Timor-Leste nia Luta Kontra Brankeamentu Kapital no Finansiamentu Terorizmu: Progresu, Lakuna, no Dalan ba Oin

Timor-Leste nia Luta Kontra Brankeamentu Kapital no Finansiamentu Terorizmu: Progresu, Lakuna, no Dalan ba Oin post thumbnail image

Foto: ADB

Iha fulan Novembru tinan 2024, The Asia/Pacific Group on Money Laundering (APG) fó sai ninia Relatóriu Avaliasaun Mútua (MER) kona-ba Timor-Leste, ne’ebe oferese imajen klaru liu kona-ba kapasidade nasaun nian atu kombate brankeamentu kapital (ML) no finansiamentu terrorizmu (TF). Enkuantu rekoñese melloria balun dezde avaliasaun ikus liu iha 2012, relatóriu ne’e subliña frakeza fundamental iha lei, instituisaun, no sistema ezekusaun dezafiu ho implikasaun sériu ba governasaun, seguransa, no konfiansa públiku iha Timor-Leste.

Objetivu husi Fundasaun Mahein  (FM) nia blog ida ne’e atu halo diskusaun hodi  loke espasu ba debate publiku no atu esplora ideias inovativu no aprosimasaun pratika hodi rezolve dezafiu operasionál no polítika iha Timor-Leste nia luta hasoru brankeamentu kapitál no finansiamentu terrorizmu. Iha blog ida ne’e, FM  mós oferese rekomendasaun polítika sira ne’ebé ho objetivu atu hametin enkuadramentu regulatoriu nasaun nian, hasa’e kapasidade institusionál, no promove transparensia no kooperasaun ne’ebé boot liu. Rekomendasaun sira ne’e buka atu haforsa Timor-Leste nia esforsu atu kombate krimi finanseiru ho efetivu liu no hodi aliña ho padraun internasionál nian.

Sistema Ida Ne’ebe sei iha Formasaun

Tuir relatóriu APG nian, Timor-Leste hasoru vulnerabilidade ne’ebe persistente tanba ninia dependénsia maka’as ba osan cash, fronteira ne’ebe sei vulnerável, fiskalizasaun ne’ebe fraku, no kapasidade estadu ne’ebe limitadu. Sistema finanseiru nasaun nian sei ki’ik nafatin, oferese de’it servisu báziku sira, ho 97% hosi ativu sira setor finanseiru nian ne’ebe konsentra iha banku oituan de’it. Ida-ne’e kria kondisaun sira iha ne’ebe risku sira brankeamentu kapital nian — liuliu relasiona ho korrupsaun, evazaun fiskal, kontrabandu osan, no tráfiku droga — bele esplora ho fasil lakuna regulatóriu sira.

Maski Unidade Intelijénsia Finanseira (UIF) hadi’a ona nia operasaun no foin lalais ne’e Timor-Leste adere ba Grupu Egmont, maibe kooperasaun finanseira internasional sei limitadu. Instituisaun barak laiha esperiénsia, rekursu, no koñesimentu espesializadu atu hasoru krime ML no TF ho efetivu.

Avaliasaun Nasional ba Risku (ARN), ikus liu hala’o iha 2015, identifika korrupsaun no evazaun fiskal hanesan ameasa xave sira. Maibe, avaliasaun ne’e sai antigu no la kompletu. La konsege konsidera kestaun sira ne’ebe mosu hanesan krime ambiental sira, brankeamentu kapital bazeia ba komérsiu, no risku sira ne’ebe aumenta hosi servisu finanseiru dijital sira no ativu virtual sira.

Instituisaun sira: Vontade di’ak, Kapasidade Limitadu

Timor-Leste estabelese ona órgaun koordenasaun ida — CNCBC (Komisaun Nasional ba Implementasaun Medida sira Hasoru Brankeamentu Kapital no Finansiamentu ba Terrorizmu) — ne’ebe iha knaar atu tau matan ba atividade sira AML/CFT nian. Maibe, iha prátika, koordenasaun la formal, no planu polítika xave sira hanesan Planu Estratéjiku Nasional (2016-2020) sei implementa parsialmente.

Maioria esforsu sira AML/CFT nian foka nafatin ba korrupsaun, liuliu envolve ema sira ne’ebe hetan espozisaun polítika (PEP sira). Entre 2018 no 2023, iha de’it kondenasaun hitu ba brankeamentu kapital, liuliu kazu sira brankeamentu nian. Notavelmente auzente maka investigasaun sira ba krime transnasional sira hanesan tráfiku droga, haruka osan, no kontrabandu organizadu — maski sira-ne’e identifika hanesan risku bo’ot ida.

Deskobrimentu ida ne’ebe preokupante liu maka rekuperasaun ativu sira la’os prioridade polítika nasional ida. Maski prende ona patrimóniu kriminal balu, relatóriu ne’e nota katak laiha mekanizmu sistemátiku atu buka tuir, kontrola, no jestaun ba bens. La-ho ida-ne’e, rendimentu signifikativu sira hosi krime sei iha sirkulasaun, hodi hamosu korrupsaun no krime organizadu liu-tan.

Regulasaun Fraku ba Setor sira ne’ebe la’os Finanseiru

Enkuantu banku sira no operador transferénsia osan prinsipal sira (MTOs) jeralmente hatudu komprensaun di’ak ida kona-ba obrigasaun sira AML/CFT nian, instituisaun finanseira sira ne’ebe ki’ik liu no liuliu negósiu no profisaun naun-finanseiru sira ne’ebe dezignadu (DNFBPs) — hanesan advogadu sira, kontabilista sira, ajente imobiliáriu sira, no fatin jogu sira — opera barak liu la-ho supervizaun. Setor sira-ne’e seidauk kontrola ho di’ak hosi estadu ho efetivu, nune’e la monitoriza di’ak ba fluxu finanseiru ilísitu sira.

Relatóriu ne’e mós revela lakuna sira iha transparénsia propriedade benefisiária (BO). Timor-Leste laiha sistema loloos ida hodi buka tuir individu sira iha estrutura korporativu sira nia kotuk no arranju legal sira seluk. Informasaun rejistu empreza nian ne’ebe públika ona la kompletu no antigu, no autoridade sira ladun asesu ka verifika dadus propriedade benefisial ne’ebe banku no negósiu sira iha. Buat la klaru sira nune’e, permite korruptor sira no ator kriminozu sira atu subar patrimóniu sira no evita responsabilizasaun.

Kapasidade Limitadu iha Prevensaun Finansiamentu Terrorizmu

Enkuantu risku finansiamentu terorista avalia hanesan ki’ik iha Timor-Leste, vulnerabilidade oioin persiste. Relatóriu ne’e kritika auzénsia hosi enkuadramentu legal ida ne’ebe loloos ba implementasaun sansaun finanseira sira ne’ebe alvu relasiona ho finansiamentu terorista no finansiamentu proliferasaun (ne’ebe liga ba programa nuklear ka arma sira). Adisionalmente, laiha avaliasaun risku formal ne’ebe maka hala’o ona ba setor la’os lukrativu, ne’ebe maka bele hetan esplorasaun hosi grupu terorista sira ba angariasaun fundu no brankeamentu kapital.

Autoridade sira mós laiha prosedimentu dedikadu, formasaun, no estratéjia investigativa sira hodi rezolve risku sira TF nian, ne’ebe maka sai problematiku tanba ameasa sira TF rejional nian aumenta ho kompleksidade.

Lakuna polítika sira iha moeda Transfronteirisu no inkluzaun Finanseira

Rejime moeda transfronteirisu Timor-Leste nian aplika de’it ba pasajeiru sira ne’ebe tama — la presiza deklarasaun bainhira sai, maski iha risku sira kona-ba kontrabandu osan nian. Iha kazu ida de’it hosi moeda transfronteirisu ne’ebe la deklara maka deteta iha tinan hirak ikus ne’e, ida ne’e hatudu frakeza sira iha aplikasaun ba lei.

Iha tempu hanesan, enkuantu inkluzaun finanseira hanesan prioridade governu nian, seidauk iha avaliasaun risku ba setor mikrofinansa, nomós laiha matadalan klaru atu aplika medida AML/CFT simplifikadu bainhira justifikadu. Komunidade rural barak sei laiha asesu ba servisu finanseiru formal, aumenta sira-nia espozisaun ba rede transferénsia osan informal no sistema kréditu ne’ebe la regula.

Saida maka Fundasaun Mahein hanoin?

Relatóriu ida ne’e konfirma buat barak ne’ebe Fundasaun Mahein argumenta kleur ona katak enkuantu Timor-Leste nia líder sira espresa vontade polítika ne’ebe maka’as, nasaun ne’e sofre nafatin frakeza institusional ne’ebe sériu, koordenasaun ne’ebe ladi’ak, no kapasidade implementasaun ne’ebe limitadu.

Se korrupsaun maka ameasa bo’ot liu ba krime finanseiru, ne’e preokupante katak ofisial balu de’it maka hetan prosesu ba ofensa sira relasiona ho ML, no rekuperasaun patrimóniu (osan ka sasan) ladun halo no la konsistente. Falta supervizaun ba DNFBP sira, auzénsia kontrolu ba osan sai, no rejistu empreza ne’ebe la kompletu, halo Timor-Leste sai vulnerável ba esplorasaun kriminal.

Fundasaun Mahein fiar katak hametin luta kontra ML no TF ne’e krusial tebes ba Timor-Leste nia seguransa nasional, konsolidasaun demokrátika, no kredibilidade bainhira adere ba ASEAN.

Saida maka tenke halo?

Relatóriu APG hatuur rekomendasaun klaru, ne’ebe Fundasaun Mahein husu ba governu atu trata nu’udar prioridade nasional:

  1. Atualiza NRA no hala’o avaliasaun risku espesífiku sira ba NPO sira, pesoal jurídiku sira, no servisu finanseiru dijital sira.
  2. Kria estratéjia nasional ida ba investigasaun sira ML nian ne’ebe foka ba ofensa sira ho risku aas hanesan korrupsaun, evazaun fiskal, tráfiku droga no umanu.
  3. Hametin kapasidade intelijénsia finanseira, hasa’e kapasidade buka tuir património sira, no promove rekuperasaun patrimóniu nu’udar objetivu polítika ida.
  4. Habelar supervizaun atu kobre DNFBP sira no asegura inspesaun konsistente bazeia ba risku ba banku no MTO sira.
  5. Hadi’a transparénsia propriedade benefisiária liuhosi atualiza informasaun rejistu empreza nian no ezije entidade sira ne’ebe halo relatóriu atu verifika ativamente dadus BO nian.
  6. Implementa kontrolu osan sai no moderniza sistema deklarasaun aduaneira.
  7. Adopta no haforsa enkuadramentu sira ba sansaun finanseira alvu no hametin avaliasaun risku TF nian, liuliu iha setor NPO.
  8. Hasa’e kooperasaun nivel operasional entre autoridade finanseira, polísia, no judisial sira, no habelar kooperasaun internasional liuhosi kanal formal no informal.

Konklusaun

Avaliasaun mútua terseira ronda Timor-Leste nian konfirma katak enkuantu progresu balun halo ona, dezafiu barak sei iha. Risku sira aas tebes — la’os de’it ba integridade finanseira, maibe ba soberania nasional, konfiansa públika, no kredibilidade rejional.

Fundasaun Mahein husu ba governu, parlamentu, orgaun judisiáriu, no sosiedade sivil atu servisu hamutuk hodi rezolve lakuna sira ne’e. Kombate brankeamentu kapital la’os de’it kona-ba tuir regra internasional sira — ida-ne’e kona-ba proteje nasaun nia futuru hosi efeitu korozivu sira hosi korrupsaun, krime organizadu, no fluxu finanseiru ilísitu sira.

Leave a Reply

Your email address will not be published.

Related Post