Foto: Fundasaun Mahein Nov. 2025
Intensaun husi artigu ida ne’e maka Fundasaun Mahein (FM) enkoraja reflesaun kritiku ida konaba pratika politika, relasiona ho kontinuasaun ba dezemvolvementu narrativa ba kampana sira ne’ebe sentralizadu iha populizmu no retorika elite Timor-Leste nian ne’ebe serbi nasaun nia futuru ka sei presiza mudansa ida ba lideransa bazeia ba programa, inkluzivu jerasional?. FM mos hakarak aproveita diskusaun publika iha tempu dadaun ne’e ne’ebe krusial tebes, tanba Timor-Leste tama ona iha era foun integrasaun rejional ho adezaun foin lalais ba ASEAN iha Outubru 2025. FM hakarak aprosimasaun ida ne’e ho intensaun atu hamosu debates ne’ebe kle’an konaba tranzisaun politika, dezafia padraun tuan sira ne’ebe maka politika populista nian, no apoiu ba dezenvolvimentu lideransa sira ne’ebe vizionáriu, orientadu ba programa ne’ebe apropriadu ba Timor-Leste nia kapitulu foun.
FM hakerek bebeik ona konaba Timor-Leste nia politika nafatin hetan influensia maka’as husi eis-veteranu no elite militar sira ne’ebe nia dominasaun populista dalabarak rezulta iha retorika politika ne’ebe dramatiku. Maibe ladun iha progresu substansial konaba dezenvolvimentu umanu. Enkuantu narrativa elite sira nian foku ba unidade no lejitimidade rezistensia nian, relatoriu no analize barak ona destaka lakuna barak los entre governasaun populista no kapital umanu ka dezenvolvimentu institusional ne’ebe efetivu.
Eis-rezistensia no personal eis-militar sira kontinua kaer poder signifikativu, mantein influensia ba dezisaun politika topu nian, rekursu sira no narrativa publika nian. Dominasaun ida ne’e kria ona ambiente politika ida iha ne’ebe kompetisaun sentralizadu iha loyalidade, patroneza, no apelu simboliku sira duke reforma programatiku. Maski iha lasu sira husi prosedimentu demokratiku, konsentrasaun poder nian konaba entre elite sira iha tempu funu nian dalaruma limita ona espansaun lolos husi demokrasia partisipativu no akauntibilidade.
Enkuantu Timor-Leste estabelese ajenda dezenvolvimentu ne’ebe ambisiozu, hanesan Planu Estratejiku Dezenvolvimentu Nasional (PEDN) 2011-2030, implementasaun ne’ebe fraku, liuliu iha edukasaun-dezemvolvementu uma, saude, no empregu. Infraestrutura no servisu sosial nian sei la-adekuadu, dezempregu juventude boot tebes, no kualidade edukasaun ladiak. Alokasaun fundus ho eskala boot dala barak dezvia ona ba megaprojetu sira ho benefisiu lokal ne’ebe limitadu, la konsege traduz rikusoin rekursu nian ba dezenvolvimentu inkluzivu, ba tempu naruk. Sistema saude, maski iha progresu balun, karakteriza ho falta no dependensia maka’as ba fornesedor husi rai liur.
Dezligasaun entre Populismu no Reforma Programatiku.
Retorika populista dramatiza maka’as unidade, rezistensia, no benefisiu sira ba povu, maibe laiha investimentu sustentavel iha kapital umanu ka transformasaun institusional. Oportunidade empregu nian kontinua atrazu ba nesesidade sira husi populasaun joven ne’ebe aumenta lalais, no subsidiu barak maka distribui laho impaktu sosial ne’ebe alvu lolos, hamenus insentivu konaba serbisu nian no hakle’an dependensia sosial. Kontratu sosial sai nafatin hanesan transaksional, ho benefisiu ne’ebe fo distribui hanesan patroneza duke hanesan parte ida husi vizaun estratejia dezenvolvimentu umanu nian.
Maski ho dominasaun populista, Timor-Leste hala’o nafatin eleisaun livre no mantein sistema partidaria ne’ebe kompetitivu. Maibe, demokrasia kompetitivu ida ne’e la traduz automatikamente ba politika dezenvolvimentu ne’ebe inovativu. Frakeza institusional sira, falta akompanamentu ba planu nasional sira, no kaer metin husi lideransa “Jerasaun ’75” (elite sira iha era ukun-an nian) limita ona tantu inovasaun no progresu iha area dezenvolvimentu umanu sentral. Dominasaun politika ida ne’e prevalesa husi eis-veteranu sira no elite militar sira iha Timor-Leste maka haburas politika populista dramatiku, maibe programa tanjivel sira ba dezenvolvimentu umanu sustentavel, diversifikasaun ekonomia, no fortalesimentu institusional kontinua la implementa ho sufisiente.
Enkuantu lider sira iha tempu rezistensia nian unidade, Timor-Leste atinzie objetivu estratejia hodi adere ona ba ASEAN, sira nia konsentrasaun nafatin ba poder informalidade ne’ebe kontinua sai sasidik ba reforma institusaun sira iha estadu nian. Prioridade kredensial loyalidade no rezistensia nian liu fali kompetensia teknokrata ne’ebe la-alina ho ASEAN nia fokus ba governusaun efetivu iha kompetatisaun ekonomia, no kontribuisaun rejional. Influensia maka’as husi veteranu sira, ne’ebe fokus ba relasaun no retorika simboliku konaba inovasaun no dezenvolvimentu umanu inkluzivu, sai risku atu izola Timor-Leste iha ASEAN nia laran no limita nia kapasidade atu aproveita oportunidade foun.
Observador balun destaka sira nia analiza katak ASEAN sei fo presaun esterna ba Timor-Leste atu halo reforma ba nia governasaun. Parte ida ne’e sai sasukat atu sukat susesu liuhusi kapasidade atu fo rezultadu ne’ebe ril , laos deit loayalidade ka lejitimidade istoriku. Sosiedade sivil, joven sira, inteletual sira, no reformador sira husu daudaun ona ba modelu lideransa foun sira hodi troka “politika sobrevivente nian” ho pratika diak rejional sira ne’ebe fokus ba hamoris profisional nian, modernizasaun, no dezenvolvimentu joven sira nia kapasidade.
Poder no Patronezia Bazeia ba Grupu.
Politika dadaun ne’e konsentra beibeik iha sirklu internal sira ne’ebe forma durante tempu luta ba independensia. Eis-lider rezistensia sira, hanesan Xanana Gusmão, Mari Alkatiri, Jose Ramos Horta, TMR, Lere Anan Timor, no seluk- seluk tan, kontrola ona projetu dezenvolvimentu boot sira no rekursu estadu nian, nakfila infraestrutura no dezenvolvimentu ba sasan transaksional nian hodi konsolida grupu loyalidade sira. Sentralizmu no klientelizmu ne’e dala barak hases partisipasaun ka fiskalizasaun husi aspeitu luan, hodi fo prioridade ba interese sira husi faksaun elite sira nian, duke ba nesesidade ne’ebe sosiedade Timor-Leste persiza in-jeral.
Poder politika dalabarak organiza iha rede bazeia ba grupu no patronezia duke kriteria meritokrasia. Loayalidade ba partidu politiku sira, lasu kolegasaun / aman-sarani, no afiliasaun rejional sira sai dominante hodi determina beibeik asesu ba serbisu, promosaun, no rekursu sira iha instituisaun estadu nian. Estrutura ida ne’e kria ona lidun ida iha ne’ebe elite politiku sira konsolida sira nia influensia liuhusi rekompensa apoiantes sira ho grupu lokal sira, ho nune’e hodi asegura grupu loyalidade sira nia kontinuasaun. Instituisaun publika sira, envezde funsiona liuhusi dalan profisional no hala’o avaliasaun ne’ebe transparente, maibe iha tendensia atu refleta relasaun klientista sira ne’ebe fo prioridade ba loayalidade pesoal duke kompitisaun ho justu no formal.
Depedensia hanesan ne’e ba patronezia hafraku ona efisiensia administrasaun no konfiansa publiku ba instituisaun estadu nian. Ema sira ne’ebe iha kapasidade dalabarak hetan rezisaun / penolakan tanba rekrutamentu no susesu hetan nia orientasaun liu husi koneksaun politika duke kapasidade ne’ebe provadu ona. Dinamika ida ne’e dezmotiva inovasaun no akountibilidade, hodi hametin dependensia ba patronu sira ne’ebe maka’as ba seguransa ekonomia no profisional. Konsekuensiamente, kapasidade estadu atu presta servisu diak nian limitadu nafatin, enkuantu resku ba korupsaun aumenta tanba asesu ba rekursu estadu nian sai hanesan estensaun ba negosiasaun politika duke mekanizmu ida ba dezenvolvimentu nasional ne’ebe justu.
Korupsaun iha Timor-Leste iha abut ne’ebe klean iha legadu istoriku husi kolonial Portugez no Indonezia, no kontinua liuhusi governasaun depois restorasaun independensia. Projetu sira ho eskala boot hetan kritika tanba aprovizionamentu ho fontes ne’ebe uniku tebes, falta tenderizasaun kompetitivu, no uza kontratu estadu nian hodi fo benefisiu ba familia no kolegasaun politiku sira. Eskandalu sira ho perfil as, hanesan infraestrutura petrolifiru Tasi Mane, Oecusse, konstrusaun Estrada iha Dili laran, destaka uza kontratu governu nian ba hariku ba pesoal sira. Hirak ne’e naklekar sai katak oinsa interese elite sira bele dirije desizaun governu nian no kria investigasaun sira konaba korupsaun ne’ebe akontese beibeik ona, dala barak ho konsekuensia judisial uitoan deit, tanba institusaun ne’ebe hala’o fiskalizasaun fraku tebes.
Fiskalizasaun fraku haboot impunidade .
Organizasaun sira ne’ebe halo monitorizasaun hanesan Komisaun Anti Korupsaun (KAK) nia eziste, maibe nia efeftividades limitadu liu tanba laiha poder prokuradoria no dalabarak hetan interferensia politika mak barak. Media sira nia kapasidade investigasaun menus tebes durante dekada rua-liu ne’e nia laran atu halo investigasaun ba kazu ruma. Jornalista sira ne’ebe fo sai atividades korupsaun nian mos iha risku ba presaun, no akuzasaun legal sira dalaruma uza hodi suprimu kritika deit ba ukun na’in sira ne’ebe iha koneksaun politika. Persistensia husi kestaun hirak ne’e destaka oinsa dominasaun elite sira bazeia ba grupu deit mak hodi permite ona iha siklu korupsaun nian hodi limita rezultadu dezenvolvimentu no hapara progresu ba governasaun transparente.
Fiskalizasaun ne’ebe fraku iha sistema politiku no administratisaun kria ona fatin ne’ebe privileiju ba impunidade, hodi permite elite sira ne’ebe nia abut metin ba nafatin, inklui eis-veteranu no figura militar sira atu domina vida publika no lacenti tauk ba akauntibilidade. Maski iha ona estabelesimentu formal ba instituisaun anti korupsaun no lei transparensia nian, mekanizmu sira ne’e nafatin hetan difikuldade tanba autonomia ne’ebé delega ba la-sufisiente, rekursu limitadu, no interferensia politika ne’ebe boot tebes, partikularmente bainhira ukun-na’in sira ho nivel as ka rede sira ne’ebe maka’as kuando envolve. Kultura patronezia nian, estadu de direitu ne’ebe fraku, no falta asaun judisial konkreta hasoru sira ne’ebe iha ligasaun politika perpetua / pembiaraan korupsaun nu’udar prátika normal, ne’ebe hafraku efiktividade politika públika nian no konfiansa sidadaun sira nian ba governu.
Nu’udar rezultadu, progresu diak iha governasaun no dezenvolvimentu umanu sempre hetan sasidik: meritu, profisionalizmu, no abilidade badean-nian hetan ignorasaun hodi favorese deit ba group loyalidade no afiliasaun politika sira, ne’ebe hamosu diskriminasaun hasoru feto no joven profisional sira. Ambiente ida ne’e laos deit hafraku kapasidade institusional maibe ameasa boot ba Timor-Leste nia kredibilidade nu’udar membru foun ba ASEAN, iha ne’ebe administrasaun efetivu no governu transparente sai espetativa prinsipal. La ho supervizaun independente ne’ebe maka’as liu no kompromisu atu halakon impunidade, Timor-Leste iha risku nia laran ho dalan marka pasu, tranzisaun lideransa ne’ebe estagnadu, no politika eskluzivu ne’ebe limita nia perspetiva ba futuru.
Konklusaun.
Dominasaun husi eis-veteranu sira no elite militar sira iha area politika Timor-Leste nian ne’ebe sai kontinua haburas forma ida husi populizmu ne’ebe marka husi rede informal sira, loayalidade husi grupu klientelista sira, no falta husi governasaun profisional, bazeia ba meritu. Enkuantu elite sira ne’e mantein unidade liuhusi identidade rezistensia nian ne’ebe fahe no haburas narativa populista nian, sira nia fokus ba loayalidade duke abilidade, marjinaliza feto no joven sira ho kualifikasaun profisional, hodi kontinua halo diskriminasaun iha instituisaun sira nia laran. Dependensia ida ne’e ba deit ligasaun informal sira ne’ebe hafraku dezenvolvimentu institusional, akauntibilidade, no husik hela estrutura governasaun ne’ebe la-efisiente no la-preparadu atu kumpri makanismu administrasaun normal no ASEAN nian, hodi fo impaktu ba Timor-Leste nia reputasaun iha rejiaun ida ne’e.
Atu aumenta tan kestaun sira ne’e, iha diskusaun ka planeamentu seriu dadaun ne’e mak menus liu ba tranzisaun politika jerasional, maski iha preokupasaun nasional no internasional ne’ebe aumenta. Lideransa sira kontinua konsentra nafatin entre figura sira iha era rezistensia nian, ne’ebe halo dezafiu boot ba liderasaun foun sira ho perspetiva foun no matenek teknikas hodi mosu no hasoru dezafiu kontemporariu nian . Falta planeamentu halo lideransa sira lahare ba oin no fo risku ba instabilidade iha futuru ne’ebe hanaruk estagnasaun, hodi ameasa koezaun nasional no Timor-Leste nia abilidade atu realiza benefisiu tomak husi ASEAN iha termu reforma governasaun, inkluzaun, no ajenda politika progresivu.
