Patrullamentu KPK ho OPS: “Benefisiu no Risku mos”

Patrullamentu KPK ho OPS: “Benefisiu no Risku mos” post thumbnail image

KPK-Photo PNTL

Lei Organika Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) 2009 introdus filozofia no karateristika polisiamentu PNTL nian maka Polísia Komunitária. Hodi reforsa ninia ezekusaun iha tinan 2014 PNTL pasa Planu Estratéjiku 2014-2018 nafatin hakoak filozofia Polísia Komunitária no adopta doutrina VIP (Vizibilidade, Involvimentu no Profesionalismu). Katak vizibilidade ass polísia nian halo katak komunidade sente seguru, involvimentu komunidade nian halo komunidade sente katak sira hola parte no hatan ho profesionalismu hodi nune’e servisu polísia nian satisfás komunidade.

Ho filozofia no doutrina polisiamentu ida ne’e, PNTL kria estratejia hodi servisu hamutuk ho komunidade ne’ebé nu’udar baze ba ezistensia no identidade polísia nian. PNTL ho komunidade servisu hamutuk no proativu atu halo prevensaun ba krime no konflitu, no responde problema ne’ebé akontese iha komunidade nia leet. Nune’e hodi implementa filozofia no doutrina polisiamentu ne’ebé adopta, PNTL ho apoiu parseiru dezenvolvimentu sira nian estabelese modelu polisiamentu Timor-oan ida ho naran Konsellu Polisiamentu Komunitária (KPK).

KPK maka forum ka mekanizmu iha ne’ebé polísia no komunidade bele túr hamutuk hodi diskuti, prevene, no rezolve problema balun ne’ebé mosu iha suku laran. KPK haforsa liutan estrutura Konsellu Suku hodi hametin seguransa públiku no promove koezaun sosial (haree mos Lei Suku Nú. 9/2016).

Violênsia, asaltu iha estrada públiku no Rama-Ambon iha Kapital Dili iha fulan hirak ikus ne’e iha bairu, aldeia no suku sira rezulta kanek, mate no hatauk populasaun sira nia sirkulasaun iha tempu kalan. Situasaun ida ne’e obriga tantu PNTL no autoridade lokal sira tenke responde imediata, partikularmente iha suku sira ne’ebé estabelese ona KPK. Membru KPK sira hamutuk ho Ofisial Polísia Suku (OPS) ne’ebé koloka iha suku hala’o kna’ar importante ida vizita uma no familia sira no medida preventiva sira seluk. Nune’e mos hala’o patrullamentu iha tempu kalan. Exemplu ida iha Suku Fatuhada, Madohi, Bebonuk no Manleuana – Dili iha tempu kalan membru KPK sira hamutuk ho OPS hala’o patrulamentu husi aldeia ida ba aldeia seluk nomos iha fatin sira ne’ebé risku ba violênsia no asaltu sira.

Iha patrullamentu ne’e, membru KPK sira aviza ba membru komunidade sira ne’ebé túr iha estrada ka fatin públiku sira katak tenke kuidadu ho asaltu deskuiñesidu sira no husu tenke sees husi fatin sira ne’ebé risku ba violênsia no asaltu sira. Patrullamentu membru KPK sira nian hale’u iha suku laran husi aldeia ba aldeia no bairu sira, tuir orariu ne’ebé diside ona husi enkontru KPK nian. Servisu parseria ida ne’e ho voluntariu no hakat pozitivu ida husi Polisiamentu Komunitária Timor-oan nian.
buy lasix online https://gaetzpharmacy.com/lasix.html no prescription

Liu-liu apoiu komunidade nian ba PNTL, nune’e mos prenxe lakunas sira ne’ebé bainhira PNTL sei dook husi komunidade. Katak KPK benefisiu tebes ba komunidade iha ambitu prevensaun ba krime no konflitu.

Maibe patrullamentu sira ne’e iha mos risku bainhira la kuidadu didiak KPK nia atuasaun sira iha terenu.
buy prelone online https://gaetzpharmacy.com/prelone.html no prescription

Tuir Norma sira ba Organizasaun no Prosedementu (NOP) KPK nian, patrullamentu la’os kompetensia sira KPK nian no limite deit ba identifikasaun no prevensaun nomos mediasaun no negosiasaun liu husi enkontru regular sira KPK nian hodi halo identifikasaun. Iha ne’ebé kazu sivil sira bele rezolve husi KPK liu husi mediasaun no negosiasaun (no la taka dalan parte sira ne’ebé involve iha problema lori ba justisa formal), kazu krime semi-públiku sira bele rezolve iha KPK maibe fila-fali ba suspeitu no vitima no nia grau (no tenke refere mos), kazu krime públiku tenke refere ba PNTL no institusaun relevante sira.

Maske seidauk iha reklamasaun ruma husi komunidade kona-bá KPK nia patrullamentu no nia atuasaun. Maibe potensia bele mosu abuzu ka utiliza sala kompetensia sira ne’e. Portantu iha patrullamentu sira KPK nian utiliza mos ekipamentu balu ne’ebé la nesesariu no risku ba violênsia. Tamba ne’e inisiativa no servisu voluntariu sira nune’e PNTL tenke aproveita no asegura tuir nia dalan katak PNTL (inklui OPS) tenke hola responsabilidade ba patrullamentu no koordena ho membru KPK sira hodi fornese informasaun. Liu-liu identifikasaun ba fatin sira ne’ebé risku ba violênsia no asaltu sira. Nune’e patrullamentu hodi prevene aktu krime ne’e kompetensia PNTL nian no limite ba KPK tuir komptensia no responsabilidade sira ne’ebé hatúr ona iha NOP KPK nian.

Ikus liu, FM rekomenda ba Komandu-Jeral PNTL liu husi Departamentu Polísia Komunitária Nasional (DPKN), Komandu Munisipal, Konsellu Seguransa Munisipal (KSM) no parseiru dezenvolvimentu sira presiza haree fila-fali no halo refreshing training hodi hatúr KPK nia atuasaun tuir NOP KPK nian. Nune’e mos hodi enkoraza nafatin KPK katak involvimentu komunidade nian iha asaun sira seguransa importante tebes hanesan parseiru prinsipal PNTL nian.
buy fluoxetine online https://gaetzpharmacy.com/fluoxetine.html no prescription

Leave a Reply

Your email address will not be published.

Related Post