Asia Report N°180 / Crisis Group
3 December 2009
This executive summary and recommendations is also available in English, Portuguese and Indonesian.
SUMÁRIU EZEKUTIVU NO REKOMENDASAUN SIRA
Nasoens Unidas tenke entrega lalais kedas kontrolu formál ba iha polísia Timor-Leste. Prosesu prolongadu ida ne’ebé hahú iha fulan Maiu lori ona aproximasaun birokrátiku ida atu avalia kona-bá karik sira prontu ona atu toma konta, maibé realidade hatudu katak polísia Timor-Leste nian funsiona kleur ona iha sira nia komandu nia okos rasik. Hodi laiha akordu ida ba planu ruma hodi halo reforma ba nasaun ne’e nia polísia depois de krize iha tinan 2006 nian, ONU no governu sai ona nu’udár ekipa ida ne’ebé fraku ba iha dezenvolvimentu institusionál nian. Prosesu transferénsia ida ne’ebé lori tempu kleur liu bele estraga liután relasaun entre misaun polísia ONU nian ne’ebé boot liu terseiru iha mundu ho governu Timor-Leste, ne’ebé rekuza ona atu atua hanesan parseiru másimu ida hodi implementa reforma sira. ONU iha knaar kontinuadu ida ne’ebé atu hala’o hodi fornese prezensa konsultivu ida hodi fó apoiu ba polísia nia operasaun sira. Atu ida-ne’e bele la’o, governu tenke involve hamutuk ho misaun ONU nian no hetan akordu kona-bá forma husi parseria ida-ne’e. Atu hetan susesu ba mandatu foun ruma, sira presiza uza fulan balu ne’ebé sei restu hela molok ida atuál ne’e to’o iha nia rohan iha fulan Fevereiru 2010 hodi dezenvolve estrutura serbisu nian ida ne’ebé detalladu ba kooperasaun iha aban-bainrua nian ba polísia ne’ebé iha komandu lokál nia okos.
Timor-Leste sei presiza nafatin ONU no hakiduk pasu ida ba kotuk ne’e lahanesan ho sai sedu. Iha apoiu polítiku doméstika nian hodi halo kontinuasaun ida maski kontinjente polísia nian reduzidu, pelumenus to’o iha eleisaun nasionál sira ne’ebé planeadu ba tinan 2012. Kolokasaun internasionál nian ida ne’ebé konsiderável labele ona atu husik hodi funsiona maibé laiha konsensu ida ne’ebé klaru iha liman kona-bá tarefa ne’e. Mandatu foun ruma tenke limitadu, espesífiku no iha akordu. ONU bele fornese unidade sira ne’ebé subskreve seguransa no fó apoiu ba polísia Timor-Leste nian iha área sira tékniku nian hanesan investigasaun, akuzasaun (prosesu) no treinamentu. Hirak-ne’e sei identifikadu di’akliu hotu liuhusi revizaun independente ida ne’ebé komprensivu kona-bá kapasidade polísia nian, no kombinadu ho kontribuisaun bilaterál prinsipál sira, inklui husi Austrália no Portugál. Nu’udár ekivalente, Timor-Leste tenke rekoñese nesesidade atu hadi’a mekanizmu sira ba eskrutíniu no mós akuntabilidade nian. ONU no nia ajénsia sira tenke kontinua atu ajuda harii estrutura hirak-ne’e no iha meiu tempu ne’e halo monitorizasaun ba direitus umanus.
ONU foti ona aproximasaun teknokrátiku ida ba iha tarefa reforma polísia nian ida ne’ebé iha forma polítiku ne’ebé aas. Enviadu atu restaura orden depois de rebeliaun ida iha tinan 2006, polísia ONU nian ajuda ona hodi reforsa estabilidade iha rai-laran maibé monu uitoan bainhira sira koko atu reforma instituisaun ka hadi’a eskrutíniu. Sira lá’os estabelesidu atu promove mudansa sira prazu naruk nian sira hanesan ne’e no nunka hetan instrumentu sira atu halo nune’e. Polísia Timor-Leste nian nakfahe no mal-administradu, iha másimu, misaun ONU nian tau-sala ninia énfaze hodi fornese ofisiál fardadu atuis-ba-atus ba iha estasaun lokál sira iha rai-laran tomak. Nia haluha tiha knaar ne’ebé lideransa sivíl sira hala’o durante krize iha tinan 2006 nian no mós nesesidade atu restaura ministériu ne’ebé tau-matan ba polísia nu’udár parte husi solusaun ida ne’ebé dura. Mal-kolokasaun pesoál ba iha serbisu sira, rotasaun sira ne’ebé badak no mós falta iha familiaridade ho kondisaun lokál nian no mós língua sira limita tiha abilidade polísia internasionál nian sira atu sai nu’udár mestre no mós mentór sira ne’ebé di’ak. Laiha podér atu halo despedimentu ka fó kastigu ba ofisiál sira, misaun ne’e labele hadi’ak akuntabilidade. Governu rekuza atu aprova lei sira ne’ebé fó apoiu ba ONU nia knaar, haruka tun mensajen dezafiadór ida kona-bá laiha-kooperasaun nian liuhusi diviza polísia nian sira.
Ho auzénsia husi estratejia konjunta ida, reforma estruturál nian sai limitadu. Governu nomeia komandante ida ne’ebé lá’os husi diviza sira polísia nian, ne’ebé enfrakesa esforsu sira atu profesionaliza servisu ne’e. Nia promove ona modelu paramilitár ida ba polísia nian, ne’ebé redúz liña sira entre militár no mós polísia. Atensaun inklinadu ba iha unidade espesiál sira ne’ebé armadu ho di’ak sei la hadi’ak asesu ba justisa, no ambiguidade mak nia kria perigu hodi kuda fini sira ba konflitu ho forsas armadas (ezérsitu) iha tempu aban-bainrua nian. Líder Timor-Leste nian sira hatene di’akliu duké ema ruma husi rai-liur kona-bá konsekuénsia fatál sira husi fallansu institusionál nian. Atu evita ida-ne’e, Primeiru Ministru Xanana Gusmão, asua’in independénsia nian ida, agora lidera ministériu konjunta ida ba defeza no seguransa nian. Solusaun polítika nian sira ne’ebé lalais bazeia ba personalidade sira bele halo polísia no forsas armada haketak malu iha prazu badak nia laran, maibé sira aumenta uitoan ba iha solusaun sira ne’ebé dura liu iha ne’ebé mak respeita ba estadu de direitu nian bele fornese.
Ba komunidade internasionál nian, luta kona-bá komandu polísia nian entre ONU ho nia estadu membru nian ida-ne’e kontein lisaun barak. Redusaun ne’ebé neineik ba númeru elementu polísia ONU nian iha Timor-Leste sei la sai hanesan estratejia sai-fatin (saída) ne’ebé prudente. Misaun ne’e seidauk hetan susesu ida no mós fallansu ida. Labele atu forma konsensu kona-bá estratejia dezenvolvimentu polísia nian ida ba prazu naruk nian, nia husik hela instituisaun nasionál polísia nian ida ne’ebé fraku. Misaun ne’e nia eransa ne’ebé dura liu bele hetan iha ninia lisaun sira ne’ebé mak nia bele hanorin ba Konsellu Seguransa atu labele habelar liu-resik ninia mandatu sira. ONU tenke hanoin didi’ak kona-bá atu hakat tama no foti kontrolu ba iha servisu polísia lokál nian ida, partikularmente, hanesan iha kazu Timor-Leste nian, bainhira iha parte boot husi ida-ne’e sei funsiona nafatin. Reforma sira ne’ebé kompleksu ba iha instituisaun sira estadu nian ne’e sei labele halo bainhira laiha konsentimentu polítika husi ema sira ne’ebé mak involvidu diretamente.
REKOMENDASAUN SIRA
Ba Governu Timor-Leste nian:
1. Foti pasu sira hodi apoia rezolusaun rápidu, bainhira posível, ba iha kazu pendente barabarak kona-bá sertifikasaun polísia nian, inklui aprova lejizlasaun ruma ne’ebé nesesáriu, no mós asegura katak pesoál sira ne’ebé mak iha konviksaun kriminál pendente ka iha aban-bainrua nian ne’e sei hasai tiha husi Polísia Nasionál Timor-Leste nian (PNTL).
2. Dezenvolve kapasidade eskrutíniu independente nian ida ne’ebé forte ba polísia, karik liuhusi halo revizaun ba funsaun disiplinár internu sira polísia nian hodi halo ninia operasaun sira kompletamente transparent no públiku ka, se karik nesesáriu, dezenvolve orgaun provedoria ketak ida polísia.
3. Implementa estrutura diviza foun polísia nian ne’ebé propoin hodi hadi’ak profisionalizmu no hamenus poténsia ba manipulasaun polítika ba iha servisu polísia nian.
4. Evita militarizasaun polísia nian no demarka klaramente iha lei no mós polítika nia laran kona-bá polísia no forsas armada (ezérsitu) nia knaar nune’e mós kondisaun no prosedimentu sira ne’ebé mak militár sira bele fó tulun ba autoridade sivíl sira iha seguransa internu ka iha situasaun sira seluk.
Ba Misaun Integradu Nasoens Unidas nian iha Timor-Leste (UNMIT) no mós Governu Timor-Leste nian:
5. Asegura katak responsibilidade ezekutivu sira polísia nian ne’e entrega lalais kedas ba iha polisia Timor-Leste nian, hodi esplika klaramente pasu sira hodi entrega autoridade formal ba iha PNTL, mantein prezensa konsultivu no apoiu limitadu ida ba polísia ONU nian iha área operasionál sira ne’ebé governu identifika ona katak prioridade.
6. Orienta hikas mandatu sira ba misaun sira iha aban-bainrua nian hodi mantein prezensa konsultivu limitadu ida ba polísia ONU nian iha área sira ne’ebé governu identifika ona katak prioridade no mós reforsa antes seguransa molok ba eleisaun sira iha tinan 2012, no klarifika kondisaun sira ne’ebé nesesáriu molok halo retira totál ba iha kontinjente polísia internasionál nian iha aban-bainrua.
7. Foka misaun aban-bainrua nian, esforsu bilaterál sira no mós governu nia programa sira hodi rezolve nesesidade formasaun nian, falta iha ekipamentu nian, no rezolve prosesu administrativu ezistente sira ne’ebé identifika ona iha avaliasaun konjunta sira husi nível nasionál ba to’o iha sub-distritu nian.
8. Komete revizaun ida ne’ebé kompletamente independente kona-bá kapasidade polisia nian iha Timor-Leste ne’ebé sei dezempeña molok halo retira finál ba kontinjente polísia ONU nian.
Ba Konsellu Seguransa ONU nian:
9. Estabelese meta sira ne’ebé realístiku ba iha estensaun mandatu ba UNMIT nian iha aban-bainrua no mós rekoñese kapasidade limitadu husi polísia ONU nian atu hala’o knaar dezenvolvimentu ezistente ho sira nia omólogu sira iha Timor-Leste.
Ba Doadór Bilaterál sira, inklui Austrália no Portugál:
10. Apoia revizaun independente ida ba iha kapasidade polísia nian ne’ebé estabelese espesialmente husi Governu Timor-Leste no mós UNMIT, no komete atu halo ligasaun entre esforsu dezenvovimentu sira aban-bainrua nian ho nesesidade sira ne’ebé identifika ona iha revizaun nia laran tuir estrutura serbisu komún ida.
11. Insiste ba estratejia kapasitasaun prazu nian ida ne’ebé ho konsentrasaun atu harii valór sira institusionál nian kona-bá estadu de direitu, profisionalizmu no direitus umanus.
Ba ONU nia Repartisaun ba Operasaun Manutensaun Pás nian (UN Department of Peacekeeping Operations):
12. Halo ezersísiu kompletu ida husi lisaun sira ne’ebé aprende kona-bá UNMIT nia mandatu ezekutivu polísia nian, knaar dezenvolvimentu polísia ONU nian, no mós revizaun sektór seguransa nian ne’ebé la kompletu hodi bele informa misaun sira iha aban-bainrua nian.
Dili/Bruxelas, 3 Dezembru 2009