Photo: Internet
Artigu ida ne’e tenta atu responde ba preokupasaun públiku ligadu ho akontesimentu violénsia envolve joven no hahalok problemátiku seluk ne’ebé akontese iha Timor-Leste dadaun ne’e. Insidente violénsia, hanesan baku-malu, sona-malu no tuda-malu, rezulta ema barak kanek no halo komunidade sira tauk no trauma. Iha tempu hanesan, joven balun envolve ho hahalok anti-sosiál, ezemplu hanesan gáz motór, soe lixu arbiru no asedu seksuál. Ema barak konsidera hahalok sira ne’e hanesan perturbasaun orden públika, ou, a’at liu-tan, hanesan ameasa ba estabilidade sósio-polítiku. Membru públiku kondena maka’as autór sira no husu estadu atu tau pena todan ba sira. Públiku nia preokupasaun ne’e razaoável tanba ita hotu hatene Timor-Leste nia istória pasadu, frajilidade institusionál no krize fiskál ne’ebé besik dadaun ona. Ema seluk konsidera joven ohin loron hanesan vítima tanba ekonomia la la’o no sistema edukasaun fraku. Sira rekomenda tenke investe maka’as ba rekursu umanu no kriasaun empregu hodi rezolve problema juventude. Ema seluk hare ba istória konflitu pasadu hanesan abut violénsia komete husi joven ohin loron, no seluk fo sala ba grupu arte marsiais no rituais. Akademista sira ne’ebé estuda asuntu juventude iha Timor-Leste identifika krize maskulinidade hanesan abut violénsia no dezorden ne’ebé envolve joven.
Fundasaun Mahein (FM) hare pozisaun ida-idak ho ninia validade. Maibé FM mos hare hahalok anti-sosiál ne’ebé joven balun halo mosu tanba instituisaun xave falla atu promove valór responsabilidade no motivasaun liu husi envolve jerasaun foun iha programa ne’ebé haforsa partisipasaun iha atividade ne’ebé produtívu. Ideia ne’e ladun hetan atensaun hanesan pozisaun sira mensiona iha leten. Tanba ne’e, FM hakerek artigu ida ne’e, hodi diskute klean kona-ba oinsá instituisaun sosiál, polítiku no relijiózu influénsia ba atitude no hahalok juventude nian.
Maske ita hatene katak maioria juventude sira laran di’ak no respeita malu, sidadaun Timor-Leste hare grupu joven mane halo komportamentu ne’ebé la di’ak iha públiku, hanesan halo aktu violentu, estraga ambiente, no halo perturbasaun iha komunidade nia let. Vídeo viral mosu semana-semana hatudu joven baku-malu no tuda-malu. Kalan-kalan iha bairro sira iha Dili laran no fatin seluk, joven mane sira tuur iha estrada ninin, koalia ho lian boot, hemu alkohol, loke múzika ho volume aas, no asedu ema seluk ne’ebé la’o iha dalan (liu-liu feto sira). Dala barak, grupu joven la tau matan didi’ak ba fasilidade públiku wainhira sira halibur hamutuk no so’e lixu abiru iha kualkér fatin. Joven balun la respeita ba lei no orden no komete krime hanesan naok, sunu uma ka kareta, no ataka inimígu sira. Foin dadauk, públiku preokupa tanba joven mane balun halo check-point illegal iha dalan ba Manatuto, depois hapara motorista no ezije kobrasan illegal.
Insidente hirak ne’e hamosu diskusaun boot iha públiku. Hanesan temi iha leten, debate la’o hela kona-ba fatór saída deit mak provoka situasaun ne’e: pur ezemplu, ema barak konsidera fatór prinsipál maka ekonomia la la’o, falta edukasaun, kampu traballu menus no falta fasilidade ba joven. Los duni, populasaun joven nia numirru boot no kampu traballu menus, tanba ne’e joven barak falta atividade produtívu. Sira sente baruk no frustratdu, ida ne’e bele influénsia sira atu halo problema hanesan baku malu.
Fatór xave seluk ne’ebé kontinua influénsia maka’as ba norma no prátika sosiedade ohin loron nian maka populasaun Timor-Leste nia esperiénsia konflítu pasadu. Rezultadu ida husi konflítu maka ema barak kontinua hare violénsia entre feen-laen, inan-aman ho oan, hanesan buat ne’ebé normal tia deit. Nune’e, “normalizasaun violénsia” ne’e fatór importante ida ne’ebé influénsia ba joven sira nia hahalok ohin loron.
Observadór barak diskute ona kona-ba fatór “estruturál” sira ne’e. Entaun iha artigu ne’e, FM hakarak analiza oinsá instituisaun xave tolu kontribui ba krize joven ohin loron nian. Instituisaun sira ne’e maka: lideransa polítika; Igreja Katólika; no família.
Primeiru, tuir FM nia hanoin, jerasaun 1975 haluha atu halo investimentu hodi haforsa karákter no inkluzaun joven liu husi programa ba joven atu envolve iha atividade ne’ebé konstrutívu. Ema polítiku gasta tempu barak liu ho sira nia jogu polítiku “nível altu” ou partisipa iha eventu internasionál, maibé sira sempre haluha nesesidade bázika povu vulnerável nian. Ita bele kompara pozisaun Timor-Leste nian iha lista “demokrasia” internasionál ho kondisaun moris iha terrenu: iha lista internasionál, nasaun seluk gava Timor-Leste hanesan nasaun ida ne’ebé “demokrátiku liu”; maibé iha terrenu, metade populasaun kontinua moris iha pobreza, malnutrisaun, ekonomia la iha mudansa, servisu públiku la funsiona no falta infraestrutura bázika.
Elite sira nia atividade furak iha nível internasionál halo povu barak lakon esperansa, tanba sira hatene elite sira sei la rona sira. Ema seluk aprende lisaun ne’ebé ema elite no partidu sira hanorin wainhira sira ataka malu: dalan úniku atu hetan benefísiu no oportunidade maka halimar “jogu foer.” Tuir FM nia hanoin, ida ne’e kontribui ba sentimentu niilizmu tanba joven barak komprende katak estadu la interese sira nia moris ka futuru. Nune’e mos, ema bo’ot nia hahalok ne’ebé viola lei ho impunidade mos influénsia joven sira atu la respeita lei no autoridade.
Fatór ekonomia polítika ida ne’ebé influénsia maka’as sosiedade iha Timor-Leste maka “projetu.” Wainhira doadór internasionál sira mai iha tinan 1999, projetu bar-barak komesa implementa iha rai ida ne’e. Setór privadu mos depende maka’as ba projetu (kontratu husi estadu). Problema maka projetu barak la iha fiskalizasaun ne’ebé adekukadu, la sustentável, la implementa ho di’ak, no la fo benefísiu boot ba komunidade. Maibé, komunidade sira komprende perfetamente katak projetu nia na’in hetan lukru boot husi projetu, liu-liu wainhira projetu liga ho interese partidu ka polítiku.
Modelu “dezenvolvimentu” ne’e halo komunidade no traballadór barak la sente na’in ba projetu, no ida ne’e hafraku implementasaun projetu no mos hafraku povu nia konfiansa ba prosesu dezenvolvimentu. Iha tempu hanesan, modelu projetu ne’e hanorin povu katak la presiza prodúz buat ruma ne’ebé util ho kualidade di’ak, maibé di’ak liu aproveita koneksaun pesoal atu manán projetu, atu nune’e bele hetan osan barak. Maibé realidade maka maioria joven hatene katak sira la iha koneksaun atu manán projetu, no ida ne’e halo sira sente frustradu no podér la iha. Nune’e, modelu “projetu” ne’e kontribui indiretamente ba joven sira nia hahalok a’at hanesann dezorden no violénsia.
Instituisaun segundu ne’ebé responsabiliza ba juventude Timor-Leste maka Igreja Katólika. FM apresia tebes Igreja nia apoiu ba movimentu independénsia. Membru Igreja fo protesaun ba ativista joven barak, ne’ebé konsege salva ema barak nia moris. To’o ohin loron, Igreja hamutuk ho organizasaun karidade sira kontinua hala’o atividade ne’ebé fo benefísiu ba joven sira.
Maske nune’e, iha pasadu joven barak liu partisipa iha atividade Igreja nian kompara ho ohin loron. Realidade maka Timor-oan barak ladun envolve ativu ho Ingreja, sira ba deit misa semanal. Susar atu hatene fatór saida-saida mak halo joven barak la interese ona atu tuir atividades iha Igreja. Maske nune’e, Igreja Katólika nia lejitimidade iha sosiedade forte nafatin, no Igreja iha esperiénsia barak liga ho programa ba joven. Tanba ne’e, FM hare Igreja Katólika tenke ativu liu atu suporta joven sira atu hasoru dezafiu no difikuldade ne’ebé sira enfrenta iha sira nia moris. Pur ezemplu, Igreja bele implementa programa harii paz (peacebuilding) hodi responde ba konflítu entre joven sira; bele mos suporta inisiativa dezenvolvimentu komunitáriu, atu nune’e bele fasilita joven atu dezenvolve sira nia matenek; bele mos implementa programa jestaun ambientál lidera husi joven, atu nune’e halo komunidade moos no ajuda joven atu sai lidér. Igreja bele halo formasaun kona-ba life skills ka dezenvolvimentu kareira, hanesan hanorin joven kona-ba relasaun saudável, planeamentu familiar, oinsá kontrola hirus (anger management), disiplina, oinsá kria CV ne’ebé forte, no seluk-seluk tan.
Ikus liu, FM hakarak koalia kona-ba instituisaun sosiál seluk ne’ebé nu’udár sentru krize juventude ohin loron: família. Tanba razaun oi-oin, hanesan pobreza no falta edukasaun, família barak seidauk bele promove labarik sira nia kreatividade no motivasaun ho máximu. Pur ezemplu, inan-aman barak la fo importánsia ba lee livru hamutuk ka halimar kreatívu ho sira nia oan. Labarik kiik barak halai ba mai iha estrada, nune’e sira nia karakter hetan formasaun barak liu husi “regra estrada” nian. Iha uma laran, violénsia entre feen ho laen – no mos entre inan-aman ho oan – akontese beibeik no konsidera hanesan buat ida ne’ebé “normál” deit.
Prátika hirak ne’e akontese tanba razaun oi-oin; parese família barak hetan oan barak liu, no inan-aman falta tempu no enerjía atu tuur hamutuk ho sira nia oan no fo atensaun indivídu ba sira. Inan-aman barak ohin loron mos uluk moris iha tempu ne’ebé difisil tebes, no sira rasik la hetan tratamentu ne’ebé adekuadu wainhira sira sei kiik. Tanba ne’e parese sira la komprende oinsá atu fo tratamentu di’ak liu ba sira nia oan rasik. Joven sira nia saúde mentál no fíziku mos sofre tanba fatór esternal ne’ebé mosu dereprente, hanesan smartphone (telemóvel ho internet) no jús midar sira.
FM nia objetivu la’os atu fo sala ba inan-aman sira. Hanesan esplika ona iha leten, prátika barak iha uma laran rezulta husi pobreza, konflítu no falta edukasaun. Maske nune’e, impaktu husi prátika hirak ne’e klaru: joven barak iha Timor-Leste sofre tanba falta diresaun no influénsia pozitívu iha sira nia uma laran. Ida ne’e limita sira nia dezenvolvimentu mentál no fíziku, no mos kontribui ba situasaun grave ne’ebé nasaun enfrenta dadaun – FM bolu situasaun ne’e krize juventude.
FM hare dezorden no violénsia nu’udár sintoma ida krize sosiál iha Timor-Leste ne’ebé afeita sosiedade tomak. Instituisaun xave sira – estadu, elite sira, igreja, família – seidauk promove maka’as joven sira nia responsabilidade, motivasaun no partisipasaun iha atividade ho komunidade. Problema hirak ne’e kompleksu tebes, maibé FM hare instituisaun tolu – estadu, igreja no família – tenke foti responsabilidade hodi hari’i joven sira nia futuru.
Atu konklui artigu ida ne’e, FM oferese sujestaun balun ne’ebé ami espera bele ajuda atu mellora krize juventude ida ne’e. Primeiru, lidér polítiku sira tenke hatudu ezemplu di’ak ba jerasaun foun – tenke adere ba lei no promove meritokrasia. Presiza mos kria programa ne’ebé fasilita inkluzaun joven iha prosesu dezenvolvimentu. Karik lidér sira halo nune’e, sira sei hametin estadu nia lejitimdade, halo joven sira sente na’in ba estadu no motiva joven atu sai badinas liu tan. Nune’e, problema sira ne’ebé deskreve iha artigu ne’e sei menus.
Segundu, Governu tenke hapara modelu dezenvolvimentu ne’ebé bazeia de’it ba “projetu politizadu” ne’ebé la justu no la sustentável. Ne’e signifika katak programa estadu tenke bazeia ba povu nia nesesidade duké grande vizaun ka interese ema boot sira nian. Atu hametin transparénsia, estadu de direitu no kualidade servisu, governu presiza mos garante aloka kontratu no oportunidade servisu bazeia ba méritu duké koneksaun polítika. Karik joven sira hare katak iha duni meritokrasia, sira sei badinas liu tan atu estuda no servisu maka’as hodi hadia sira nia moris. Se la’e, sira sei kontinua sente frustradu.
Terseiru, presiza investimentu ba iha fasilidade no programa ba joven hodi envolve joven sira iha atividades ne’ebé saudável no produtívu. Igreja bele koopera ho sosiedade sivíl sira seluk hodi fornese programa kona-ba ativizmu komunitáriu, dezenvolvimentu kareira, relasaun saudável no boa prátika familiar.
Ikus liu, FM husu beibeik atu kria Polítika Juventude Nasionál hodi koordena programa estadu ne’ebé tarjeta ba joven. Wainhira la iha polítika ida hodi sai mata-dalan ba programa juventude, liu-liu wainhira governu troka malu beibeik, programa sira sei la sustentável no la koordenadu. Tanba ne’e, FM rekomenda ba Governu atu kria Polítika Juventude Nasionál hodi suporta jerasaun foun nia kapasidade atu partisipa iha prosesu dezenvolvimentu ho máximu.