Imajén: Fundasaun Mahein: Ema ida prepara rai iha to’os, pronto atu kuda fini atu sustenta ninia família, iha Aldeia Leodudu-Poetete, Ermera (28 Outubru 2025).
Relatóriu peskiza tuirmai ezamina mobilizator sira ba konflitu komunitáriu nian iha Timor-Leste no esplora papél husi mekanizmu tradisionál sira hodi rezolve konflitu sira. Peskiza ne’e dezkobre katak dinámika konflitu komunidade kontemporáriu iha Timor-Leste hetan forma husi kombinasaun vulnerabilidade sosio-ekonómika ne’ebe estruturál, legadu istóriku no padraun sosio-kulturál ne’ebé iha enkuadradu ho kle’an.
Presaun sosio-ekonómiku estruturál sira sai nafatin hanesan motor prinsipál sira ba konflitu. Edukasaun ne’ebé limitadu, dezempregu ne’ebé a’as, dezafiu teknolójiku, dependénsia ba rai no violénsia doméstika ka interpesoál ne’ebé jeneralizadu ne’ebe kria ambiente ne’ebé disputa sira sai maka’as lalais. Presaun sira-ne’e afeta desproporsionalmente juventude sira, ne’ebé dala barak sente eskluidu husi vida ekonómika no polítika no ne’ebé bele envolve iha atividade Grupu Arte Marsiais (GAM) nian ka rede na’ok-ten sira nian ne’ebé kuaze organizadu.
Informasaun dijitál ne’ebé laloos mosu hanesan desencadeante konflitu ne’ebé maka’as, ne’ebé bele hamosu pániku, mobilizasaun no dezorden iha oras balun nia laran. Komunidade sira laiha ferramenta sira atu verifika informasaun, no tantu instituisaun tradisionál no formál sira luta atu responde lalais. Estudu kazu sira kona-ba pániku komunidade nian hatudu katak vídeo viral ida de’it ka fotografia manipuladu bele halo komunidade sira laran-taridu, maski iha ne’ebé autoridade tradisionál maka’as.
Disputa kona-ba rai sei persistente no seidauk rezolve, partikularmente bainhira reklamasaun sira mai hosi dezlokasaun durante okupasaun Indonézia. Líder tradisionál sira hamenus tensaun sira maibé labele rezolve disputa sira ne’ebé iha abut iha ambiguidade legál ka injustisa istóriku. Autoridade munisípiu sira laiha abilidade atu haforsa desizaun sira, no governu nasionál seidauk sistematikamente rezolve problema komplexu kona-ba na’in ba rai ne’ebé hetan eransa hosi era administrativa anteriór sira (Portugés no Indonézia).
Krime relasiona ho foin-sa’e sira reflete tantu presaun estruturál sira no influénsia komportamentál sira ne’ebé bazeia ba família. Anel naok kuaze-organizadu ne’ebé envolve foin-sa’e sira, hanesan dokumenta ona iha Viqueque, hatudu oinsá estrese ekonómiku no dinámika sosiál kolega nian kombina ho autoridade inan-aman ne’ebé fraku no supervizaun komunitária hodi hamosu krime ki’ik ne’ebé persistente, hodi rezulta iha dezarmonia komunitária ne’ebé signifikativu.
Peskiza ida-ne’e mós deskobre katak trauma interjerasionál nu’udar fatór ida ne’ebé signifikativu maibé seidauk estuda didi’ak ne’ebé forma tantu konflitu komunitáriu no Timor-Leste nia kultura polítika. Esperiénsia pasadu kona-ba violénsia kontinua influensia hahalok no norma sosiál sira. Ema adultu barak uza prátika dixiplinár ne’ebé maka’as ka hatudu agresaun hasoru membru família no komunidade sira. Foin-sa’e sira ne’ebé la esperiénsia funu diretamente dalabarak hetan padraun hahalok no vulnerabilidade emosionál sira hosi sira nia katuas sira.
Trauma pasadu mós forma Timor-Leste nia estilu lideransa polítika no governasaun. Líder barak dalabarak konta ho momoos sofrimentu iha era rezisténsia nian iha maneira emosionál no públiku. Enkuantu narrativa sira-ne’e halo parte iha identidade nasionál, sira bele la ho intensaun re-traumatiza komunidade sira ka reforsa kultura polítika ida ne’ebé bazeia ba emosaun, lealdade pesoál no lamentasaun istóriku duké bazeia ba pozisaun formál sira no instituisaun sira ne’ebé bazeia ba regra sira. Intersesaun entre trauma, kultura orál no informalidade bele limita progresu ba governasaun ne’ebé transparente, efisiente no responsabiliza.
Haree hamutuk, deskobrimentu sira-ne’e subliña katak konflitu komunitáriu iha Timor-Leste pós-independénsia nu’udar espresaun kompleksu hosi estrese sosio-ekonómiku, memória istórika, trauma ne’ebé hetan eransa, politizasaun no mekanizmu formál ne’ebé fraku. Hirak-ne’e tau iha karakterístika sosio-kulturál indíjena sira hanesan rede parentesku ne’ebé metin no kultura orál, no forma liután hosi influénsia kompleksu sira ne’ebé mai hosi fonte esterna oioin, inklui kolonializmu portugés, Igreja Katólika, okupasaun Indonézia, administrasaun tranzitóriu ONU nian, programa sira ajuda estranjeiru nian, mídia globál no komérsiu internasionál.
Atu bele navega ho susesu dezafiu sira-ne’e no konsolida-an nu’udar nasaun demokrátiku, prósperu ho instituisaun estadu ne’ebé efetivu, FM fiar katak Timor-Leste tenke afirma ninia identidade polítika rasik ne’ebé inkorpora aspetu tradisaun timoroan nian ne’ebé konduzivu liu ba bem-estar individuál no sosiál, hanesan solidariedade sosiál no ligasaun kle’an família nian, hanesan hakuak valór modernu no transparente sira governasaun ne’ebé efisiente, direitus umanus universál no meritokrasia. Atu alkansa ida-ne’e, joven intelektuál timoroan sira tenke envolve iha debate públiku ne’ebé rigorozu kona-ba futuru dezenvolvimentu polítiku, sosiál no ekonómiku Timor-Leste nian, hodi dezafia perspetiva sira ne’ebé metin ona no oferese alternativa sira ne’ebé bazeia ba matenek lokál, análize rasionál no evidénsia sientífika.
Atu asesu ba Sumariu Ezekutivu verzaun Tetun bele klik iha link iha kraik ne’e.
Komunikadu Imprensa (PDF)
Sumariu Ezekutivu MNH 22 (PDF)
Fundasaun Mahein
Email: mahein2009@gmail.com
Telemovel: (+670) 75771766
Website: www.fundasaunmahein.org
