e katak virus Corona sei la iha fatin atu moris, ho nune’e ita bele prevene hada’et Corona.

Ita mos bele hela de’it iha uma laran bainhira moras no fó aihan ho nutrisaun di’ak ba ita nia familia. Bainhira ita no familia saudevel, ne’e hamenus risku no posibilidade atu hetan coronavirus. Liu-liu, han aihan hanesan modo (liu-liu modo kór matak tuan) no ai fuan barak, hamutuk ho mantolun no na’an. Presiza tein tasak na’an no manutolun.

Oinsa maka ha’u bele suporta Governu nia inisiativa hodi estabelese fatin karantina ka sentru tratamentu Corona iha ha’u nia komunidade?

Saida maka Karantina: fatin ne’ebé seguru no metin hodi izola no prevene moras ruma hodi habelar no da’et ba ema seluk.

Kria karantina iha bairu ida, signifika la lori moras ruma ba bairu ne’e, maibé kria fatin izolamentu ba moras atu moras ne’e labele da’et.

Ita hotu hakarak proteje ita nia família, ita nia an rasik, no ita nia komunidade. Ita hotu hatene katak moras ida ne’e bele hata’uk ema barak, no karik ita hanoin katak simu ema moras iha ita nia komunidade maka hanesan ameasa grave ba ita nia komunidade. Maibé, buat ne’ebé fó ameasa grave liu ba ita nia família no komunidade hanesan prevene ka halo demora prosesu maka harii fatin karatina no tratamentu ba pasiente coronavirus nian.

Tamba sá? Bainhira deskonfia kazu Corona (ka bainhira ema tama rai laran husi nasaun seluk), ema ne’ebé afeitadu hamutuk ho sira ne’ebé iha kontaktu ho ema afetadu presiza izola atu hein konfirmasaun husi dotor hodi hatene sira moras Corona ka la’e. Bainhira prosesu izola ka tratamentu demora, ne’e katak moras bele da’et – ho rezultadu katak ema ne’ebé vulneravel liu bele mate. Aspetu pozitivu husi kria karantina katak, bainhira ema afetadu tama karantina, moras Corona la bele da’et ona ba ema seluk iha komunidade. Ho nune’e, asaun ne’ebé halo ita no ita nia familia seguru liu maka enkoraja no suporta Governu bá prosesu harii fatin karantina, seguru liu atu hamoos ita nia uma no fase liman. Simu fatin tratamentu ka karantina iha ita nia komuniadade sei fó benefisu boot ba nasaun no mos sidadaun seluk. Karantina maka moris.

Funsaun husi Karantina mak saida?

Tuir Ministéiru Saúde nia protokolu, bainhira identifika ona ema ruma ne’ebé presiza izola iha karantina iha Timor-Leste, sira hetan izolamentu ho kedas médiku profesionál ne’ebé hetan ona formasaun ho ekipamentu ne’ebé protejidu. Hafoin ne’e, ambulansia ida sei mai atu foti ema ne’ebé iha posibilidade hetan infesaun no lori ba fasilidade karantina, ne’ebé sei simu husi dotor no parte ne’ebé uza ekipamentu protejidu no sira tama kedas fatin karantina.

Pasiente hafoin sai husi sentru saúde, nia tama kedas ba ambulansia hafoin ambulansia lori tama karantina. No pasiente sei lasai arbiru ba liur, ka tama komunidade nia le’et.
buy viagra capsules online https://apwh.org/wp-content/languages/en/viagra-capsules.html no prescription

Bainhira iha fasilidade karantina iha komunidade nia laran, la’ós de’it fornese seguransa, maibé meius ida ne’e seguru liu kompara ho demora suspeitu coronavirus la tama ba karantina.

Tansa ita la karantina ema iha Illa Jaco de’it?

FM kumprende katak iha ema balun hakarak pasiente coronavirus tau iha fatin izoladu hanesan illa Jaco, maibé presiza mos hatene katak, Jaco ne’e nia distansia dook tebes, no lojistkamente labele kria karantina iha ne’ebá. Se ambulansia lori pasiente no derepente roda kuak ka kareta att, ida ne’e hakleur prosesu, no bele halo coronavirus habelar ba ema seluk. Oinsá ita sira nia sentimentu se ita nia familia rasik, moras todan no mate tanba fatin izolamentu do’ok tebes husi sentru saúde?

Profesional médiku no ekipamentu médiku hanesan ambulansia nia númeru mos seidauk natoon atu fasilita situasaun lor-loron. Lakon loron rua kedas atu halo viajem husi Dili no Jaco ba kada pasiente signifika katak fasilidade sei la natoon atu tau matan ba kazu emerjensia foun sira no kazu foun ne’ebé mosu, no ida ne’e se halo coronavirus habelar no ema barak sei mate. Tanba ne’e, importante tebes katak iha inisiu kria sentru karantina ne’ebé besik Dili, ospital no aeroportu.

Nota badak husi Fundasaun Mahein

Agora daudaun iha Timor-Leste iha ona kazu pozitivu neen. Ita hatene katak sei iha suspeitu ema hetan ka lori ona coronavirus iha Timor-Leste nia laran. No enkoraja nafatin nasaun atu prepara no prevene liuhusi servisu badinas. Oras ruma ita gasta agora sei lori impaktu negativu boot, maske nune’e impaktu husi foti desizaun tarde, sei sente liu husi sira ne’ebé maka iha situasaun vulneravel.

Importante liu maka ita hotu presiza fase liman no hamoos uma laran bebeik. No importante tebes ita proteje ita nia komunidade hotu la’os ita nia an de’it. Se ita sente moras, favór hela iha uma de’it. Fo neon ho laran ba sira ne’ebé moras, no fó suporta ba malu. No importante atu mantein situasaun kalma no labele provoka situasaun violentu. Labele halo desizaun bazeia ba tauk. Se ita servisu nu’udar profesional saúde, hanesan dotor ka infermeira favor labele husik imi nia servisu bainhira virus ne’e tama. Se ita servisu iha governu no okupasaun ne’e importante atu nasaun ne’e la’o, favor planu didiak, bainhira coronavirus tama. Ho asaun hotu ne’ebé ita foti, hanoin mos katak ita bele mos tau ita nia katuas no ferik idozu sira iha situasaun laseguru.
buy tadalista professional online https://www.conci.com/wp-content/languages/en/tadalista-professional.html no prescription

Importante atu hatene katak asaun ruma ita halo presiza tetu didiak, no labele lori konsekuensia ladiak ba komunidade, liu-liu sira ne’ebé vulneravel.

Ita luta tiha ona ba nasaun ida ne’e no povu ida ne’e. Ita sakrifika ona ba ita nia emar. Ita labele tauk atu sakrifika tan.

Hanoin: karantina maka moris.

FM nakloke ba pergunta ruma. Bele husu ami liu husi ami nia pájina facebook ka kontaktu e-mail: Director João Almeida at almeidamahein@gmail.com.

Leave a Reply

Your email address will not be published.

Related Post