Parsería Estratéjika Xína-Timor-Leste no Kompetisaun Internasionál: Oportunidade no Risku

Parsería Estratéjika Xína-Timor-Leste no Kompetisaun Internasionál: Oportunidade no Risku post thumbnail image

Foto : Fundasaun Mahein

Iha fulan setembru 2023, Governu Timor-Leste lidera husi Primeiru Ministru Xanana Gusmão halo viajen ba Repúblika Populár Xína. Iha ámbitu vizita ida ne’e, PM hasoru malu ho Prezidente Xína Xi Jinping. Hafoin tempu badak, iha loron 23 setembru, Governu rua fó sai katak Timor-Leste ho Xína deside ona atu hametin relasaun bilateral ho modelu “parsería estratéjika abranjente”. Tuir deklarasaun konjunta ofisiál, parsería ne’e sei konsentra ba indústria, infraestrutura, seguransa ai-hán, no hametin meius subsisténsia lor-loron ka livelihoods. Deklarasaun ne’e mos nota katak nasaun rua sei halo “interkámbiu militár altu nível” iha ámbitu parsería ne’e, inklui atividade hanesan formasaun pesoal, ezersísiu konjuntu, no fornesimentu ekipamentu ho teknolojía.

Maioria diskusaun públiku kona-ba akordu ne’e konsentra ba ninia implikasaun ba seguransa rejionál, Timor-Leste nia dezenvolvimentu ekonómiku no relasaun bilateral entre Austrália ho Timor-Leste. Artigu ne’e tenta atu haluan tan debate ne’e liu husi diskusaun kona-ba dinámiku jeopolítiku sira no kompetisaun ba influénsia iha nível mundiál ne’ebé aumenta ba beibeik. Liu husi diskusaun kona-ba kontekstu importante ne’e, Fundasaun Mahein (FM) hakarak kontribui ba debate públiku kona-ba parsería nia signifikánsia ba polítika esterna Timor-Leste nian, no mos papél nasaun Sul Globál sira nian iha ambiente polítiku mundiál ohin loron.

Debate kona-ba parsería Xína-TL

Parsería Xína-TL ne’e halo ema barak hakfodak, maibé sinál barak mosu antes ne’e hatudu katak planu ne’e dezenvolve kle’ur ona. La’os IX Governu mak kria polítika atu hametin kooperasaun ho Xína – iha tinan 2020, VIII Governu halo diskusaun ho Governu Xína kona-ba kooperasaun iha ámbitu Belt and Road Initiative (BRI). Dezde 2022, Prezidente Ramos-Horta fo sinál barak kona-ba posibilidade Timor-Leste sei halo akordu ho Xína, inklui defende China iha Assembleia Jerál Nasoens Unidas kontra akuzasaun ne’ebé nia konsidera “la justu.”

Observadór balun hare’e parsería Xína-TL ne’e mosu tanba Xína halo esforsu atu hasa’e nia influénsia iha rejiaun. Sira mos hare’e katak Timor nia lidér sira tenta atu “uza kartaun Xínesa” (“play the China card”). Sira asume katak Governu Timor-Leste halo akordu ho Xína atu obriga Austrália atu aseita planu lori gáz husi Sunrise mai Timor-Leste (projetu Tasi Mane). Analista Austráliana balun hato’o preokupasaun katak prezensa Xína sai hanesan “ameasa” ba seguransa Austrália no iha rejiaun. Prezidente Timor-Leste no observadór Timor-oan sira seluk rejeita ida ne’e, no konsidera parsería Xína-TL nu’udár espresaun soberania nasionál nu’udár komponente polítika “amigu ho ema hotu” (“friends with all”) ne’ebé Timor-Leste hakarak mantein nafatin.

Perspetiva seluk lokadu iha ASEAN sujere katak nasaun Ázia Sudesta ladún preokupa liu kona-ba “ameasa” husi parsería entre Xína ho Timor-Leste wainhira kompara ho ameasa husi rivalidade jeopolítika ba unidade no seguransa ASEAN nian. ASEAN rasik halo kooperasaun barak hamutuk ho Xína liu husi parsería estratéjika kompreensívu. Tuir FM nia hare’e, ASEAN nia preokupasaun prinsipál maka oinsá bele minimíza Timor-Leste nia dependénsia ba Xína, atu nune’e ASEAN bele kontinua neútru iha kompetisaun entre nasaun bo’ot sira. Nune’e, tuir perspetiva ida husi Indonézia, dalan di’ak liu atu “kontra influénsia Xína iha Timor-Leste” maka ASEAN tenke hakuak metin Timor-Leste.

Kompetisaun seguransa entre Xína no osidente aumenta

Klaru katak rivalidade no kompetisaun jeopolítika kria mudansa barak iha nível relasaun internasionál: Estadus Unidus Amérika (EUA) mos aumenta maka’as nia envolvimentu iha rejiaun Ázia-Pasífiku no Indo-Pasífiku hodi kontra influénsia Xína. Ezemplu importante ida ne’ebé liga direita ba parsería Xína-TL maka akordu AUKUS ne’ebé asina iha 2021 entre Austrália, Reinu Unidu (UK) no EUA. Akordu kooperasaun militár ida ne’e sei fornese ro’o submarinu nuklear ba Austrália. Kontratu ba ro’o submarinu ne’e foin fo ba kompañia BAE Systems ho valór £3.95 billoens.

Objetivu prinsipál AUKUS maka atu kontra influénsia Xína iha rejiaun. Maibé, wainhira Austrália hetan ro’o submarinu nuklear, automatikamente teritóriu Timor-Leste sai estratéjiku liu. Nune’e, husi perspetiva lidér Timor-Leste no Xína, AUKUS halo “kartaun Xína” sai forte liu-tán. Ne’e tanba Timor-Leste bele besik ho Xína atu fo presaun ba Austrália, no Xína bele aumenta nia influénsia iha rejiaun tanba Timor-Leste mos hakarak besik ho sira. Karik analiza ida ne’e los, maske intensaun AUKUS maka atu kontra influénsia Xína, maibé ikus liu AUKUS bele fo fali vantajen ba Xína tanba insentíva Timor-Leste no Xína atu aumenta kooperasaun.

Wainhira Xína nia influénsia aumenta, no nasaun osidentál sira responde, ne’e lori oportunidade no risku oi-oin ba nasaun ki’ik sira. Entaun pergunta xave maka: oinsá Timor-Leste bele aproveita mudansa sira iha nível mundiál no minimíza risku ba soberania no seguransa. Infelizmente, la iha solusaun ne’ebé fasil, tanba opsaun hotu lori risku.

Ezemplu ida maka Timor-Leste mantein polítika “amigu ho ema hotu”. Maibé, realidade maka maioria kooperasaun iha setór seguransa nafatin ho nasaun osidentál sira, liu-liu Austrália, Portugál no EUA. Kooperasaun ne’e esensiál tebes atu hametin kapasidade polísia, forsas armadas no servisu intelijénsia sira. Maske nune’e, dependénsia ba grupu parseiru ida de’it mos lori risku, hanesan mos wainhira kompañia ka governu depende ba fonte reseitas ida de’it, hanesan mina. Doadór barak rai ka kansela asisténsia hodi fo presaun ba governu atu muda polítika ruma. Karik doadór sira para derepente apoiu ba setór seguransa, krize bele mosu lalais. Diversifikasaun bele proteje ita husi mudansa iha merkadu – ka mudansa polítika – no bele mos promove aprendizajen no dezenvolvimentu ba iha área foun. Husi perspetiva ida ne’e, Timor-Leste bele hetan benefísiu barak husi kooperasaun seguransa ho parseiru seluk hanesan Xína.

Maibé, karik Timor-Leste “diversifika” kooperasaun seguransa ho nasaun ne’ebé parseiru atuál sira konsidera nu’udár rivál, sira sei responde. Timor-Leste sei presiza apoiu iha setór seguransa; karik apoiu ne’e para lalais, ita sei enfrenta problema bo’ot. En jerál, Timor-Leste nia parsería seguransa durante ne’e fo benefísiu barak no ladún sai problemátiku. Governu Timor-Leste no Xína lakohi provoka tensaun iha rejiaun. Tanba ne’e, karik Governu Timor-Leste konsidera estabilidade rejionál hanesan prioridade prinsipál, di’ak liu mantein nafatin parsería seguransa atuál, maske ida ne’e limita ita nia fleksibilidade iha area seguransa no defeza.

Haforsa kapasidade estadu atu masimíza benefísiu husi parsería Xína-TL

Ema barak kritika Xína nia envolvimentu iha Timor-Leste dehan katak projetu no komérsiu ne’ebé Xína envolve ladún fó benefísiu mai populasaun no ekonomia rai laran. Maske preokupasaun ne’e válidu, la bele aplika de’it ba kooperasaun ho Xína: kompañia husi nasaun oi-oin manán kontratu bo’ot hodi implementa projetu ne’ebé ladún fo benefísiu. Kompañia husi Korea Súl mak manán kontratu bo’ot liu iha istória Timor-Leste nian. Aleinde ne’e, tuir FM nia observasaun projetu ambisiózu sira ne’e mosu tanba interese polítíka doméstika, la’os interese husi rai li’ur ruma.

Tuir peskiza balun, asisténsia Xína ka projetu ne’ebé implementa husi kompañia Xína promove korrupsaun no estraga ambiente, maske projetu sira mos promove kreximentu ekonómiku no indústrializasaun. Maske nune’e, dala barak asisténsia no kontratu envolve nasaun osidentál mos promove korrupsaun no estraga ambiente. Ema balun hato’o preokupasaun katak Xína ajuda Timor tanba interese seluk ruma. Ida ne’e bele los, asisténsia kondisionál ka la’os kondisionál sempre fo benefísiu bo’ot liu ba nasaun doadór sira, hanesan akontese ona iha Timor-Leste. Tanba ne’e, ideia ne’e “asisténsia nunka gratuita” tenke aplika ba doadór sira hotu, la’os deit ba Xína.

Karik Timor-Leste aumenta kooperasaun ho Xína iha ámbitu BRI, ema balun preokupa kona-ba posibilidade Timor-Leste sei foti deve atu selu ba projetu bo-bo’ot sira, depois Xína foti ita nia osan hotu wainhira Timor-Leste la bele selu deve. Preokupasaun ne’e válidu, liu-liu tanba Timor-Leste esperiénsia ona projetu infraestrutura ne’ebé la fo retornu no kria impaktu sosiál no ambientál. Tuir FM nia hanoin, ita la bele fo sala de’it ba ema husi li’ur. Timor-Leste nia polítika na’in sira mak tenke foti responsabilidade no hakotu kultura polítika ne’ebé normaliza subornu, nepotízmu no abuzu podér. Atu prevene intervensaun polítiku ne’ebé hamosu projetu bo-bo’ot sira, Governu tenke hametin prosesu jestaun projetu no aprovizionamentu sira. Prosesu ne’e tenke avalia didi’ak kada projetu husi perpsetiva sosiál, meiu ambientál, no finanseiru. Ida ne’e sei masimíza benefísiu sira husi projetu sira hotu, la’os de’it projetu ne’ebé Xína suporta.

Kestaun seluk maka Timor-Leste nia kapasidade estadu no ekonomia sei limitadu hela. Tanba ne’e susar atu aproveita oportunidade sira husi komérsiu internasionál no jere nia risku. Karik ita la haforsa kapasidade atu regula atividade komérsiu sira, “komérsiu” ho Xína bele kria de’it “esplorasaun” rekursus naturais, sein fo benefísiu ba povu Timor ka ekonomia rai laran. Pur ezemplu, karik estadu deside atu fo lisensa peska komersiál ba kompañia Xína, sira mak sei hetan benefísiu barak liu. Ne’e tanba kompañia no ema lokál seidauk iha kapasidade atu envolve iha peska komersiál. Bele mos kria risku ba ambiente tanba ka’er ikan barak demais, no esperiénsia hatudu katak autoridade marítima Timor-Leste falta kapasidade atu prevene ida ne’e. Tanba ne’e, apoiu husi Austrália kontinua esensiál atu haforsa ita nia kapasidade iha área seguransa marítima.

Atu asegura soberania no seguransa, hametin parsería diversa sira

Iha pasadu, Timor-Leste sai vítima polítika Guerra Fría nian. Esperiénsia ida ne’e kontinua influénsia desizaun ohin loron nian. Timor-Leste nia polítika esterna “amigu ho ema hotu” refleita lidér no kompreensaun kona-ba importánsia jere relasaun ho parseiru internasionál sira ho balánsu. Ne’e katak Timor-Leste simu kualkér oferta kooperasaun no evita aliñamentu ho bloku ruma. Hanesan Prezidente Ramos-Horta nota tiha ona, Austrália mak Timor-Leste nia parseiru preferadu iha área kooperasaun seguransa. Kooperasaun ho Xína sei konsentra ba komérsiu, infraestrutura no indústria. Governu mos kontinua fo prioridade ba ASEAN, no Timor-Leste kontinua koopera ho nia parseiru oi-oin. Foin dadauk, lidér Timor-Leste sira koalia sai kona-ba paz no direitus umanus iha Myanmar. Maske ema balun iha ASEAN preokupa, ema barak tan hare’e no louva asaun ida ne’e. Ema barak mos rekoñese Timor-Leste nia komitmentu ba direitus umanus no demokrasía.

Husi perspetiva ida ne’e, parsería ho Xína bele konsidera nu’udár oportunidade importante ida ba Timor-Leste atu aproveita ita nia reputasaun internasionál hodi avansa interese nasionál sira. Wainhira ita konsentra ba ita nia interese mutuál ho Xína no mos parseiru seluk, no kontinua espresa ita nia soberania, Timor-Leste bele sai ezemplu di’ak ba nasaun ki’ik sira seluk kona-ba oinsá jere relasaun no tensaun entre viziñu bo’ot sira. Au mezmu tempu, ita bele hetan benefísiu husi programa kooperasaun ho parseiru oi-oin.

Tanba ne’e, FM rekomenda atu kontinua no aumenta programa kooperasaun internasionál sira ho parseiru oi-oin, atu nune’e programa sira ne’e kompleta malu, duké kompete malu. Nune’e bele asegura Timor-leste nia relasaun di’ak ho parseiru internasionál sira, no mos promove dezenvolvimentu nasionál no interese seguransa sira. Kooperasaun ho EUA no Austrália iha setór seguransa marítima no aviasaun kontinua esensiál. Aleinde ne’e, kooperasaun ho Banku Mundiál, ADB, Koreia, Japaun, ASEAN, UK no Uniaun Europeia kona-ba edukasaun, saúde, governasaun, no dezenvolvimentu sósio-ekonómiku sei hametin liu-tán rekursu umanu, kompetitividade ekonómika no kapasidade regulatória.

Ikus liu, hanesan FM hakerek ona, kooperasaun internasionál bele lori benefísiu barak, maibé kria mos risku dependénsia ba matenek no fundus husi li’ur. Atu redús dependénsia ba apoiu internasionál iha setór seguransa no setór sira seluk, FM rekomenda ba Governu atu husu parseiru internasionál sira atu kria programa ne’ebé mai ho objetivu “Timor-izasaun.” Ne’e katak programa tomak tenke entrega ba jestor Timor-oan antes programa remata, no programa rasik tenke dezenvolve kapasidade relevante durante nia implementasaun. Karik Governu halo nune’e, programa kooperasaun sira sei lori benefísiu mai Timor-Leste durante tempu naruk, duké mantein nafatin dependénsia ba asisténsia husi li’ur.

Konkluzaun

Klaru katak Xína nia transformasaun husi nasaun ki’ak to’o nível superpower iha tempu badak lori risku no inserteza barak. Maibé prosesu ne’e mos kria espasu ba nasaun Sul Globál sira atu asesu ba parsería no rekursu foun. Maske Timor-Leste bele hetan benefísiu oi-oin husi kooperasaun ho Xína, ita la bele garante ida ne’e tanba ita nia kapasidade ekonómika no administratíva sei limitadu hela. Timor-Leste tenke haforsa kapasidade iha área importante sira hodi masimíza benefísiu husi parsería ida ne’e, área sira hanesan seguransa marítime, avaliasaun no fiskalizasaun projetu, no negosiasaun no implementasaun kontratu. Karik ita la halo ida ne’e, posibilidade bo’ot Timor-Leste sei kontinua halo komérsiu ne’ebé la igual ka sustentável, aprova projetu ne’ebé la viável, foti deve ne’ebé ita la bele selu fila fali, no hafraku ita nia seguransa no soberania nasionál.

Timor-Leste nia polítika “amigu ho ema hotu” lori benefísiu barak mai ita. Maibé, FM preokupa hela kona-ba risku ne’ebé mai husi rivalidade entre nasaun bo’ot sira. Maske situasaun ohin loron la hanesan tempu Guerra Fría, realidade polítika de podér (power politics) ne’e eterna. Nasaun ki’ik sira tenke la’o kuidadu wainhira halimar ho nasaun rivál sira, inklui nasaun ki’ik ho naran bo’ot hanesan Timor-Leste. Tanba ne’e, Fundasaun Mahein konkorda ho Prezident Ramos-Horta nia hanoin katak maioria kooperasaun seguransa sei kontinua ho parseiru atuál sira. Tanba ne’e ami rekomenda atu mantein no aumenta programa kooperasaun atuál iha área defeza no seguransa, liu-liu programa sira ligadu ho polísiamentu komunitária, investigasaun kriminál, asesu ba justisa, seguransa marítima no aviasaun. Liu husi kooperasaun efetívu no intelijente ho parseiru oi-oin, Timor-Leste bele mantein nafatin ita nia postura estratéjika ne’ebé neútru, kontinua espresa ita nia soberania, dezenvolve ekonomia ia rai laran no povu nia matenek, no kontribui ba paz no seguransa iha rejiaun no mundu.

Leave a Reply

Your email address will not be published.

Related Post