Imajen: Fb Cesar Trinito Freitas Gaio (17 Sept. 2025)
Fundasaun Mahein (FM) haree manifestasaun iha Dili nu’udar rezultadu elite polítiku sira nia fallansu atu promove dezenvolvimentu ekonómiku no prosesu polítiku ne’ebé inkluzivu. Durante tinan barak nia laran, FM no grupu seluk alerta ona katak se karik elite sira kontinua ignora sidadaun baibain sira nia preokupasaun, kontinua aproveita rekursu públiku hodi hariku sira-nia an, no ignora kestaun tranzisaun lideransa ba jerasaun foun, povu nia frustrasaun sei sa’e hodi hamosu konflitu sosio-polítiku. Situasaun atuál hatudu klaru risku ne’e. Objetivu husi artigu ida ne’e maka atu analiza akontesimentu nia kauza sira, no mós atu konsidera nia implikasaun sira. Nune’e mos atu destaka saida maka lidér sira tenki halo atu prevene konflitu no violensia iha futuru.
Iha semana hirak ikus ne’e, movimentu kontra governu mosu iha nasaun oioin iha Ázia, hahú husi Indonézia to’o Nepal, no ikus mai Timor-Leste rasik. Movimentu sira ne’e, maski iha diferensa barak, maibe mosu tanba frustrasaun ho elite sira, persepsaun korrupsaun no neglijénsia, no falta oportunidade sira ba juventude. Iha Indonézia, manifestasaun sira ne’e boot liu dezde litadura Suharto monu; iha Nepal povu barak nia frustrasaun konaba korrupsaun no impunidade hamosu konfrontu violentu sira ho ema barak mate, to’o ikus hamonu instituisaun estadu. Iha Dili, estudante no juventude sira tun ba estrada durante loron balun hodi halo demo, atu kontra politika sira ne’ebe sai nu’udar símbolu korrupsaun no venalidade elite sira nian.
Kleur ona, FM fó avizu katak se elite sira falla atu prepara ba tranzisaun lideransa, sei kria risku ba estabilidade no seguransa nasionál. FM nia alerta ida ne’e relevante liu ohin loron tanba Timor-Leste mós hasoru dadaun tendénsia mundiál relasiona ho frustrasaun polítika no sentimentu públiku ne’ebé volátil tebes. Nune’e mós, mudansa bo’ot sira hanesan adezaun ba ASEAN no teknolojia foun sira hanesan mídia sosiál no artifisiál-intelijénsia sei kria dezafiu bo’ot ba estadu. Atu hasoru dezafiu ne’e presiza kapasidade estadu nian no resposta polítika sira ne’ebé diferente tebes kompara ho tempu pasadu. Ba líder sira ne’ebé sei depende ba istória pasadu nian no demora renovasaun polítika, susar tebes atu harii instituisaun sira ne’ebé reziliente hodi enfrenta dezafiu foun sira ne’e.
Semana hira liu ba, Prezidente José Ramos-Horta konvoka Semináriu Nasionál ida konaba Jerasaun tuirmai nia Papel iha Dezenvolvimentu Nasionál ho tema “Kontinua Legadu.” Hamutuk ho Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, nia husu ba juventude sira atu buka edukasaun, inisiativa no inovasaun. Diskursu ida ne’e tau todan tomak kuaze ba foin sa’e sira, sein klarifika saida maka lidér atuál sira sei halo atu sobu barreira sira ba partisipasaun polítika no kria sistema ida bazia ba méritu ba pozisaun lideransa sira.
Hanesan FM hakerek ona, rekrutamentu no avansu polítiku iha Timor-Leste nafatin bazia ba lealdade ba líder no partidu sira ne’ebé estabelese ona duké kompeténsia ka integridade. Grupu arte marsiál no rituál (GAM) sira maka organizasaun únika ne’ebé mak rekruta foin-sa’e barak no envolve sira iha polítika, no ida ne’e halo ema barak preokupa. Dependénsia ba Xanana Gusmão nu’udar figura nasionál úniku kontinua domina vida polítika iha rai ida ne’e; seidauk iha ema ka grupu ne’ebé maka preparadu nu’udar susesór. Tanba ne’e sei iha risku katak vakum podér (power vacuum) boot ida sei mosu iha tempu badak. Lidér militár balu hato’o ona preokupasaun konaba instabilidade polítika, maibé F-FDTL la hatudu vontade ka kapasidade atu halo intervensaun. Dinámika sira ne’e hatudu klaru frajilidade sistema polítiku Timor-Leste nian se lider atuál sira kontinua demora tranzisaun lideransa nian.
FM observa manifestasaun kontra governu ho Parlementu iha Dili aselera lalais durante loron balun. Povu nia frustrasaun konaba planu atu sosa kareta Prado foun ba deputadu sira transforma ba iha debate konaba korrupsaun, nepotizmu, priviléjiu elite no papél juventude nian iha demokrasia iha Timor-Leste. Iha dia 12 Setembru, Governu aprova rezolusaun ida ba “Operasaun Konjunta” entre F-FDTL no PNTL to’o dia 6 Janeiru 2026. Governu deklara katak rezolusaun ne’e nesesáriu atu mantein orden públika durante eventu boot sira. Maibé FM dezkonfia Governu preokupa konaba manifestasaun no hakarak atu hakbiit ajénsia seguransa atu impoin kontrolu ba públiku.
To’o fulan Setembru nia klaran, membru opozisaun nian inklui deputadu balun husi Fretilin deklara ona apoiu ba manifestante sira. Iha dia 17 Setembru, reprezentante sira husi CNRT, Fretilin, PD, KHUNTO no PLP tuur hamutuk ho lider estudante sira, depois sira hasai deklarasaun konjunta no promete atu halakon polítika Pensaun Vitalísia ho nia regalias sira ba deputadu sira, halo revizaun ba lei konaba liberdade reuniaun nian, no ezije governu atu investe ba setór produtivu sira iha diskusaun orsamentu geral estadu (OGE) nian. Manifestante sira reprezenta husi EUTL suspende manifestasaun, maibé ho kondisaun katak deputadu tenki implementa promesa sira iha fulan tolu nia laran. Se lae, líder estudante sira promete ona atu hahú fali demo. Estudante sira selebra sira nia vitória hamutuk iha estrada, gáz motor, huu klaxon no mós dansa tebe-tebe ho membru PNTL sira.
Eventu sira ne’e hatudu klaru povu nia hirus, maibé mós hatudu instituisaun polítika Timor-Leste nia vulnerabilidade ba presaun husi kraik. Tuir ema barak nia hare’e, estudante sira konsege atinje rezultadu bo’ot iha tempu badak, no ida ne’e hatudu oinsá joven sira bele mobiliza ho efetivu hodi atinje rezultadu polítika. Maski nune’e, deputadu simu estudante nia ezijénsia lalais tebes hanesan ne’e hamosu perguntas: deputadu nia promesa sira ne’e jenuínu ka lae? Ka elite sira simu estudante nia ezijénsia hodi hapara demo no diverta atensaun, depois la iha mudansa substantivu? FM preokupa ida ne’e tanba rezolusaun Operasaun Konjunta sei aplika to’o fulan Janeiru 2026; oinsá ho demo sira karik Parlamentu la kumpre ninia promesa iha prazu fulan tolu nia laran?
Importante mós atu nota katak pensaun vitalísia no sosa kareta, maske sai símbolu forte sira konaba oinsá elite sira aproveita rekursu públiku hodi hariku sira-nia-an, buat rua ne’e ki’ik liu kompara ho abuzu sistémiku ba aprovizionamentu públiku sira, pekulatu osan estadu, no pensaun veteranu sira ne’ebé aumenta beibeik. Buat tolu ne’e hamtuuk konsume rekursu públiku barak liu no korrupta governasaun maka’as liu duké veíkulu ka pensaun ba deputadu sira.
FM haree parte ikus husi deklarasaun parlamentar nian, inkluzaun substantiva preokupasaun populár sira iha debate orsamentu estadu, importante liu. Setór produtivu ne’e esensiál atu hadia povu nia moris no prevene konflitu sosiál, maibé mós atu halakon dependénsia ba rezerva petrolífera ne’ebé finitu no evita fiskál rai naruk (fiscal cliff). FM no analista sira seluk koalia beibaik konaba risku ne’e, no Governu rasik rekoñese katak ne’e preokupasaun boot ida. Karik kompromisu foun ne’e bele estimula investimentu iha setór produtivu sira, ida ne’e bele marka pontu importante ida iha istória Timor-Leste nian. Maibé, se promesa ne’e simbóliku deit, frustrasaun públiku sei kontinua aumenta, no povu bele hare’e katak elite sira responde deit bainhira iha presaun husi okos. Ida ne’e sei insentiva povu atu halo demo, ho rezultadu katak instabilidade sei kontinua ba oin.
FM repete katak manifestasaun foin lalais ne’e la’ós kauza ba situasaun frajil no instável iha Timor-Leste. Kauza loloos maka elite sira nia fallansu atu rezolve dezigualdade, korrupsaun no eskluzaun. Ohin loron estudante no joventude sira kontinua legadu rezisténsia hasoru opresaun akontese beibeik iha istória Timor-Leste nian, hahú husi luta anti-koloniál to’o movimentu ukun rasik-an. Sira uza teknolojia dijitál sira hodi mobiliza no dokumenta abuzu sira, no ida ne’e la ameasa demokrasia maibé ezije demokrasia nia realizasaun. Maske FM preokupa nafatin konaba risku ne’ebé manifestasaun no estadu nia resposta hamosu ba seguransa públika no estabilidade nasionál, ami selebra bainhira juventude partisipa ho pasífiku iha prosesu polítiku.
Konklusaun
FM apoia rezolusaun ne’ebé hapara ona distúrbiu imediatu; maibé ami preokupa katak elite sira bele promete buat ida atu demora asaun konkretu no evita responsabilidade. Tanba ne’e, FM hare’e iha posibilidade bo’ot demo no asaun sei mosu tan ho intensidade boot liu. Maibé, karik polítiku sira kumpre sira nia promesa ne’e ho seriedade no transparénsia, sira bele harii baze ba relasaun foun entre líder sira no sidadaun sira.
Haree ba oin, FM nafatin preokupa tebes konaba risku ba represaun violentu iha futuru, tanba Operasaun Konjunta F-FDTL-PNTL sei kontinua nafatin. Ida ne’e multiplika risku sistémiku korrupsaun no nepotizmu ne’ebé kontinua dadaun no halo frustrasaun públiku aumenta. Timor-Leste nia futuru polítiku sei determina la’ós husi liafuan simbóliku, maibé karik líder polítiku sira foti asaun konkretu hodi loke espasu ba oportunidade ekonómika, servisu báziku ho kualidade di’ak, partisipasaun foin-sa’e nian iha prosesu polítiku, no hakotu korrupsaun no nepotizmu. Akontesimentu sira iha fulan Setembru 2025 hatudu katak jerasaun foun sei la tolera tan governasaun ne’ebé la kumpre padraun sira ne’e. FM husu ba líder sira atu rona alerta ne’e no foti responsabilidade ba renovasaun demokrasia Timor-Leste, atu nune’e bele realiza mehi no promesa independénsia nian.