KHUNTO iha kampanha elesaun, 2017
Bazeia ba Fundasaun Mahein (FM) nia peskiza liga ho atividade Grupu Arte Marsiais no Rituais (GAM) nian, FM prodús relatoriu ida ne’e hodi analiza implikasaun husi “politizasaun GAM” ba seguransa no dezenvolvimentu iha Timor-Leste. “Politizasaun” ne’e signifika GAM nia envolvimentu iha organizasaun polítika ne’ebé sa’e ba beibeik, partidu ne’ebé afiliadu ho GAM, no kolaborasaun entre lidér GAM ho partidu polítiku sira. Relatóriu bazeia ba peskiza primária no sekundária ne’ebé FM hala’o iha tinan 2022-2023, inklui periodu Eleisaun Parlamentar 2023.
Rezultadu xave ida husi peskiza ne’e maka, maske ami hare’e preokupasaun liga ho atividade GAM válidu, liu-liu GAM nia kontribuisaun ba violénsia, dezorden no instabilidade, risku sira ne’e la’os de’it GAM sira mak kria ka envolve iha laran, maibé risku ne’e mai husi fonte oi-oin. Pur ezemplu, violénsia komunál akontese beibeik iha Timor-Leste, no dala barak la envolve GAM. Nune’e mos, “violénsia GAM” dala barak rezulta husi problema entre individuu sira, depois sai problema bo’ot bainhira membru GAM seluk tama hodi defende sira nia maluk. Ezemplu seluk, iha tempu instabilidade polítiku iha pasadu, GAM sira komete duni violénsia, maibé la’os GAM ne’ebé mak inisia instabilidade, no grupu seluk mos envolve ho aktu violénsia barak. Instabilidade polítiku iha Timor-Leste rezulta husi fatór oi-oin, liu-liu istória konflítu pasadu, kompetisaun entre elite sira, instituisaun ne’ebé fraku, no fallansu iha prosesu harii estadu.
FM hare’e similaridade boot entre GAM ho sosiedade Timor-Leste, liu-liu kestaun instiuisaun formal ho prátika informal. Susar atu separa GAM husi familia alargada no komunidade, nune’e mos susar atu separa GAM husi partidu polítiku, no mos GAM husi instituisaun estadu. Realidade Timor-Leste mak hanesan ne’e duni, tanba relasaun metin entre familia, komunidade, partidu, estadu, no kompañia privadu. Iha sosiedade tradisionál ne’e ho populasaun ne’ebé kiik, kestaun pesoál sempre liga ho kestaun polítiku. Relasaun sira ne’e mos forte liu tanba esperiénsia pasadu luta ba independénsia ne’ebé envolve kuaze populasaun tomak. Dala barak, ema ignora regra formal sira no prefere halo akordu informal, komesa husi nível familia to’o iha nível altu governu.
Instituisaun no prátika informal sira ne’e natureza nasaun ne’ebé seidauk dezenvolvidu liu, kompara ho nasaun dezenvolvidu iha ne’ebé instuisaun no regra formal metin liu. Tanba ne’e, dala barak susar atu aplika direta konseitu formal kona-ba estrutura partidu, partisipasaun polítika no mos “Estadu de Direitu” iha kontekstu ho karakteristiku ne’ebé la hanesan. Nune’e mos, atu bele komprende diak liu tan kestaun “politizasaun GAM” ne’e, presiza mos hare’e kle’an liu tan GAM nia relasaun ho Timor nia instituisaun kulturál, sosiál ho polítika sira.
Ho perspetiva ida ne’e, GAM no partidu ne’ebé afiliadu ho GAM refleita kondisaun no prátika oi-oin ne’ebé eziste ona, no sira mos responde ba neseidade sosiál no enxe lakuna ne’ebé estadu no partidu polítiku sira seidauk konsege. Aleinde ne’e, esensiál tebes atu rekoñese GAM nia importánsia kulturál no sosiál iha sosiedade Timor-Leste, liu-liu benefísiu GAM fó ba membru sira. FM fiar perspetiva ida ne’e importante tebes atu bele dezeña polítika no programa ne’ebé hametin inkluzaun, dezenvolvimentu juventude, no ligasaun entre polítika estadu ho nesesidade komunitária sira.
FM haree GAM nia rekrutamentu no organizasaun polítika aumenta durante ne’e, maibé ami konsidera atividade sira ne’e hanesan risku kiik ka moderadu ba seguransa no estabilidade iha Timor-Leste. Bainhira ita kompara ho ameasa boot sira hanesan implementasaun lei ne’ebé fraku, maljestaun no korrupsaun iha adminstrasaun públiku, pobreza no inseguransa, no estadu nia sustentabilidade finanseira, GAM nia atividade konsidera hanesan risku sekundáriu.
Atu konklui, relatóriu ne’e nia intensaun la’os atu nega risku husi GAM nia atividade ba orden públiku no estabilidade. FM hakarak deit aumenta koñesimentu públiku kona-ba GAM nia papél iha komunidade no kultura polítika Timor-Leste nian. Ami espera katak ida ne’e bele kontribui ba polítika no programa ne’ebé diak liu ligadu ho harii paz, engajamentu joven, no dezenvolvimentu nasionál. Ami konsidera katak engajamentu entre GAM, autoridade estadu no sosiedade sivíl esensiál tebes atu minimiza violénsia iha komunidade, no mos atu masimiza GAM nia potensiál nuudar ator ba paz no partisipante iha dezenvolvimentu nasionál. Atu rezolve problema violénsia, inseguransa no instabilidade iha Timor-Leste, presiza haree nia abut. Ida ne’e signifika presiza hadia povu nia moris no garante nesesidade bázika sira, liu husi programa governasaun no dezenvolvimentu ne’ebé inklusivu, no mos haforsa instituisaun estadu liu husi rekursu ne’ebé adekuadu no harii kapasidade.
Tanba ne’e atu hetan no hatene kle’an liu kona-bá asuntu sira ne’ebé temi liu daudauk ne’e, hanehan iha link kraik ne’e:
(PRESS RELEASE HANEHAN IHA NEE)
(RELATÓRIU KOMPLETU HANEHAN IHA NEE)
Fundasaun Mahein
Email: mahein2009@gmail.com
Telemovel: (+670) 75771766
Website: www.fundasaunmahein.org