
(Link Foto: http://www.mass.gov/eopss/agencies/msp/etrt/marine-section.html)
Foin dadaun ne’e, Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) halo kapturasaun ba peska ilegal hosi ro’o kompania ikan Hong Long, ne’ebe hetan evidensia nakonu ho ikan tubaraun nia mate barak iha ro’o laran iha area kosta sul Timor-Leste. Atu halo kapturasaun ro’o ilegal refere, PNTL tenke utuliza roo hosi ativista hadomi invairomental nian Sea Shepherd. Maske asidente ne’e hatudu vitoria ba soberania ho konservasaun reskursu tasi nian iha Timor-Leste, maibe sai kestaun seriu ba seguransa Maritima ne’ebe PNTL persiza urjenti tebes atu hasae sira nia kapasidade atu hasoru Peska ilegal iha Timor-Leste.
Iha Timor-Leste ikan tubaraun ne’e protezidu ho lei nasional, asaun ne’ebe hosi kompania ikan Hong Long Fisheries (HLF) ne’e hatudu katak violasaun maka’as ba lei iha Timor-Leste. Hahalok ida ne’e nudar hatudu jestu laiha respeita ne’ebe boot hosi operator peska nian hasoru soberania Timor-Leste’s.
buy levitra professional online https://www.mabvi.org/wp-content/languages/en/levitra-professional.html no prescription
Ho kapasidade patrolia tasi nian ne’ebe kiik ho mukit, PNTL lahetan biban boot atu satan sira hodi halo kapturasaun ba pratika peska ilegal. Ida ne’e fo biban ba operator peska ikan ne’ebe latreinadu atu nauk rekursu tasi iha Timor-Leste ho impunidade, nune’e mos fo biban ba operator ne’ebe iha lisensa atu viola regulamentu konaba paratika peska nian.
Atu halo kapaturasaun ba HLF fishermen, PNTL utuliza ro’o hosi ativista inviromental nian Sea Shepherd.
buy tadalafil vardenafil online https://www.mabvi.org/wp-content/languages/en/tadalafil-vardenafil.html no prescription
Ida ne’e demonstra sai katak PNTL laiha kapasidade basiku atu hala’o kna’ar halo siguransa nian iha area maritima. Meus oin-oin ne’ebe uluk liu iha atu dezemvolve kapasidade Policia Maritima nian hodi utuliza ro’o hosi Portugal, Xina, ho Korea do Sul ho resultadu failansu boot, tamba ro’o hirak ne’e dezeina ba ro’o atu hakur mota, ho nune’e mak laseguru atu utuliza hodi patrolia iha tasi iha Timor-Leste.
Dadaun ne’e Australia ofrese oportunidade ona ba Timor-Leste atu partecipa ba Programa Ro’o Patrolia Pasifiku rua ne’ebe mak serve duni utuliza iha tasi iha nasaun ida ne’e. Hosi Apoia ida ne’e Australia mos sei suporta selu konaba manutensaun no nivigador sira nudar parte hosi programa ida ne’e. Ida ne’e efektivu tebes no fo biban ba Timor-Leste atu halo mudasaun ba kapasidade Polisiamentu Maritima ho gratuitu. Nune’e mos ema barak iha Timor-Leste ho komprensaun ho klaru katak sira ladun aseita kona-bá programa refere tamba relasaun Australia ho Timor-Leste sidauk klaru. Iha kontekstu ida ne’e FM rekomenda ba governu Timor-Leste atu simu programa ida ne’e ho benefisiu ne’ebé boot.
buy viagra soft online https://www.mabvi.org/wp-content/languages/en/viagra-soft.html no prescription
Wainhira governu simu progrma roo patroli Pasifiku ne’ebé ofrese hosi Australia ne’e, mak husu ba governu foun ne’ebé mai daudaun ne’e tenke fo peroridade ba dezemvolvementu stratéjiku Siguransa Maritima. Tamba tasi iha teritori nasional Timor-Leste nudar problema ne’ebe urjenti liu. Husu mos governu Timor-Leste tenki investe makas ba siguransa maritima atu prevene violasaun sira nebe’e sei iha futuru iha area soberania tasi Timor-Leste nian.