fontes imajen: The Dili Weekly
Timor-Leste nia sistema polítiku sei domina nafatin husi rede elite informál sira ne’ebé eziste fora husi instituisaun demokrátiku formál sira. Prátikamente, podér ezerse liu husi ligasaun pesoál, ierarkia tradisionál, istória rezisténsia istóriku no sistema patronializmu. Prátika hirak ne’e hakfraku meritokrasia no esklui maioria populasaun husi prosesu polítika, liu-liu foin-sa’e sira.
Situasaun atuál halo joven Timor-oan sira lakon fiar ba lidér sira tanba nepotizmu iha empregu no edukasaun, no mós dezligasaun entre sidadaun sira no desizaun na’in sira. Karik líder sira la implementa mudansa nesesáriu hanesan tranzisaun polítika, hadia populasaun nia kondisaun vida no hametin estadu direitu (rule of law) – Fundasaun Mahein (FM) fiar katak instabilidade sosiál no polítika sei aumenta. Ohin loron, risku husi instabilidade ne’e bo’ot liu tanba Timor-Leste nia rikusoin aumenta no sidadaun barak sente dezperadu liu. FM tauk instabilidade iha futuru bele provoka konflitu ne’ebé aat liu kompara ho krize 2006. Nune’e, pergunta krítika ne’ebé sosiedade Timorense enfrenta mak: Oinsá foin-sa’e Timor-Leste sira bele kontra estrutura podér sira atu sai inkluzivu no demokrátiku liu, nune’e prevene krize bo’ot iha futuru?
Bainhira ita husu estudante universitáriu sira ohin loron, se susesu iha rai ida ne’e depdende de’it ba méritu, maioira la fiar ka hamnasa de’it. Ne’e tanba oportunidade iha Timor-Leste sempre depende ba ligasaun família ka polítika duké individu nia abilidade ka kualifikasaun. Realidade ida ne’e hamosu frustrasaun no apatia, tanba joven barak haree polítika hanesan buat ne’ebé la bele asesu ka la relevante ba sira nia moris.
Oportunidade iha rai laran limitadu, tanba ne’e numeru joven Timor-oan sira buka servisu iha rai-liur iha nasaun sira hanesan Austrália, Korea do Súl no Reinu Unidu kontinua aumenta ba beibeik. Situasaun ida ne’e rezulta husi nesesidade ekonómika maibé mós indika katak joven barak ladun fiar katak situasaun sei muda iha tempu badak, nune’e di’ak liu buka oportunidade iha rai liur. Oportunidade servisu, bolsa estudu no kontratu sira fahe beibeik entre elite sira, rezulta ema barak konsidera ba liur hanesan opsaun úniku atu atinje prosperidade. Ida ne’e hafraku liu tán Timor-Leste nia kapasidade tanba joven barak ne’ebé motivadu no edukadu liu sai husi Timor.
Hanesan FM hakerek beibeik ona, estadu kontinua domina husi nepotizmu no informalidade, signifika katak prosesu administrativu báziku sira hanesan trata dokumentu ka asesu ba servisu públiku sira dala barak presiza familia ruma iha laran atu bele organiza ka tenke selu. Ba sidadaun baibain sira ne’ebé laiha ligasaun pesoal, burokrasia kria stres no frustrasaun. Ema barak sente eskluidu, nune’e sira hare’e estadu fasilita de’it ema ho privilejiu no la serve povu baibain. Bainhira instituisaun formál sira falla atu funsiona ho transparente, konfiansa iha governasaun lakon.
Fatór bo’ot ida seluk ba frustrasaun públiku maka falta justisa ba korrupsaun no krime grave sira. Sistema justisa falta rekursu no esperiénsia, maibé iha mós preokupasaun katak elite sira bele influénsia prosesu judisiál sira. FM rona ona husi atór justisa no polísia sira kona-ba investigasaun sira ne’ebé paradu tanba presaun indireta ka tauk. Bainhira ema ho podér bo’ot hela iha lei nia leten, fo mensajen ne’ebé klaru: impunidade hanesan priviléjiu ne’ebé ita bele goza bainhira ita iha “koneksaun”. Ida ne’e deztrui estadu direitu no halakon sidadaun sira nia fiar ba estadu no lidér sira. Se elite sira sempre viola lei ho impunidade, tanba saida maka foin-sa’e sira tenke respeita sira?
FM hakerek ona katak elite sira seidauk prepara susesór sira, tanba sira preokupa liu ba jogu podér iha tempu badak. Maibé jerasaun tuan besik atu reforma ona, no falla atu promove líder foun sira ne’e kria risku vakum podér (power vacuum) ne’ebé perigozu tebes. Sein mekanizmu atu fasilita tranzisaun lideransa, kompetisaun entre elite husi jerasaun tuir mai bele kria instabilidade. Krize 2006 hatudu ita bainhira estrutura formál sira monu, faksaun rival sira bele uza tátika estra-legál sira, inklui mobiliza grupu armadu sira. Falta planeamentu tranzisaun polítika aumenta risku sira-ne’e, liu-liu bainhira iha populasaun foin-sa’e bo’ot ne’ebé sente frustradu no falta edukasaun.
Atu kompara, Singapura nia susesu mai husi líder sira ne’ebé aproveita rekursu umanu no vantajen jeo-estratéjiku sira. Nune’e mós, Ruanda, maske nia pasadu trájiku no violentu tebes, atinje ona progresu bo’ot iha infraestrutura no dezenvolvimentu umanu tanba lideransa efetivu. Ita kompara fali ho Timor-Leste nia líder sira ne’ebé dala barak fó prioridade ba konflitu pesoál duké harii instituisaun ne’ebé forte. Tinan ruanulu-resin-tolu (23) hafoin independénsia, ita sei depende nafatin ba asesór internasionál sira atu halo buat barak, no desizaun no relasaun informál domina governasaun no burokrasia. Iha tempu hanesan, lider sira la konsege haburas kultura responsabilizasaun ka auto-reflesaun.
Aleinde ne’e, falta sistema estruturadu ba dezenvolvimentu juventude influénsia joven Timor-oan barak atu adota tendénsia violentu duké konstrutivu. Dezenvolvimentu lideransa nian estagnadu nafatin tanba katuas sira kaer metin sira nia pozisaun iha partidu no instituisaun estadu, pozisaun ne’ebé merese ba líder husi jerasaun tuir mai. Maioria foin-sa’e sira esklui husi oportunidade edukasaun no profisionál sira ne’ebé bele fasilita kreximentu pesoál, tanba ne’e sira vulneravel ba influénsia esterna negativu sira.
Nune’e mos, indivídu sira ho ligasaun polítika ka família ne’ebé dala barak laiha kapasidade ka esperiénsia hetan promosaun iha estrutura governasaun nia laran. Membru sira husi grupu arte marsiál ka veteranu sira ho kualifikasaun limitadu avansa iha partidu polítiku nia laran. Pratika sira ne’e hafraku progresu no aumenta risku ba konflitu iha futuru.
Timor-Leste sofre paradox ka dilematiku ida: ita iha polítiku barak los, maibé líder ho karakter badaa’en atu lidera menus tebes. Atu bele iha governasaun ne’ebé efetivu, presiza vizaun ba tempu naruk, peritu polítiku (policy expertise) no kompromisu ba interese nasionál. Maibé elite barak preokupa de’it ho kompetisaun intra-elite, no depende ba asesór internasionál sira hodi hakerek polítika ba sira no sira konsentra ba uza mekanizmu informál sira hodi luta ba podér no rekursu sira.
Funsaun governasaun ne’ebé la klaru ne’e refleita iha ita nia lian. Iha lian Tetun ho Portugez, “politika” ne’e signifika tantu buka poder (uza metodu formal ho informal) no substansia governasaun formal nian. Ba ema elite barak, ida uluk maka prioridade, no governasaun sai sekundáriu kompara ho jogu podér.
Durante ne’e projetu infraestrutura barak la’o dadaun, no ida ne’e bele indika progresu. Maibé FM kestiona se alokasaun kontratu no oportunidade empregu sira ne’e kontribui ba objetivu polítiku sira em-vez de dezenvolvimentu nasionál. Esperiénsia pasadu hatudu ita katak “projetu” barak hariku de’it elite sira duké haburas dezenvolvimentu ne’ebé substantivu.
Dezenvolvimentu ne’ebé inkluzivu presiza investimentu sira ba tempu naruk iha edukasaun, saúde, setor ekonomiku ne’ebé sustentável no kapasidade institusionál, la’ós de’it projetu konstrusaun sira ba tempu badak. Polemika sira relasiona ho setór edukasaun no saúde, hamutuk ho burokrasia ne’ebé estagnadu, indika katak polítika na’in sira falla atu aloka rekursu sira ba área krítiku sira-ne’e.
Konkluzaun: Timor-Leste Hamriik iha Kruzamentu Boot ida.
FM konsidera populasaun foin-sa’e sira ne’ebé eskluidu hanesan fallansu morál no estratéjiku ida. Istória hanorin ita katak eskluzaun sistémiku no neglijénsia ba nesesidade báziku sira sempre hamosu instabilidade, dala barak ho konsekuénsia ne’ebé violentu. Timor-Leste nia elite sira tenke rekoñese katak governasaun inkluzivu ne’e la’ós de’it idealizmu, maibé nesesidade pragmátiku. Maioria husi grupu interesadu sira iha Timor-Leste prefere tranzisaun gradual no kontroladu ba sistema ne’ebé garante foin-sa’e sira nia reprezentasaun adekuadu, duké movimentu kontra status quo ne’ebé mosu derepente no la kontroladu.
Timor-Leste hamriik iha kruzamentu ida. Elite sira bele fasilita tranzisaun graduál ka enfrenta jerasaun tuir mai nia ezijénsia ne’ebé aumenta no frustradu liu. Elite sira nia desizaun sei determina nasaun nia estabilidade no futuru demokrátiku. Ba juventude Timor-Leste nian, dezafiu bo’ot mak oinsá atu dirije frustrasaun popular ne’e ba iha asaun ne’ebé organizadu no estratéjiku. Frustrasaun ne’ebé pasivu ka la organizadu sustenta status quo; maibé asaun koletivu bele define fali situasaun atuál.
Fundasaun Mahein husu ba líder polítiku sira hotu atu renova sira nia kompromisu ba governasaun demokrátiku inkluzivu liu husi fó prioridade ba polítika no meritokrasia duké manobra polítika, no mos fó kbiit ba lider jerasaun foun sira. Ami fiar katak ida ne’e maka dalan úniku atu evita krize no asegura salvasaun nasionál.
