Kompetisaun, Kooperasaun No Krize Internasionál: Implikasaun Ba Timor-Leste Nia Seguransa No Dezenvolvimentu

Foto: Wikipedia

 

 

Artigu ida ne’e diskute kona-bá asuntu importante mundiál balun, hanesan finansas internasionál, merkadu mina-rai no tensaun jeopolítiku entre “osidente” ho “oriente”. Artigu mos analiza kona-bá implikasaun asuntu ne’e ba Timor-Leste nia seguransa nasionál no dezenvolvimentu ekonómiku. Fundasaun Mahein (FM) espera katak análise ida ne’e sei ajuda desizaun na’in sira atu kria polítika esterna ne’ebé promove ben-estar no seguransa povu Timor nian. Ami mos espera análise ida ne’e bele ajuda lidér sira adopta polítika esterna ne’ebé la hili “ekipa” ida iha kompetisaun internasionál ne’e, atu nune’e haforsa Timor-Leste nia soberania nu’udar nasaun independente ida. Ne’e signifika katak Timor-Leste sei mantein nafatin relasaun diak no kooperasaun ho nasaun viziñu sira, no mos aproveita oportunidade sira ne’ebé maka iha hodi aumenta kooperasaun ekonómiku no seguransa ho parseiru oi-oin.

Krize enerjia, finanseiru no polítiku ameasa seguransa mundiál

Durante tinan ida liu, iha sinál barak ne’ebé hatudu situasaun polítiku no ekonómiku komesa muda ona iha nível mundiál no rejionál. Mudansa sira ne’e mos liga ho Xína nia podér ekonómiku ne’ebé aumenta makaas no halo Partidu Komunista Xína brani atu hamriik iha nível polítiku mundiál. Governu Xína aloka ona fundus barak ba projetu infraestrutura bo-boot no mos asina akordu kooperasaun ho nasaun barak, liu-liu iha Sul Global (Terseiru Mundu) no iha area MENA (Médiu Orienta no Afrika Norte). Xína mos aumenta preparasaun militár no halo asaun ne’ebé agresívu liu tan liga ho kontrola liña marítima komunikasaun (SLOC) no interese seguransa seluk hanesan disputa Taiwan nian. Iha tempu hanesan, nasaun osidental sira foti asaun oi-oin hodi kontra influénsia Xína, liu-liu iha rejiaun Ázia-Pasífiku.

Hafoin Rúsia invade Ukraine iha Fevereiru 2022, Estadus Unidus Amerika (EUA) no Uniaun Europeia (UE) adopta meius (sansaun) oi-oin atu hafraku ekonomia no estadu Rúsia, hanesan bandu importasaun sasán Rúsia nian, foti rikusoin Banku Sentrál Rúsia nian no prevene banku boot Rúsia hodi asesu ba sistema pagamentu internasionál. Alemaña deside atu la aprova pípa gáz naturál Nordstream II, maske ema barak haree projetu ne’e bele rezolve problema fornesimentu enerjía iha rejiaun no kontrola presu enerjía ba oin. Rúsia mos foti asaun ekonómiku no finanseiru balun, hanesan obriga “nasaun ne’ebé la amigável” selu ba gáz sosa husi Rúsia ho osan Rúsia nian duké osan seluk hanesan dolár no euro.

Aleinde impaktu umanitáriu husi funu iha Ukraine, “funu ekonómiku” ne’e halo presu enerjía sa’e makaas, tanba ne’e presu sasán barak mos sa’e iha merkadu internasionál. Agora, ekonomia boot Europa nian, inklui Alemaña rasik, enfrenta realidade “de-industrializasaun”, signifika kompañia sira envolve iha atividade produtívu tenke hamenus produsaun ka muda ba nasaun seluk tanba presu enerjía (eletrisidade) sa’e makaas. Ida ne’e sei kria tan problema boot ekonómiku no finanseiru iha Unian Europeia. Grupu sindikatu no indústria iha Alemaña kritika makaas polítika Governu Alemaña nian liga ho konflitu Rúsia-Ukraine, no krize ne’e mos fahe opiniaun públiku no elite iha Europa kona-bá oinsá bele responde ba krize ne’e.

Maske presu enerjía foin tuun uituan, presu nafatin aas kompara ho inísiu 2022. Nune’e mos, maske governu balun fó presaun boot ba OPEC (Organizasaun Nasaun Esporta Petróleu) atu aumenta produsaun mina no gáz, atu nune’e redús folin iha merkadu internasionál, OPEC rasik deside atu redus fali produsaun. Ofisiál husi nasaun osidental balun kritika makaas desizaun ida ne’e, tanba tuir sira nia hanoin desizaun ne’e fó benefísiu ba Rúsia tanba presu mina no gáz kontinua aas. Maibé, Governu Saudi Arábia no OPEC rasik rejeita katak OPEC nia desizaun bazeia ba razaun polítiku, no mos rejeita akuzaun katak sira “hili” Rúsia duké Ukraine iha konflitu atuál.

Aleinde krize enerjía ne’e, iha mos krize inflasaun no finanseiru iha nasaun barak, inklui iha Europa. Agora dadaun, banku sentrál Inglaterra koko hela atu prevene merkadu títulu monu tan, no banku sentrál Estadus Unidus no Uniaun Europeia hasa’e funan (taxa juru – interest rates) atu kontrola inflasaun. Analista barak hanoin katak ekonómia sei tuun no krize finanseiru sei mosu iha tinan 2023. Kustu moris sa’e makaas ona iha Europa, ne’ebé provoka manifestasaun kontra polítika estadu iha nasaun Europa oi-oin.

Aleinde kustu enerjía, ema barak preokupa katak falta adubu sai ameasa boot ba seguransa ai-han iha tempu badak, no ida ne’e sei kria impaktu boot ba populasaun vulnerável sira iha mundu. Maske Timor-Leste depdende ba sasán importasaun barak, ita nia rai mos luan no ema barak hatene oinsá atu involve iha produsaun ai-han iha tempu krize. Esperiénsia durante tempu COVID-19 hatudu katak wainhira ema terus iha Dili tanba falta osan, sira ba fali area rural sira hodi envolve iha produsaun agrikultura. Agrikultura industrial mos menus iha rai laran, signifika Timor-Leste ladun depende ba adubu no input seluk husi li’ur. Maske nune’e, wainhira folin ba ai-han, enerjía no adubu sa’e iha merkadu internasionál, ida ne’e sei fó impaktu ba Timor-Leste tanba ita depende ba importasaun foos, trigu, naan-manu, suplemen no formula bebé nian. Populasaun vulnerável iha Dili maka sei sente impaktu boot wainhira folin sasán ne’e aumenta, tanba sira la bele prodús sira nia hahan rasik, maibé depende fali ba merkadu.

De-dolarizasaun no kooperasaun Sul-Sul

Aleinde folin enerjía ne’ebé sa’e no krize polítiku no ekonómiku sira, rezultadu seluk husi konflitu entre Rúsia-Ukraine maka komérsiu internasionál uza moeda ne’ebé la’os dolar Amerikánu, euro, pound sterling ka yen. Ho liafuan seluk, ida ne’e signifika kompañia no estadu barak komesa ona uza sira nia osan rasik ka osan seluk hanesan Xína ka Rúsia nian atu selu ba komérsiu internasionál. Razaun ida maka nasaun ne’ebé envolve iha komérsiu barak ho Rúsia – hanesan nasaun Afrika barak – la bele ona uza dolár no euro ba komérsiu ho Rúsia, tanba sansaun husi EUA no UE bandu sosa sasán husi Rúsia uza sira nia osan. Maibé, sira rasik la tau sansaun ruma ba Rúsia, signifika atu kontinua sosa sasán husi Rúsia, sira tenke kria sistema pagamentu foun. Tanba ne’e, ita bele haree katak sistema alternativa ba pagamentu internasionál kontinua aumenta.

Iha tempu hanesan, Governu Saudi Arábia no Xína fó sai ona katak Saudi Arábia sei simu osan Xína (yuan) nu’udar pagamentu ba mina. Organizasaun BRICS (kompostu husi Brazíl, Rúsia, Índia, Xína ho Áfrika Sul) iha prosesu atu kria moeda internasionál foun ne’ebé sei dezafia pozisaun dolar EUA nu’udar moeda rezerva mundiál. Governu Xína mos fó sai katak sira atu redús rezerva dolár, tanba sira mos preokupa katak nasaun osidental sei tau sansaun ba Xína (hanesan foin akontese ho Rúsia). Durante tinan rua nia laran, nasaun barak komesa redús sira nia rezerva dolár no moeda boot sira seluk, no aumenta fali rezerva yuan Xína no moeda seluk.

Analista finanseiru no organizasaun internasionál hanesan FMI fó avizu katak sansaun kontra Rúsia aselera prosesu “de-dolarizasaun”. Ida ne’e bele hakfraku pozisaun dolar nu’udar moeda rezerva mundiál, no kria mos implikasaun barak ba ekonomia mundiál no estratéjia ekonómika nasionál ba nasaun sira ne’ebé kontinua rai rezerva dolar ne’ebé boot. Ne’e inklui Timor-Leste, tanba ita nia Fundu Petrolíferu maioria investe iha títulu Governu EUA nian (US treasury bonds).

Kooperasaun Sul-Sul entre nasaun la’os-osidental mos kontinua aumenta ba beibeik, no dezafia relasaun Norte-Sul ne’ebé domina relasaun internasionál durante tempu naruk. Exemplu boot ida maka enkontru Organizasaun Kooperasaun Shanghai (SCO) ne’ebé akontese iha fulan Setembru iha Uzbekistan. Iha ne’ebá, lidér sira husi Xína, Rúsia, Índia ho Pakistaun hasoru malu ho líder nasaun boot sira seluk hanesan Turkiye, Iraun no UAE, hodi diskute kooperasaun iha area seguransa, komérsiu ho infraestrutura. Membru SCO sira reprezenta liu 40% husi populasaun mundiál no 24% husi PIB (GDP) mundiál, no mos parte boot rezerva mina no gáz no produsaun ai-han. Membru SCO foin konkorda atu aumenta komérsiu internasionál uza moeda nasionál sira, desizaun ida ne’ebé sei kontribui ba de-dolarizasaun.

Exemplu kooperasaun Sul-Sul seluk maka diskusaun entre Timor-Leste no Indonézia ne’ebé la’o hela liga ho Zona Ekonómika Espesiál (SEZ) iha area fronteria. Ema ne’ebé suporta planu ne’e fiar katak SEZ sei atrai investor privadu no hasa’e kreximentu ekonómiku, atu nune’e bele suporta ekonomia lokál no nasionál sira, no hametin relasaun entre nasaun rua. FM haree planu ida ne’e bele fó benefísiu wainhira aliñadu ho estratéjia dezenvolvimentu no seguransa. Benefísiu hanesan kampu traballu, rendimentu ba populasaun lokál, reseitas ba governu, no dezenvolvimentu teknolójiku. Maibé, SEZ sira mos lori risku oi-oin, liu-liu wainhira implementa iha rejiaun iha ne’ebé kapasidade regulasaun fraku hela. SEZ baibain signifika tenke redús regulamentu hodi atrai investimentu privadu, maibé ida ne’e bele atrai mos atividade kriminál hanesan komérsiu ilegál no brankamentu kapitál, ne’ebé sai ona preokupasaun boot iha rai laran. Karik atividade ilegál sira aumenta, bele hafoer Timor-Leste nia imajen, no ida ne’e bele fó impaktu negatívu ba investimentu no kreximentu ekónomiku.

Kompetisaun jeopolítiku no seguransa iha rejiuan Ázia-Pasífiku

Kompetisaun no tensaun entre nasaun osidental ho Xína iha rejiaun Ázia-Pasífiku hamosu implikasaun barak ba seguransa no kooperasaun ekonómiku iha rejiaun. Inisiativu oi-oin hatudu oinsá sira rua koko atu kontra malu iha rejiaun. Por exemplu, akordu AUKUS ne’ebé asina iha Setembru 2021 entre Austrália, Reinu Unidu no EUA sei aumenta kooperasaun militár entre nasaun tolu ne’e, inklui fornesimentu roo submarinu nuclear ba Austrália. Ema barak rekoñese katak intensaun akordu ida ne’e maka atu kontra influénsia Xína iha rejiaun Ázia-Pasífiku.

Iha sorin seluk, Xína mos aumenta kooperasaun seguransa iha rejiaun. Iha fulan Marsu 2022, notísia sai kona-bá akordu kooperasaun seguransa foun entre Xína ho Solomon Islands. Ofisíal husi Austrália, Nova Zelandia ho EUA barak hirus, no sira haruka ekipa diplomasia ba Solomon Islands atu prevene akordu ne’e. Maibé, Solomon Islands sira asina akordu. Xína mos iha prosesu hela halo akordu ketak ida ho nasaun Illa Pasífika sira ho naran “Planu Asaun Tinan 5 ba Dezenvolvimentu Komún (20220-2026).” Ezbosu akordu deskreve planu ba kooperasaun iha area polítika, seguransa, ekonomia, saúde, sósio-kulturál, no ambientál entre Xína ho nasaun Illa Pasífika sira. Lidér Micronesia hato’o nia preokupasaun kona-bá oinsá akordu ne’e sei provoka tensaun rejionál entre osidente ho Xína.

Aleinde akordu ba kooperasaun seguransa, disputa entre Xína ho Taiwan sai hanesan pontu fraku seguransa rejionál iha Ázia-Pasífiku. Maske Governu EUA ofisialmente konsidera Taiwan nu’udar parte Repúblika Populár Xína, Governu EUA mos adopta pozisaun ho naran “ambiguidade estratéjika” ba kestaun Xína-Taiwan, signifika EUA nafatin fó apoiu ketak ba Taiwan. Prezidente EUA Biden mensiona dala hira ona katak EUA sei defende Taiwan karik Xína ataka Taiwan. Prezidente Parlamentu EUA Nancy Pelosio foin halo vizita ofisial ba Taiwan, nune’e provoka tensaun entre Xína ho EUA. Rezultadu ida maka Xína aumenta nia ezersísiu no preparasaun militár iha area ne’e. Iha loron 16 Outubru iha Kongresu Partidu Komunista Xína ba dala 20, Prezidente Xi Jinping repete fila fali komitmentu Xína nian atu reunifika ho Taiwan.

Exemplu seluk hatudu kompetisaun entre osidente ho Xína ne’ebé aumenta makaas. Iha fulan Outubru, lidér nasaun Illa Pasífika sira ba Washington hodi asina akordu kooperasaun foun entre EUA ho Illa Pasífika sira. Maibé, Solomon Islands sira rejeita asina akordu ne’e tanba akordu “refere indireta” ba Xína, no Solomon sira lakoi asina akordu ne’ebé obriga sira “hili” osidente ka Xína. Wainhira referensia indireta ba Xína ne’e hasai ona, Solomon sira asina akordu. Iha Timor-Leste rasik, projetu boot hetan apoiu husi doador no investidor rai liur, hanesan transformasaun portu Dili, reabilitasaun aeroportu Dili ho Baucau, konstrusaun jetty iha Hera, no projetu hadiak drenajen no fornesimentu bee-moos iha Dili. Projetu hirak ne’e hatudu parseiru internasionál sira nia interese atu mantein relasaun diak ho Timor-Leste, iha momentu tensaun no kompetisaun internasionál sa’e makaas.

Timor-Leste tenke mantein parseria ne’ebé diversa hodi garante seguransa koletiva

Akontesimentu no prosesu ne’ebé deskreve iha leten hatudu oinsá kompetisaun no conflict entre “oriente” ho “osidente” hamosu risku no oportunidade oi-oin iha rejiaun Ázia-Pasífika. Posibilidade boot katak tensaun sei kontinua aumenta, no iha risku boot konflitu rejional bele sai boot liu tan. Maibé iha parte seluk, integrasaun no kooperasaun iha rejiaun mos loke oportunidade barak ba dezenvolvimentu iha area ekonomia, infraestrutura no kapasidade estadu. Timor-Leste nia pozisaun jeográfika no relasaun diak ho parseiru internasionál barak signifika ita bele hetan benefísiu husi inisitatíva sira ne’e.

Timor-Leste nu’udar nasaun kiik ida ne’ebé halo kooperasaun iha area seguransa no defeza ho Austrália no EUA. Tanba ne’e FM haree ladun realistíku ba Timor-Leste atu halo akordu seguransa no defeza iha momentu ne’e. Maibé, kooperasaun ho Xína bele lori benefísiu barak ba Timor-Leste, liu-liu dezenvolve infraestrutura no kapasidade indústria. Xína nia Belt and Road Initiative (BRI) no Banku Investimentu Infraestrutura Ázia (AIIB) hanesan programa kooperasaun ne’ebé bele fó benefísiu ba Timor-Leste, maibé kada projetu tenke implementa bazeia ba analiza klean kona-bá kustu no benefísiu, no mos planu finanseiru ne’ebé realístiku. Iha tempu hanesan, importante tebes ba Timor-Leste atu kontinua mantein nafatin kooperasaun ekonómiku ho sósio-kultural ho nasaun viziñu sira, liu-liu ASEAN. Nune’e bele garante katak Timor-Leste la depende liu ba parseiru ida-rua deit. Atu hametin Timor-Leste nia dezenvolvimentu industriál, Governu tenke prioritiza bolsu estudu ba joven Timor-oan sira atu ba estuda matemátika, siénsia fízika no enjiñeiru iha nasaun Ázia sira, inklui Xína, Korea, Japaun no Singapura.

Ikus liu, Fundasaun Mahein hakarak subliña importánsia seguransa koletiva nu’udar prinsípiu ida ba Timor-Leste nia kooperasaun ho ita nia nasaun viziñu sira. Ida ne’e signifika katak seguransa Timor-Leste nian la sees husi seguransa viziñu sira nian. Tanba ne’e, polítika ne’ebé provoka tensaun rejionál mos estraga Timor nia seguransa nasionál. Desizaun polítika sira tenke bazeia ba estudu klean kona-bá dinámiku rejionál no risku potensial sira, liu-liu desizaun ne’ebé ligadu ho kooperasaun seguransa no defeza. Maske nune’e, ida ne’e la signifika Timor-Leste tenke hakruuk ba viziñu boot sira tanba ita lakoi halo sira hirus. FM fiar katak esensiál ba Timor-Leste atu haforsa soberania liu husi aumenta kooperasaun ho parseiru oi-oin, no kontinua mantein relasaun diak no kooperasaun ho parseiru ne’ebé iha tiha ona. Maske ita bele dehan Timor-Leste nia programa atuál iha area kooperasaun seguransa sufisente ona, maibé iha posibilidade katak ita sei presiza diversifika ita nia kooperasaun seguransa iha future hodi garante ita nia soberania no seguransa, liu-liu tanba tensaun rejionál no krize ekonómiku sa’e ba beibeik.

Leave a Reply

Your email address will not be published.

Related Post