Iha Lahane, Dili, iha madrugada Sabadu dia 5 Junhu, disputa lanu entre vizinhu sira rezulta iha violénsia mortál, bainhira membru PNTL uza nia kilat servisu hodi tiru mate membru balun husi familia ida. Trájikamente, aman ho nia oan mane mate, no mane foun hetan kanek grave. Kazu oho ne’e provoka hirus no kondenasaun makas husi públiku, no Komandu PNTL ho Governu kondena lalais membru PNTL ne’e, oferta kondolénsia ba familia, no deklara ba públiku dehan katak investigasaun apropriadu sei lao. Grupu sosiedade sivíl ho veteránu ezije reforma luan iha polísia no ezije mos Komandu Jerál PNTL atu rezigna-an. Iha Sabadu kalan, video sai iha internet hatudu ahi han membru PNTL nia uma, no video seluk hatudu joven iha komunidade hakilar kontra polísia.
Fundasaun Mahein (FM) hakarak hato’o ami nia profunda kondolénsia ba vítima nia família sira. Oho ema ne’e sempre trajédia bo’ot, maibé akontesimentu ne’e triste liu tanba vítima hanesan veteránu husi Timor-Leste nia luta ba independénsia ne’ebé sakrifíka an ba estadu ne’e, maibé foin daudauk hetan oho husi ajente estadu ne’e rasik. Maske FM konkorda katak membru PNTL tenke hetan kastigu tuir lei, ami mos hare’e katak akontesimentu ne’e hanesan sintoma ida husi problema estrutural iha Timor-Leste nia instituisaun seguransa, estadu ho sosiedade.
Ezemplu violénsia no indisiplina PNTL ne’e la’os buat foun. FM no grupu seluk dokumenta kleur ona ezemplu barak, liu-liu kazu tiru mate joven na’in tolu (3) iha Kulu-hun iha 2018, ho sirkunstansia ne’ebé kuaze hanesan trajédia ne’ebé foin akontese iha Lahane. Durante periódu Estadu de Emerjénsia, iha mos ezemplu oi-oin iha ne’ebé membru PNTL uza forsa la nesesária kontra membru komunidade. Alein-de ne’e, membru PNTL uza armas servisu beibeik ho maneira ne’ebé la tuir prosedimentu.
Razaun ida membru PNTL uza armas kontra lei mak Komandu PNTL falha atu implementa regras kona-ba kontrola armas servisu nian. Tuir Lei Organika PNTL, PNTL iha tiha ona sistema armeiru estabelisidu, no proíbidu membru PNTL ka’er kilat fora de oras servisu. FM husu kleur ona ba Komandu PNTL atu implementa regra sira ne’e ho rigorozu hodi asegura katak polísia la kaer kilat bainhira sai husi servisu. Komandu PNTL implementa sistema armeiru hafoin akontesimentu violentu hanesan Kulu-hun 2018, maibé tuir FM nia monitorizasaun, dala barak regra ne’e ladun implementa ho rigorozu. Tanba ne’e membru PNTL lori kilat ba uma beibeik, maske tuir regra ofisial sira tenke entrega kilat ba armeiru PNTL. Aktu sira ne’e kontra diretamente Lei Organika PNTL no mos aumenta risku envolvimentu membru PNTL iha kazu violénsia.
Problema seluk mak falta monitorizasaun ba kapasidade mentál ho emosionál membru PNTL, no asegura kapasadide atu rezolve konflítu ho métodu pasífiku. Kleur ona FM halo advokasia atu halo teste psikolójiku iha prosesu rekrutamentu no mos regularmente ba membru ativu polísia. Ami mos hanoin katak PNTL tenke kria kursu aprendizajen kona-ba jestaun hirus (anger management) no rezolusaun konflítu, hanesan pratíka normál tiha ona iha nasaun barak. Sentru Nasionál Chega (CNC) hasai komunikadu imprensa ida hafoin akontesimentu Sabadu, no sira mos rekomenda katak membru PNTL tenke tuir avaliasaun psikolójiku ho treinmentu jestaun hirus dala rua iha tinan ida. Maibé, até agora PNTL seidauk adopta polítika hirak ne’e, karik tanba falta vontade polítiku no mos limitasaun kapasidade atu hala’o programa avaliasaun psikolójiku iha Timor-Leste.
FM ho CNC mos nota katak insidente barak ne’ebé envolve PNTL membru, inklui Sabadu iha Lahane, viola espiritu Polisiamentu Komunitáriu ne’ebé tuir loloos Komandu PNTL adopta tiha ona. Alein’de ne’e, aktu sira ne’e viola estadu nia kompromísiu atu tuir no implementa rekomendasaun relatóriu Chega! nian. Objetivu Polísia Komunitáriu mak atu estabelse relasaun kooperatíva no klean entre polísia ho komunidade sira, atu nune’e minimíza konflítu no violasaun direitus umanus. Nune’e mos, relatóriu Chega! dokumenta no publisíza krime kontra umanidade hodi asegura katak krime sira ne’e sei nunka mais akontense iha Timor-Leste. FM konkorda ho CNC nia observasaun dehan katak tiru mate husi polísia ne’e no violasaun regular komete husi membru PNTL hatudu katak membru PNTL barak seidauk komprende didi’ak modelu Polisiamentu no mos lisaun iha relatóriu Chega! liga ho violasaun direitus umanus ne’ebé komete durante okupasaun Indonézia nian.
Foin lalais, FM hakerek kona-ba oinsá lakuna entre regra formál ho realidade informal iha instituisaun estadu loke dalan ba kultura impunidade iha ita nia nasaun, liu-liu ba ema ne’ebé mak kaer podér instituisionál hanesan ema polítiku ka funsionáriu estadu seluk. Primeiru Ministru ho Komandu PNTL kondena tiha ona membru PNTL ne’ebé komete krime ne’e, no promete katak nia sei hetan kastidu. Maibé, sira nia deklarasaun públiku la foti responsibilidade ba falhansu atu implementa regras kona-ba uza no rai armas. Maske membru PNTL ne’e tenke duni hetan kastigu tuir lei, bainhira lidér sira kondena no investiga membru PNTL ne’e deit, sira subar fatór estrutural sira ne’ebé mak kria kondisaun ne’ebé kontribui ba akontesimentu hanesan ne’e, no mos evita sira nia responsabilidade rasik ba kria kondiasaun sira ne’e.
Fatór estrutural seluk iha Timor-Leste nia estadu no sosiedade ne’ebé FM hare’e kontribui ba violasaun no impunidade mak kultura maskulinu ho Maun Bo’otizmu, ne’ebé eziste iha nível hotu-hotu iha sosiedade Timor. Atitude no prátika patriárkal sira ne’e iha abut ne’ebé komplexu tebes, maibé iha duni ligasaun ho ita nia esperénisa kona-ba violénsia ho funu, no liga mos ho aspeitu kultura ‘tradisionál’ Timor nian. Ita bele hare’e efeitu husi kultura ne’e iha hahalok no retóriku forsa seguransa no makfoti desizaun bo’ot balun, no mos iha Timor-Leste nia problema ho violénsia doméstika, kastigu korporal kontra labarik, no abuzu ho asédiu seksuál ne’ebé aas tebes.
Iha nível komunidade ho polísia, ema barak aseita katak violénsia fíziku hanesan buat ida ne’ebé aseitável no nesesária. FM rona katak membru PNTL sente ‘fraku’ bainhira la kaer kilat, no dehan katak komunidade sei la respeita sira ka tuir instrusaun karik la kaer kilat. Membru komunidade balun mos koalia hanesan, dehan katak sira sei la tauk polísia karik polísia kaer kilat. Observasaun ne’e hatudu katak polísia no komunidade normaliza ho interaliza tiha ona violénsia ka ameasa violénsia nuda’ar métodu polísiamentu. Maibé, maske ema barak aseita violénsia, insidente violentu regular entre forsa seguransa ho komunidade hanesan sinál katak relasaun entre forsa seguransa ho povu la saudável.
Maske ita iha istórisa konflitu no uza violénsia atu rezolve problema no asegura disiplina, Timor-Leste nasaun ida ne’ebé relativamente seguru no pasífiku. Fatór importante ida mak la iha kilat barak iha komunidade nia le’et, no grupu kriminozu la uza kilat, kompara ho nasaun seluk Papua New Guinea, Filipina, EUA ka Amérika Latína iha ne’ebé iha kilat barak. Falta kilat iha komunidade signifíka katak risku fíziku ba PNTL ki’ik hela. Tuir FM nia observasaun, seidauk iha membru PNTL ne’ebé oho durante halo nia kna’ar (la inklui krize 2006), no ida ne’e hatudu risku limitadu ne’ebé PNTL hasoru lor-loron.
Portantu, maske membru PNTL toman ona kaer kilat, FM kestiona se prátika ida ne’e nesesária ka lae iha Timor-Leste, liu-liu tanba iha problema barak ho PNTL nia disiplina bainhira kaer no uza kilat. Iha nasaun barak ne’ebé krime menus, hanesan Irlanda, Nova Zelandia, no nasaun ilha Pasífika sira, só unidade espesiál mak kaer kilat, no polísia baibain só kaer bastaun (tongkat polisi) ka armas naun-letais (armas ne’ebé la bele oho ema) seluk. Atu responde ba situasaun ne’ebé presiza uza forsa fíziku, PNTL bele uza métodu hanesan taser ka arte marsiais, ne’ebé mak sei sufisiente hodi repsonde ba maioria situasaun ne’ebé PNTL enfrente bainhira hala’o sira nia kna’ar. Maibé, ita presiza halo esforsu bo’ot atu muda atitude kona-ba violénsia no polísiamentu iha nível sosiedade. Konvense PNTL atu entrega kilat mos presiza vontade polítiku husi polítika na’in sira ho Komandu PNTL, ne’ebé presiza mudansa atitude ne’ebé bo’ot tebes iha nível altu.
Ikus liu, tensaun sosiál agora daudaun aas tebes tanba ema barak la satisfas ho restriksaun kona-ba COVID-19, resposta ba inundasaun no problema sósio-ekonómiku longu-prazu nian. Nune’e, tanba veteránu ho nia oan foin mate, no ajente estadu mak responsável ba krime ida ne’e, iha posibilidade akontesimentu ne’e bele provoka krize sai bo’ot liu tan. Insidente ida ne’e hatudu katak presiza duni reforma setor seguransa, no mos asegura kontabilidade ba ofisiál estadu bo’ot ne’ebé falha atu hala’o sira nia kna’ar. Au mezmu tempu, insidente ne’e hatudu katak ita nia rai tenke muda ita nia sistema ‘Regra do negócio’ (‘Rule of the Deal’) ne’ebé domina husi Maun Bo’otizmu, ba iha futuru ida ne’ebé mak demokrátiku no estável liu.
Relasiona ho insidente foin lalais ne’e, no mos problema longu-prazu ne’ebé mak iha nia okos, FM oferta rekomendasaun hanesan tuir mai ba desizaun na’in sira:
- Minstériu Interior tenke hala’o avaliasaun kona-ba PNTL nia polítika no prátika armas, inklui armeiru, jestaun hirus no rezolusaun konflítu, atu nune’e identifika falhansu no asegura kontabilidade ba sira ne’ebé mak responsável ba falhansu sira. Ministériu mos tenke hala’o estudu viabilidade atu oinsá troka kilat servisu nian ba armas naun-letais no treinamentu arte marsiais ba membru PNTL baibain sira.
- PNTL tenke implementa sistema avaliasaun psikolójiku regular ba membru PNTL potensiál no atuál sira hotu. Karik kapasidade menus tanba falta psikolojista, PNTL tenke dezenvolve kapasidade liu-husi treinamentu ho rekrutamentu, ho asisténsia husi peritus husi rai li’ur tuir nesesidade.
- PNTL tenke komesa prosesu atu dezenvolve programa ba membru PNTL foun sira, ho durasaun mínimu tinan tolu, ne’ebé foka ba jestaun armas de fogu, lei, administrasaun ho rezoluasaun konflítu.
- PNTL tenke dezenvolve programa estudu ba membru atuál ne’ebé inkorpora sosializasaun rekomendasaun relatóriu Chega! nian, no mos fundamentu Polisiamentu Komunitáriu nian.
Tuir FM nia rekomendasaun foin lalais, ita nia lidér sira tenke tu’ur hamutuk hodi resolve diferénsa pesóal entre sira, nune’e bele halo akordu atu oinsá bele sai husi impasse polítiku no hadau malu hela de’it, ne’ebé prevene progresu no dezenvolviment ba ita nia rai doben Timor