FALINTIL – Força de Defesa de Timor-Leste (F-FDTL) institusaun militar ida ne’ebé profesional no modernu transforma husi FALINTIL iha tinan 2001. Iha lala’ok estadu direitu demokratiku ierarkia militar a’as liu kaer husi sivil. Oviemente iha ierarkia defeza nian, Ministru Defeza iha kna’ar ne’ebé klaru atu fó sai tipu informasaun ba públiku tuir mandatu ne’ebé iha tiha ona, nune’e mos iha ierarkia militar mos hanesan, maibe iha biban barak Ministru Defeza ho Chefe Estado Maior General Forsa Armada (CEMGFA) sempre fó sai informasaun kontradiktóriu ne’ebé hamosu polêmika hanesan sita iha kraik ne’e:
“Ministru Defeza Filomeno Paixão hatete Governu fó perioriedade ba veteranu nia oan tama F-FDTL (GMNTV, 26 Janeiru 2021). CEMGFA Major Jeneral Lere Anan Timur hatete rekrutamentu ba F-FDTL haree liu ba saúde la’os veterenu nia oan (Tempo Timor Online, 03 Fevereiru 2021)”.
Husi estetementu rua ba topiku ida maibe lahanesan. Maske estetementu ne’e mai husi institusaun ida ne’ebé lolos ne’e iha koordenasaun diak antes fó sai ba públiku. Husi estetementu ida ne’e Fundasaun Mahein (FM) nota katak ba asuntu rekrutamentu F-FDTL seidauk iha koordenasaun signifikante ida ba pasa informasaun ba públiku kona-bá kompetênsia se nia ho tipu informasaun oinsa. Tamba laklaru no laiha mekanizmu atu fó sai informasaun iha se nia kompetênsia tuir lei no normas sira ne’ebé vigora iha institusaun.
FM louva dezenvolvimentu F-FDTL ne’ebé kontinua ba oin ho neneik maibe beibeik atu harii forsa ida ne’ebé profesional. Maibe mos preokupa tamba tuir lolos militar halo tuir deit ba desizaun sivil ne’ebé kaer responsavel ba planeamentu no prosesu rekrutamentu ne’ebé halo tuir lei no regulamentu militar ne’ebé iha.
Iha lalaok estadu direitu demokratiku ierarkia militar a’as liu kaer husi sivil. Iha kontestu ida ne’e, Prezidente Repúblika maka Komandante Supremu Forsa Armada nian, halo dezisaun ba funu, nomos halo nomeasaun no ezonerasaun ba xefia militar sira, (Konstitusaun RDTL, artigu 85). Ministru Defeza maka reprezenta Governu, halo planu no ezekuta polítika sira ba defeza nomos militar (Lei Defeza Nasional, artigu 16). Halo kontrolu no fiskalizasaun regular ba empeñamentu F-FDTL mak Parlamentu Nasional Komisaun B – komisaun ba asuntu defeza, seguransa no negosiu estranjeiru (Lei Defeza Nasional, artigu 15). Ho ida ne’e responsabilidade F-FDTL nia maka hala’o komandu ne’ebé haree deit ba nivel operasional no tekniku militar no hatan deit ba planu no polítika sira ne’ebé hatun husi Ministru Defeza (Lei Defeza Nasional, artigu 29).
Maibe ho estetementu rua ne’ebé sita iha leten, Ministru Defeza ho CEMGFA, mai husi institusaun hanesan ho topiku hanesan maibe kontradiktóriu, tantu rezulta konfuzaun iha públiku nune’e mos públiku kestiona se lós maka iha kompetênsia ba tipu informasaun oinsa, ho se los maka delega atu fo informasaun tuir normas ka regra ne’ebé iha. FM husu atu Ministériu Defeza halo regra no koordena didiak ho FFDTL, kona-bá se los maka atu hasai informasaun ho tipu ida ne’e no ida ne’eba, atu nune’e labele kria konfuzaun iha públiku.
FM mos deskorda kona-bá kriteira ne’ebé fó sai no aplika ba rekrutamentu F-FDTL ne’ebé fó prioridade liu ba veteranu nia oan. Topiku ida ne’e ikus mai sai tiha kontradiktóriu entre Ministru Defeza ho CEMGFA. CEMGFA Lere Anan Timur maka fó sai uluk no aplika ona iha rekrutamentu F-FDTL tinan 2020. Ema ne’ebé atu hetan formulariu tenke aprezenta ho fixa veterenu ne’ebé hetan kuiñesementu husi Komisaun Veteranu nia.
Enkuantu F-FDTL institusaun militar uniku nasional ne’ebé garante independensia, integridade teritorial no proteje sidadaun sira husi ameasa externa, forma esklusivamente husi timor-oan sira (Lei Defeza Nasional, artigu, 25), no sidadaun nasional deit maka hola parte (Konstitusaun RDTL artigu 146). Maibe aplika kriteiria veteranu “deskrimina” tiha timor-oan sira no sira tenke lakon nia direitu ba oportunidade ne’e, no ida ne’e lamentasaun ne’ebé FM rasik simu husi joven la konsege hetan formulariu iha rekrutamentu iha tinan 2020 nia. Afirma katak kriteria eradu ne’e tenta hafahe timor-oan sira no la tuir prinsipiu estadu direitu demokratiku nia ne’ebé forma ho baze Konstitusaun RDTL.
Tuir Konstituisaun RDTL, artigu 3, sidadaun timor-oan hotu maka sira ne’ebé moris nanis iha rai laran no rai liur husi inan ka aman ema timor-oan, oan sira ne’ebé aman ka inan ema rai seluk, ne’ebé idade liu ona tinan sanulu, no sira rasik hili sai sidadaun Timor-Leste, hotu iha direitu ba oportunidade ne’ebé hanesan, la haree ba kór, rasa, no estatutu sosial. Tamba ne’e lei maka dehan iha sidadaun nasional ne’e ida deit, no la’os fahe ba keta-ketak. Ho ida ne’e FM aseita maka veteranu sira merese atu hetan respeitu no Estadu tenke fó rekuiñesementu espesial, no tenke trata iha ministériu ketak ida. Nune’e vaga ba F-FDTL ne’e loke ba timor-oan hotu atu hetan oportunidade igual la’os halo diskriminasaun ba timor-oan sira tamba kauza husi lisaun pasadu.
Nune’e atu hases influênsia polítika no labele fo fatin ba militar nia komandante sira halo komentariu polítiku ne’ebé dala ruma kria mind-set ida ne’ebé dehan “veteranu”, membru CCF ka sel-seluk tan, ikus mai harahun institusaun nia performansia no la’o tuir deit pesoal nia jeitu maibe lala’o tuir lei nia haruka. Govenu tenke kria mekanizmu diak ba iha komunikasaun defeza no militar. Ho nune’e deit F-FDTL bele manan konfiansa públiku diak liu, nune’e mos implementa jestaun no operasional bazeia ba regra no lalaok kultura defeza nian iha Timor-Leste ka ba iha rejiaun ida ne’e.
Ho ida ne’e FM rekomenda:
- Rekomenda ba Parlamentu Nasional atu halo fiskalizasaun ba lalaok sira, lei no kriteiru sira ne’ebé aplika kona-bá kandidatu foun ba membru F-FDTL;
- Rekomenda ba Ministru Defeza tenke kria mekanizmu rekrutamentu depois F-FDTL implementa rekrutamentu ne’e tuir despaisu ka regra ne’ebé Ministériu Defeza hatun tiha ona;
- Husu ba militar sira atu obdese nafatin ba regras no orgaun soberanu sira ne’ebé eleitu demokratikamente;
- Rekomenda ba Ministru Defeza ho Chefe Estado Maior General Forsa Armada nian atu iha sira nia porta voz hodi evita komunikasaun sira kontradiktóriu.