Investimentu iha Setór iGaming no Kazinu iha Timor-Leste: Risku no Lisaun husi Nasaun Seluk

Investimentu iha Setór iGaming no Kazinu iha Timor-Leste: Risku no Lisaun husi Nasaun Seluk post thumbnail image

imajen: Internet

Timor-Leste presiza tebes investimentu boot iha setór sustentável sira hodi redús ita nia dependénsia ba reseita husi mina no gáz no Fundu Petrolíferu. Fundasaun Mahein (FM) kompriende katak líder sira buka hela opsaun oi-oin hodi atrai kapitál husi liur atu nune’e estimula no diversifika ekonomia no kria kampu traballu. FM apoia objetivu sira ne’e, no ami husu beibeik ba governu atu investe iha setór sira ne’ebé bele hamosu benefísiu ba tempu naruk ba ita nia komunidade sira, hanesan agrikultura no peskas sustentável, turzimu komunitáriu no eko-turizmu.

Maske nune’e, akontesimentu foin lalais ne’e relasiona ho proposta investimentu iha setór iGaming (joga osan online internasional) no fasilidade kazinu hamosu preokupasaun boot. Artigu ida ne’e analiza kestaun importante ne’e, primeiru liu husi dokumenta informasaun kona-ba setór iGaming no kazinu, liu-liu informasaun husi Governu Timor-Leste no mos husi setór privadu. Depois, artigu analiza risku balun relasiona ho setór ida-ne’e, ho referénsia ba debate no problema sira liga ho setór ida ne’e iha rejiaun Ázia-Pasífiku. Ho artigu ne’e, FM hakarak estimula debate públiku no alerta polítika na’in sira ba asuntu ida ne’e atu nune’e tau matan no diskute liu tan konaba governu nia proposta no planu sira.

Akontesimentu sira Relasiona ho iGaming iha Timor-Leste

Durante tinan balun nia laran, líder polítiku sira no atór setór privadu sira koalia kona-ba posibilidade Timor-Leste sei sai sentru ka fatin importante ba setór iGaming. Maske Prezidente Ramos Horta espresa nia apoiu ba investimentu estranjeiru atu kria fasilidade joga osan iha Timor-Leste ba ema estranjeiru sira, nia la konkorda operasaun joga osan ba sidadaun Timor-Leste sira.

Uluk, seidauk iha asaun konkretu liga ho setór iGaming, maibé foin lalais buat barak akontese ne’ebé hatudu Governu no investidór privadu sira nia seriedade atu dezenvolve setór ne’e iha rai laran, hanesan tuir mai:

  • Governu kria ona Inspesaun Jerál Jogu nian (IGJ) no Sentru Dijitál Oecusse (ODC) iha tinan 2024 nia rohan. Segundu ne’e dezignasaun Oecusse hanesan Zona Komérsiu Livre (FTZ) ho nia “Token Zona Dijitál Oecusse” rasik – sistema pagamentu ida ne’ebé bazeia ba teknolojia blockchain.
  • Governu fo ona lisensa iGaming dahuluk ba kompanhia Golden River Universe (GRU) – subsidiáriu kompanhia Grand Dragon Lotaria. Kompanhia ne’e afirma ona katak nia sei sai hanesan “operadór prinsipál” ne’ebé bele fó sub-lisensa ba empreza iGaming sira seluk hodi hala’o operasaun iha Timor-Leste.
  • GRU dezenvolve ona “Timor Offshore Gaming Operational Standards” (TOGOS) hodi organiza operasaun iha setór iGaming.
  • Virtual Gaming Association of Timor-Leste (VGA) estabelese ona hodi halo lobi no promosaun ba setor iGaming iha rai laran.
  • Kompanhia Asia-Pacific Strategic Investments (APSI) Ltd. bazeia iha Singapura fó sai nia planu iha inísiu 2025 atu harii “casino resort” ida ho valór $60 milloens no banku ida ho valór $20 milloens, parseria ho BNCTL.
  • Tuir informasaun iha APSI nia website, kompanhia halo ona diskusaun ho Governu Timor-Leste atu jere aeroportu Oecusse no Suai; maibé iha fulan Juñu 2025 kompanhia fo sai katak diskusaun sira ne’e paradu ona.
  • Entidade seluk ne’ebé bazeia iha Singapura rede blockchain bolu “AB,” planu hela atu dezenvolve “resort ho tema blockchain” iha Timor-Leste. Fasilidade ne’e suporta husi AB DAO  (Decentralized Autonomous Organization) no AB Charity Foundation.

Joga Osan Online Lori Risku Barak

Debate sira iha media sosiál no komentáriu balun husi ema polítiku na’in balun hatudu katak ema barak sente preokupa konaba planu sira liga ho setór iGaming no kazinu iha Timor-Leste. Ne’e tanba iha ona evidénsia barak ne’ebé hatudu ho klaru katak setór ida ne’e sei lori risku barak.

Primeiru, jogu osan ne’e buras ona iha Timor-Leste no kria problema barak. Família sira terus tanba problema finanseira, problema iha uma laran no supa rekursu uma-laran nian tanba mane barak gosta joga osan. Maske estadu planu hela atu envolve deit turista sira husi rai-liur iha jogu, karik estadu promove setór ida ne’e, bele aumenta risku ba ita nia sidadaun sira husi problema sosiál sira ne’e.

Aleinde impaktu negativu individu no sosiál nian ne’ebé kauza diretamente husi joga osan, kazinu sira no plataforma iGaming sira iha ligasaun ho atividades kriminozu organizadu nian, inklui prostituisaun, tráfiku umanu, fraude, krimi sibernétika, tráfiku droga no brankeamentu kapitál. Mezmu iha nasaun sira ho kapasidade regulatóriu ne’ebé forte hanesan E.U.A. ka Malta, sentru jogu nian sira iha ligasaun boot ho atividades ilegal no “vísiu” sira. Iha nasaun sira ne’ebe seidauk dezenvolvidu ho kapasidade polisiamentu ne’ebé limitadu no instituisaun sira ne’ebé frajil hanesan Kamboja, Laos no Filipina, problema sira ne’ebe  asosiadu ho setór iGaming no kazinu hamosu ona polémika boot iha rai sira refere.

Planu investimentu sira iha Timor-Leste sei kria fasilidade jogu internasionál sira ne’ebé utiliza teknolojia blockchain no sentru dadus sira; teknolojia refere nesesita infraestrutura dijitál ne’ebé avansadu tebes. Ema balun konsidera infraestrutura ne’e hanesan buat ne’ebé fo vantajen. Maibé, relatóriu husi organizasaun internasionál sira hanesan UNODC no Global Initiative Against Transnational Organised Crime dokumenta ona oinsá setór ne’e iha ligasaun boot ho “scam compound” (sentru ba fraude), fraude sibernétika no operasaun brankeamentu kapitál nian iha Sudeste Aziátiku no Ázia-Pasífiku. FM hakerek ona katak Timor-Leste nia kapasidade doméstika atu deteta no prevene krimi sibernétika sofistikadu no krimi finanseiru sei limitadu hela. Vulnerabilidade ida ne’e aumenta posibilidade katak operasaun iGaming iha Timor-Leste bele sai frente ba atividade kriminál sira.

Aleinde ne’e, kreximentu setór iGaming no kazinu ne’e lori rizku polítika boot: ezemplu, karik Timor-Leste sai sentru jogu internasional, ne’e bele aumenta korrupsaun polítika no hafoer estadu nia imajen. Ida ne’e bele destrui Timor-Leste nia relasaun ho parseiru internasionál sira ne’ebé preokupa tebes ho boa governasaun, korrupsaun, transparénsia no direitus umanus. Bele mós hakle’an liu tan Timor-Leste nia envolvimentu iha kompetisaun jeopolítika rejionál, tanba analista balu konsidera setór jogu ne’e iha ligasaun ho Repúblika Populár Xina nia influénsia ne’ebé aumenta iha rejiaun ne’e (maske governu Xína foti ona asaun atu limita operasaun joga osan ne’ebé envolve sidadaun Xínez sira iha nasaun vizinhu sira).

Lisaun husi Rejiaun ASEAN

Iha Laos, “Golden Triangle Special Economic Zone” (GTSEZ) sai hanesan sentru ba atividade kriminozu sira ne’ebé iha ligasaun ho emprezáriu Xinéz-Macau ida ho naran Zhao Wei. Maske estadu no setór privadu sira promete atu lori turizmu no dezenvolvimentu, GTSEZ agora sai sentru ba operasaun ilegál sira ne’ebé envolve tráfiku droga, tráfiku umanu no brankeamentu kapitál ho eskala boot.

Nune’e mós, Sihanoukville iha Kamboja hetan investimentu boot iha setór kazinu no jogu online entre tina 2016 to 2019. Maske estadu no investór sira promove setór ne’e hanesan dezenvolvimentu ekonómiku, iha tempu badak sidade sai sentru ba krimi no vísiu, no organizasaun kriminozu sira  kontrola hela area ne’ebe luan. Tanba ne’e iha tinan 2020, Kamboja bandu fali jogu online. Maske nune’e, Sihanoukville kontinua hanesan sentru boot ida ba atividade ekonómika ilísitu. Istória ne’e sai lisaun boot konaba oinsá investimentu jogu nian ne’ebé la-regula ho didiak bele hamosu impaktu sosiál ho negativu, kriminalidade no lakon soberania estadu nian.

Iha Jullu 2024, Governu Filipina bandu “POGOs” (Philippine Offshore Gaming Operators) tanba polemika barak relasiona ho atividade kriminozu sira. Governu no polísia falla atu monitoriza no kontrola setór ne’e, rezulta sindikatu kriminozu estranjeiru uza setór jogu hanesan frente ba negósiu kriminozu oi-oin. Tanba ne’e, setór ne’e asosiadu ho krimi grave sira inklui brankeamentu kapitál, tráfiku umanu no fraude sibernétika, ne’ebé hamosu debates públika maka’as no preokupasaun boot konaba seguransa nasionál.

Konkluzaun: Presiza Debate no Monitoriza ba Planu Investimentu iha Setor Jogu no Kazinu

Investimentu estranjeiru iha setór oi-oin ne’e esensiál ba Timor-Leste nia dezenvolvimentu ekonómiku no sosiál. Maibé, investimentu sira tenke fo benefísiu ba povu nia moris no interese, promove dezenvolvimentu inkluzivu. Tenke mos tane aas direitus umanus no governasaun diak liu husi proteje ita nia povu no instituisaun sira husi esplorasaun. FM konsidera planu atuál sira atu investe no dezenvolve setór jogu no kazinu iha Timor-Leste lori risku boot, liu-liu ba ita nia komunidade sira ne’ebe vulneravel no estadu nia relasaun ho parseiru internasionál sira.

Tanba ne’e, FM fo rekomendasaun mak tuir mai:

  1. Aumenta tan Parlamentu Nasional  no Autoridade Relevante sira nia Monitorizasaun. Deputadu sira tenke konsidera didiak implikasaun legál, finanseiru no polítika sira husi inisiativa sira ne’ebe hanesan Sentru Dijitál Oecusse no Zona Komérsiu Livre, emisaun lisensa jogu ba setór privadu, no estabelesimentu instituisaun finanseiru foun sira ne’ebé liga ba operadór jogu nian.
  2. Aumenta Debates Públiku no Transparénsia. Públiku tenke hetan informasaun kompletu no fó oportunidade atu hato’o sira nia hanoin konaba desizaun sira ne’ebé sei fó impaktu boot ba Timor-Leste nia futuru.
  3. Lei Komprensivu konaba Servisus Dijitais no Siberseguransa. Governu no Parlamentu Nasionál, hamutuk ho péritu no parseiru internasionál sira, tenke dezenvolve Lei Servisus Dijitais no Siberseguransa ida ne’ebé komprensivu. Lejizlasaun hanesan ne’e tenke estabelese regra sira ne’ebé klaru ba regulasaun infraestrutura no servisu dijitál sira, hasa’e protesaun sira hasoru krimi sibernétika no fraude finanseira, no asegura mekanizmu fiskalizasaun ne’ebé forte hodi salvaguarda interese nasionál sira, direitus umanus, protesaun dadus no seguransa públika.
  4. Investe iha Kapasidade Regulasaun no Polisiamentu. Karik Governu hakarak duni atu dezenvolve setór sira ne’ebe ho risku aas hanesan jogu online no kazinu, la bele depende deit ba setór privadu atu halo  monitoriza no kontrola nia aan. Governu tenke dezenvolve nia kapasidade institusionál hodi regula setór ida ne’e, nune’e mós hametin ajénsia polisiamentu no seguransa nasionál sira nia kapasidade atu prevene no deteta krimi finanseiru, sibernétika no krimi sira seluk ne’ebé kompleksu.
  5. Investe iha Setór Ekonómiku Ne’ebé Inkluzivu no Sustentável. Ami husu líder sira atu dirije investimentu ba setór sira ne’ebé promove dezenvolvimentu ba tempu naruk, sustentável no konsentradu iha komunidade, en vez de setór ne’ebé fo lukru lalais maibé fo risku sosiál no kriminalidade ne’ebé boot.

FM fiar katak líder polítiku sira tenke harii ekonomia ida ne’ebé bazeia iha prinsípiu transparénsia, sustentabilidade no inkluzaun ba ita nia povu tomak, inklui komunidade sira ne’ebé vulneravel liu. Ami husu ba sidadaun Timoroan tomak, sosiedade sivíl no líder polítiku sira atu konsidera ho kuidadu didiak ba proposta sira atu transforma nasaun ida ne’e ba sentru jogu internasionál, atu nune’e ita bele evita erru no problema sira ne’ebé akontese ona iha nasaun seluk.

Leave a Reply

Your email address will not be published.

Related Post