Rotasaun PNTL: Forsa Silensiu iha Transformasaun Polisia nia Kotuk.

Rotasaun PNTL: Forsa Silensiu iha Transformasaun Polisia nia Kotuk. post thumbnail image

Foto: PNTL fb 

Promosaun Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) nian ne’ebe lao dadaun hela, importante ba polisia  atu hetan deszokasaun ba kna’ar/vaga foun nian. Pratika ida ne’e laos deit atu  hodi prevene sentementu satisfasaun nian maibe atu enkoraja dezenvolvimentu konjuntu konaba abilidade ida ne’ebe luan liu hodi fo introdusaun polisia profesional ida ba komunidade iha dezafiu no ambiente operasional oioin nian. Adisionalmente, polisia sira ne’ebe hetan ona promosaun persiza hetan treinamentu espesializadu iha koinesementu komandu no operasional nian. Formasaun hanesan ne’e bele fortifika abilidade polisia ba  lideransa ne’ebe nesesariu, hanoin estratejiku, no persiza foti desizaun ne’ebe atu jere situasaun kompleksu sira ho efetivu. Rotasaun kombina ho dezenvolvimentu kapasidade  ne’ebe target diak hodi  garante katak pesoal polisia sei lori perspetiva foun, motivasaun foun, iha fatin foun ba nia kna’ar foun, ne’ebe maka krusal atu mantein padraun aas liu husi  implementasaun lei no seguransa publika.

Objetivu husi artigu ida ne’e atu sublina katak importansia husi rotasaun polisia nian no atu provoka diskusaun publiku konaba nia impaktu no efikasia. Ho ida ne’e, Fundasaun Mahein (FM) hakarak enkoraja komprensaun no debete ida ho kle’an konaba oinsa politika rotasaun polisia nian bele iha influensia ba implementador lei nian, responsabilidade kle’an, no relasaun ho komunidade sira.

FM hanoin katak, dezlokasaun tuir promosaun promove justisa no transparénsia iha servisu polisia nia laran. Ida ne’e prevene konsentrasaun poder nian iha area ida no hamenus risku korrupsaun ka favoritizmu ne’ebe bele mosu husi deztakamentu sira ba tempu naruk iha fatin ida de’it. Bainhira ofisiál polisia sira hetan atribuisaun foun ba rejiaun oioin no simu formasaun iha nivel komandu, sira hetan komprensaun diak liu konaba nesesidade oioin komunidade nian hodi harii relasaun sira ne’ebé metin liu ho populasaun iha aspeitu oioin. Mobilidade no abilidade ne’ebe aumenta ida ne’e ikusmai hadia efikásia no resposta jeral husi servisu polisia nian, hodi lori ba konfiansa no kooperasaun boot liu entre implementador sira lei nian no públiku ne’ebé sira serbi ba.

Benefísiu husi Rotasaun Polísia ba Servisu Polísia nian.

Rotasaun PNTL ne’e  signifikativamente  hasa’e kapasidade operasional no flexibilidade liuhusi papel ofisial polisia nian  ba kna’ar no ambiente oioin ne’ebe esiste iha  munisipiu sira. Esperiensia multi-unidade ida ne’e bele haburas servisu polisia nian ne’ebe profisional no laos partidariu, ne’ebe konekta ho mandatu legal sira, liuhusi habelar ofisial polisia sira nia abilidade no komprensaun konaba dinamika komunidade oioin. Rotasaun  ne’e laos deit harii kompetensia individual nian maibe mos hametin reziliensia no adaptabilidade institusional, ne’ebe importante  iha kontestu pos konflitu Timor-Leste nian iha-ne’ebe fleksibilidade no resposta ba dezafiu seguransa nian ne’ebe evolui sai importante.

Aleinde ne’e, membru polisia sira ne’ebe troka kontribui ba konfiansa no estabilidade komunidade nian liuhusi asegura katak polisia sira iha konesimentu diak no toman ho kontestu diversidade municipal nian , hodi promove envolvimentu no kooperasaun komunidade nian ne’ebe diak liu.  Aprosimasaun  ida ne’e fo apoia ba dezenvolvimentu servisu polisia nian ne’ebé lejitimu, responsavel, no iha kapasidade atu presta servisu polisia nian  ho efetivu. Liuhusi hasa’e sistema kapasidade no haburas kolaborasaun multi-ajensia nian maka rotasaun polisia nian ajuda haforsa PNTL ho institusionalmente no konfiansa publiku nian, ne’ebe importante tebes ba paz no seguransa ba tempu naruk.

Konsiderasaun no Dezafiu Rotasaun Polisia iha Timor-Leste.

Rotasaun polisia nian iha Timor-Leste aprezenta konsiderasaun no dezafiu sira ne’ebe signifikante tebes, partikularmente iha balansu kontinuidade no mudansa iha esforsu hasae  kapasidade ne’ebe lao daudaun. FM husu rotasaun polisia nian iha munisipiu sira tenke jere ho kuidadu atu mantein konesimentu institusional no konsistensia operasional, liuliu haree ba ambiente seguransa ne’ebé frajil. Rotasaun frekuente sira, se la planeia ho diak, iha risku atu perturba prosesu mentorizasaun no dezenvolvimentu kapasidade ne’ebe kritiku ba hametin PNTL. Ida ne’e pertinente liuliu ba unidade espesial sira hanesan Unidade Patrullamentu Fronteira (BOP), iha ne’ebé persiza iha konesimentu lokal no importante. FM husu atu asegura katak rotasaun sira la-estraga esforsu sira konaba polisiamentu komunitáriu nian.

FM nia observasaun katak, dezafiu lojistiku no pesoal polisia sira komplika rotasaun polisia nian iha terrenu. Polisia  sira hasoru difikuldade atu adapta ba ambiente foun, ne’ebé bele diferente tebes konaba kultura, lingua, no infraestrutura, ne’ebe bele afeta moral no dezempenamentu. Diversidade jeografika husi rejiaun foho nian to’o munisipiu izoladu sira, sei aumenta kompleksidade ba kolokasaun no lojistika apoiu nian, hodi fo impaktu ba ofisial polisia sira nia abilidade atu opera ho efetivu. Aleinde ne’e, rotasaun sira tenke sensivel ba nesesidade estabilidade iha polisiamentu lokal atu evita kompitisaun ho  komunidade sira, partikularmente iha area sira ne’ebe sei rekupera hela husi konflitu pasadu no frakeza institusional nian. Presiza koordenasaun ne’ebé kuidadu atu asegura katak rotasaun sira hasa’e kualidade servisu doke kria problema foun.

Implementa Rotasaun Polísia: Prátika no Lisaun Di’ak sira.

Pratika rotasaun polísia nian evolui ona liuhusi reforma institusional no parseria internasional sira, hodi halo balansu ba ezijensia operasional sira ho objetivu sira kapasitasaun nian. PNTL implementa rejime karreira estruturadu ho nivel 12 tuir Dekretu Lei 16/2009, hodi estabelese kriteriu klaru ba promosaun no knaar sira ne’ebé alina ho objetivu organizasaun nian. Períodu rotasaun sira forma husi nesesidade operasional sira, partikularmente iha unidade espesializada sira hanesan Unidade ba ema vulneravel sira (VPU), iha ne’ebe formasaun hetan apoiu husi UNDP integra polisiamentu ne’ebe responde ba jeneru no envolvimentu komunidade nian. Polisia Federal Australia (AFP) kontribui liuhusi Programa Dezenvolvimentu Polisia Timor-Leste (TLPDP), hodi fornese enkuadramentu mentorizasaun ne’ebe adapta rotasaun sira hodi rezolve lakuna iha kapasidade forensik, jestaun lojistika, no polisiamentu iha nivel munisipio. Dadaun ne’e  sei iha  rekrutamentu tinan 2025 nian ba PNTL hodi dezena rotasaun sira no koloka ajente foun 400 no ofisial 100 iha komandu munisipiu sira, uza knaar jeografiku  hodi hametin reprezentasaun nasionál no konfiansa komunidade nian.

Tranzisaun fazeadamente iha munisipiu sira hanesan Lautem no Oecussie hatudu katak rotasaun sira ezije prosesu vetting koordenadu no avaliasaun kompetensia sira ne’ebe superviziona husi Sekretariadu ba Promosaun PNTL. Lideransa estratéjiku garante rotasaun reforsa responsabilidade, ho Komisaun ba Promosaun PNTL implementa avaliasaun bazia ba méritu ne ebé envolve parseiru internasionál sira husi Australia, Nova Zelandia, no Portugal. Dezafiu sira mosu durante inundasaun COVID-19 no 2021 bainhira PNTL habadak siklu rotasaun hodi mantein kontinuidade operasionál, hetan apoiu husi TLPDP nia alokasaun rekursu fleksivel.

Importánsia Jeral Rotasaun Polísia nian iha Instituisaun Polísia.

Rotasaun pesoál polisia nian importante tebes ba dezenvolvimentu no reforsa institusaun PNTL. FM hanoin katak rotasaun servi hanesan instrumentu estratéjiku ida atu harii forsa polisia ida ne’ebe iha kapasidade, responsavel, no lejítimu nasional hodi asegura katak polisia ofisial sira hetan esperiénsia oioin iha unidade no rejiaun oioin. Pratika ida ne’e hasa’e prontidaun operasionál no kapasidade sira atu responde ba krize, ne’ebé importante tebes tanba Timor-Leste nia dezafiu seguransa nian ne’ebé lao hela no nesesidade atu mantein legalidade demokratiku no seguransa publika. Rotasaun mos apoia PNTL nia misaun liuhusi haburas identidade polísia unifikadu, hamenus risku politizasaun ka faksionalizmu, no promove profisionalizmu no dixiplina entre membru polisia sira, ne’ebé esensiál ba sustenta konfiansa públiku.

Aleinde ne’e, rotasaun polísia nian iha alinamentu ho reforma institusional ne’ebe luan liu ho objetivu atu profisionaliza PNTL liuhusi sistema promosaun meritokrasia no inisiativa polisiamentu komunitariu ne’ebe hametin relasaun polísia ho komunidade. Hodi muda beibeik ofisial sira, PNTL enkoraja adaptabilidade, kolaborasaun entre unidade sira, no komprensaun klean liutan kona-ba kontestu sosial ekonomia oioin iha teritoriu nasional. Aprosimasaun ida ne’e ajuda halo mitiga ba divizaun interna no reforsa lejitimidade no responsabilizasaun servisu polisia nian. Atu konsolida benefísiu sira-ne’e, FM oferta rekomendasaun pratika sira inklui estabelese polítika rotasaun nian ne’ebe klaru ho prazu no kriteria sira ne’ebe define ona, hadia programa formasaun sira hodi prepara ofisial polisia ba kna’ar foun, no integra rotasaun ho esforsu sira polisiamentu komunitariu nian ne’ebe iha nia kontínudade. Adisionalmente, hametin apoiu lojistiku no mekanizmu supervizaun sei garante katak rotasaun kontribui ho efetivu ba PNTL nia meta estratejiku sira hodi mantein orden demokratiku, seguransa publika, no identidade polisia nasional ne’ebe koezivu.

FM hakarak hato’o rekomendasaun  konaba rotasaun polisia mak tuir mai ne’e:

  • Politika sira rotasaun nian tenke iha alinamentu ho sistema meritokratiku ida hodi asegura katak ofisial polisia hetan atribuisaun bazia ba abilidade no esperiénsia duke konsiderasaun polítika.
  • Utuliza politika rotasaun hodi prevene korrupsaun no abuzu poder: Maski laiha evidensia atual konaba pratika korrupsaun ne’ebe liga ba rotasaun, salariu ne’ebe ki’ik no fiskalizasaun ne’ebe  fraku bele hasa’e risku. Rotasaun regular ba ofisial sira, liuliu iha postu sensivel sira, bele ajuda limita oportunidade sira ba korrupsaun no abuzu poder.
  • Politika rotasaun polísia nian tenke konsidera nesesidade ba kontinuidade iha relasaun komunidade nian hodi harii konfiansa no efikasia, hodi evita rotasaun ne’ebe maka’as liu hodi perturba esforsu envolvimentu komunidade nian.

Atu konklui, rotasaun polisia nu’udar estratejia fundamental ida ba instituisaun polisia  atu evolui ba forsa ida ne’ebé profisional, iha kapasidade, no fiar na’in. Laos deit hadia operasional maibe mos salvaguarda PNTL hasoru faksionalizmu no politizasaun, nune’e apoia estabilidade no seguransa demokratiku nasaun nian. Implementa politika rotasaun ne’ebe estruturadu hamutuk ho formasaun komprensivu no envolvimentu komunidade nian sei hasa’e liutan PNTL nia kapasidade atu serbi no proteje sidadaun hotu-hotu ho ekuitativu.

 

 

Leave a Reply

Your email address will not be published.

Related Post