Lei Mak Sai Komadante ka Maun Abut Mak Komadante?

Lei Mak Sai Komadante ka Maun Abut Mak Komadante? post thumbnail image

Se mak bele dehan, i se mak bele hetan resposta signifikante ida ba perguntas iha letan? Perguntas ba perguntas mosu nadodon malu, maibe realidade nebe’e kontinua kria perguntas ba povu kiik mos butuk ba butuk hela deit atu difini lei ba se los no se los ma sai komadante iha rai ida ne’e? ema hotu iha esperansa boot atu lei sai komadante boot para fo siguransa ba ema hotu iha rai ida ne’e maibe perguntas mak mosu no lei nafatin sai kurtina hodi falun an…..

Foto husi Giantpandinha iha Flickr (CC BY-NC 2.0)

Foto husi Giantpandinha iha Flickr (CC BY-NC 2.0)

PNTL depois de simu mandatu siguransa nia husi UNPOL iha 27 Marsu 2011, hahu kedas ho akuntesementu nebe’e rezulta ema nain hat mak mate. Akuntesementu ne’e ho mutivu sa ida..? ne`e sai perguntas boot ba ita ho ita nia institusaun siguransa iha Timor-Leste. Sai perguntas tamba akontesementu ne’e tengki mosu iha tempu ida nebe’e PNTL simu kna’ar. Ema lubuk balun dehan ne’e test case ka exame boot ida ba PNTL nia kapacidade, iha balun mos katak ne’e mosu tamba ema balun mak lagosta Timor-Leste iha ambiente ida nebe’e paz, seluk mos dehan katak ema internasional sira maka kria perturbasaun kiik sira nebe’e atu hanaruk Missaun UNO. Hirak ne’e hotu sai perguntas baTimor oan sira nebe’e hakarak deit paz. Oinsa ita bele detekta konaba hanoin sira nebe’e iha leten?

Hateke ba kotuk iha 2003 nebe’e handover ba dahuluk hosi UNPOL ba PNTL iha momentu ne’eba mos hanesan los handover iha 27 Marsu 2011. iha 2003 depois handover, ita nia PNTL kapasita maka’as hodi kaer kilat boot ka polisia para-militar. foin dadaun iha 27 Marsu 2011 mos poster sira nebe’e taka iha Dili laran mos naku’unu ho polisia para militar, depois de parade iha palaciu mos polisia para militar. tanba sa maka tenki ita nia polisia ne’e jeito militar? ita iha ona militar F-FDTL maibe nusa mak ita nia polisia ne’e mos tenki iha formasaun hanesan militar nebe’e kaer kilat boot?  Tamba sa maka laiha asaun ka formasaun polisia komunitariu ida nebe’e kna’ar servisu hamutuk ho komunidade hatene komunidade nia problema no halo asaun prevensaun ba konflitus.

Realidade nebe’e ita hare’e dadaun ne’e, ita nia polisia kaer kilat boot nebe’e kompostu hosi unidade bar-barak hanesan Polisia Especial, BOP no seluk-seluk tan nebe’e mesak deit kaer kilat boot. Realidade mos hatudu katak konflitu sosial nebe’e mosu iha rai laran nebe’e afeita makas ba seitor siguransa ne’e persiza polisia komunitariu ida nebe’elaoskaer kilat boot maibe tenki iha matenek boot ba area prevensaun konflitu, ne’e sorin ida.

Sorin seluk, ita persiza haforsa ita nia sistema judisiariu nebe’e forte. Katak ema hotu-hotu tengki hakruk ba lei no lei maka sai komadante boot atu nune’e halo ema hotu-hotu iha konsensia boot atu respeita lei. seluk mos, ba lider hotu tenki  hamosu politika ida nebe’e forte atu harii lei sai komadante no labele iha jeitu maun abut para hamosu indultu arbiru deit tuir. Buat hotu tengki hakruk ba komadante Lei.

Maibe tanba sa mak iha lei maibe iha nafatin oho malu ida nebe’e laiha rohan laek?
buy ivermectin online https://gaetzpharmacy.com/ivermectin.html no prescription

Tuir JSMP (8.Feb 2011) katak lei sidauk sai komadante no maun abut sira mak nafatin sai komadante ne’e maka ema oho malu no laiha hanoin ida atu hamtauk ba lei maibe hamtauk deit ba ordem hosi maun abut sira nebe’e kontinua sai komadante, ne’e parte ida. Parte seluk tanba ema oho malu lori ba tribunal laiha sentensa nebe’e makas no ba kadeia lakleur livre no mos hetan indultu ikus maibe sai mos motiva ba ema atu kontinua oho malu. Alen de iha motiva seluk maibe lei sai problma nebe’e laiha forte atu hapara ema kontinua oho malu.

Kazu oho malu iha Timor-Leste sei sai buat ida nebe’e bain-bain deit, se nasaun laiha ona biban atu kombate. Laiha iha ona biban atu kombate tamba sistema judisiariu nebe’e fraku, politiza kna’ar polisia, kultura impunidade maka’as, entau siguransa ba ema kiik sira kontinua sai perguntas ba perguntas nebe’e laiha resposta, e se mak forsa no se mak maka’as sai vencedor. Iha parte seluk, se mak kiak no fraku sai vitima iha rai ida ne’e. hanoin lesuk ida ne’e atu provoka ita hotu nia hanoin atu hanoin lisuk hodi nune’e problema sira nebe’e akontense bele hetan nia rezulusaun ida nebe’e signifikante. Karik ita hotu iha hanoin ida, husu atu ita hotu hamrik no hateten ba malu hodi hakilar ba ulun boot sira atu harii Lei nebe’e figora iha Timor-Leste ne’e sai komadante boot hodi komando ita hotu tuir lalaok lei sira ne’e rasik.

Leave a Reply

Your email address will not be published.

Related Post