Foto: PNTL (Junhu 2026)
Deskobrementu PNTL nian ba scam call centre iha Tibar- Liquisa hatudu katak, Iha tempu ikus-ikus ne’e, Fundasaun Mahein (FM) nia analiza katak Timor-Leste enfrenta desafiu grave husi krimi organizadu digital ne’ebé infiltra ba territoriu nasional liuhusi estrutura biznis legal sira no fasilita husi investimentu sira ne’ebe la-klaru iha ninia origem. Relatoriu no informasaun publika sira hatudu katak iha indikasaun atividade scam centre iha Oecusse, inklui relasaun ho kompania boot no rede ne’ebé susar atu verifika, no ne’e confirma katak krimi organizadu ida ne’e la’ós deit problema tekniku, maibe sai ameasa ba soberania no seguransa nasional.
Governu Timor-Leste hatudu ninia vontade diak halo investigasaun no kapturasaun ba autor prinsipal sira, maibé iha pratika, resposta boot liu mak mosu ba autor sira ne’ebe ki’ik sira deit, seidauk to’o ba estrutura prinsipal sira ne’ebé organiza no finansia operasaun sira ne’e. FM nia prespetiva katak, aproximasaun ida hanesan ne’e risku atu halo krimi organizadu digital kontinua adapta, muda formas oin-oin, no re-estabelese husi liafuan legal sira ka entidade legal sira ne’ebé laiha transparente.
FM ho UNODC nia relatoriu sira hatudu katak sindikatu krimi sira uza Kompania falsu sira, servisu profisionál sira, no multiplika pasaporte atu dezvia deteksaun, ho ida ne’e relevansia tebes ba Timor-Leste ne’ebé seidauk iha kapasidade total atu kontra scam centre sira ho efetivu. maibe, ema sira ne’ebé hamosu operasaun ilegal sira ne’e bele subar-an iha estrutura kompania investimentu formal sira nia okos, nune’e kria impresaun katak negosiu legal, maibe husi nia funsaun ril ilegal, no halo kna’ar atividades kriminal.
Ho ida ne’e, FM argumenta katak, presiza mudansa politika no operasional ida ne’ebé boot tebes: investigasaun finansial ne’ebé foku ba benefisiáriu final nian, koordinasaun entre autoridade sira seluk, kontrolu rigorozu ba kompania legal sira ne’ebe hetan deskomfiansa boot, no medida legál sira kona-ba krimi sibernétika, proteksaun ba dadus, no halo estradisaun. FM rekomenda katak, Kombate ba krimi organizadu digital la sufisiente ho lori prisaun ba autor ne’ebe halo operasional deit, tenki mos desmantela rede, rede konaba osan nian, no ligasaun institusaun sira ne’ebé fo suporta.
Ho ida ne’e FM hakarak oferta rekomendasaun politika topu ka perioridade sira :
- Kria politika legal sibernétiku no anti-scam ne’ebé klaru, incluindo definisaun krime online, autoridade investigasaun, prende asset sira, no prosedimentu fast-track hodi blokea konta, SIM, website, no alokasaun rede. Asaun ne’e importante tanba relatóriu sira hatudu katak eksperiénsia desmantela deit la bele impede adaptasaun rede kriminál.
- Estrutura mekanismu koordinasaun nasional entre PNTL, Ministeriu Justisa, ANC, imigrasaun, banku sentrál, no autoridade lokal hodi responde ho modelu “one case, one lead agency.” ANC mesmu rekomenda relatoriu ba operadora sira, depois ANC, no ba BCTL bainhira iha fraude finanseiru.
- Impoin due diligence estritu ba investimentu no lisensa iha zona ekonomia espesial sira no projetu digital, inkliu halo verifikasaun benefisiariu ho efetivu, source of funds, kontratu serbisu nian, no halo auditoria periodik.
- Atua iha Kooperasaun regional ho Indonesia, Kamboja, no ASEAN police/cyber ho kanal sira hodi troka data kona-ba suspeitu, padraun konaba deslokasaun nian, no relasaun kompania nian, tanba autor sira ne’ebe detidu sira foin lalais ne’e iha ligasaun ba rede husi Kamboja.
FM halo ona rekomendasaun operasional ida ne’e iha relatoriu dahuluk, maibe hakrak repete tan fali:
- Establese task force intelijénsia finanziária-cyber hodi monitoriza ba SIM-card sira, Starlink/VSAT unusual usage, IP pattern, movimentu osan / money movement, no recruitment signals. Tamba deskobrementu foin lalais ne’e iha Timor-Leste, autoridade konfiska ona SIM card no Starlink device ne’ebé komun iha scam center regionál.
- Aumenta kapacidade treinamentu ba investigator, prosekurador sira, juiz, no forsa iha fronteira sira kona-ba cyber fraud, digital evidence, financial tracing, no victim identification. Operasaun desmantela sei maluk se prova digital no kontinuidade investigasaun la forte.
- Konstrui SOP ba responde sedu: reporting, preservation of digital evidence, freezing of assets, victim referral, no public communication. ANC nia orientasaun kona-ba report scam number no contact authorities bele sai base ba mekanismu nasional ida ne’e.
Medida preventiva
- Halo campaina nasional literasia digital ba komunidade, estudante, no família kona-ba SMS suspeitu, link, offer fake, no pedido dados bankáriu. ANC recomenda klaru atu la buka link suspeitu, la fó ATM/PIN, no hela alerta ba família.
- Kria programa komplain ba setor privado sira hodi obriga banku, telkomnikasaun sira, ISP, no platform digital atu identifika padraun risku no susar konta/number ne’ebe mak deskomfia.
- Halo reforma legal, koordinasaun inteligénsia, no prevensaun komunidade nian, Timor-Leste bele kontinua sai target atrativu ba krimi organizadu digital, mesmu halo ona dezmantela ba scam call centre balun iha Dili, Liquisa, no Oekussie.
