Prioridade sira ba Setor Seguransa iha Proposta Orsamentu Jeral Estadu 2020 no 2021

Prioridade sira ba Setor Seguransa  iha Proposta Orsamentu Jeral Estadu 2020 no 2021 post thumbnail image

Orsamentu Jeral Estadu (OJE) 2020 ne’ebé antes ne’e sumba iha Parlamentu Nasional iha inisiu tinan 2020 no foin daudauk Governu hato’o fila-fali ba Parlamentu hodi hetan aprovasaun. Iha tempu hanesan Governu mos prepara daudauk OJE 2021 no sei hato’o mos ba Parlamentu Nasional iha fulan Outobru 2020. Nune’e iha proposta OJE 2020 no 2021 – Fundasaun Mahein (FM) rekomenda ba Parlamentu Nasional no VIII Governu Konstitusional tau prioridade ba asuntu sira defeza, seguransa no negosiu estranjeiru nian hanesan tuir mai ne’e.

Parlamentu Nasional Komisaun B ne’ebé trata asuntu defeza, seguransa no negosiu estranjeiru – presiza tau prioridade ba akordu kooperasaun sira ne’ebé Governu halo ho parseiru sira iha asuntu sira seguransa no defeza nian hodi hetan retifikasaun iha Parlamentu Nasional. Exemplu ida Akordu SOFA (Status of Forces Agreement) ne’ebé Estadus Unidus Amerika halo ho Timor-Leste iha tinan 2002 to’o ohin loron seidauk hetan ratifikasaun husi Parlamentu Nasional.

Primeiru-Ministru no membru Governu sira ne’ebé responsavel ba asuntu sira defeza no seguransa tau prioridade ba Polítika Seguransa Nasional (PSN). Iha ne’ebé PSN diskute ona desde tinan 2007 no diskusaun ba PSN lori to’o iha rai liur maibe to’o agora seidauk finaliza. PSN dokumentu ida importante tebes atu difine interese sira Estadu nian, ameasa no risku sira nomos medida sira tantu husi komponente sira militar nomos la’os militar. Portantu Lei Seguransa Nasional 2010 regula ona medida ka resposta sira Estadu nian hasoru ameasa no risku sira iha Sistema Integradu Seguransa Nasional (SISN). Nune’e nesesariu tebes Governu kompleta ho polítika ida hodi asegura iha ninia ezekusaun. Iha ne’ebé Lei mai atu regula komportamentu ruma maibe polítika orienta ba rezultadu sira ne’ebé sei atinji. Iha sorin seluk, PSN mos tenke ajusta ho realidade no dezafiu foun ne’ebé Nasaun hotu-hotu ohin loron hasoru hanesan krize saúde públika (Covid-19) – portantu ameasa no risku ohin loron obriga Estadu redifine ninia polítika públika hodi hatan ba situasaun sira hanesan ne’e. La’os deit ba setor saúde públika maibe mos setor sira seluk inklui setor seguransa nia partisipasaun luta hasoru krize sira hanesan Covid-19.  

Ministériu Defeza avalia Estudu Forsa 2020 desde planu ne’e tama iha implementasaun. Iha tempu hanesan planu ne’e to’o ona iha ninia prazu ne’ebé dokumentu determina – tinan 2020. Katak Governu presiza hakerek fila-fali planu foun ida ba setor defeza hodi hatan ba objetivu estratéjiku no interese sira Estadu nian no ameasa sira inklui medida sira Estadu nian iha setor defeza hodi hatan ba ameasa no dezafiu sira.
buy fildena online https://apwh.org/wp-content/languages/en/fildena.html no prescription
Maibe planu ida ne’ebé realistiku no aliña ho orsamentu Estadu nian, nune’e Governu iha orsamentu hodi realiza planu ne’e.

Ministériu Interior presiza avalia implementasaun Planu Estratéjiku Seguransa Interna (PESI) 2030. Iha ne’ebé objetivu estratéjiku sira ne’ebé hatuur iha planu ne’e desde ninia implementasaun husi faze dahuluk, daruak no’o to’o ona faze datoluk ninian seidauk hetan implementasaun lolos. Ezemplu ida iha faze primeiru nian “sei elabora no finaliza Estudu Polisia 2030 no Politika Seguransa Nasional” maibe seidauk realiza.

Ministériu Interior presiza tau prioridade ba lejislasaun sira ne’ebé regula kona-bá seguransa interna nian. Ezemplu ida, iha nivel munisipal estabelese ona Konsellu Seguransa Munisipal (KSM) maibe seudauk regula ho dekretu ka lei ruma.
buy super p-force online https://apwh.org/wp-content/languages/en/super-p-force.html no prescription
Iha ne’ebé Lei Seguransa Interna 2010 hatudu ona dalan katak bainhira estabelese KSM tenke regula ho dekretu Governu nian.

Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) tau prioridade ba elaborasaun planu estratéjiku institusaun nian. Iha ne’ebé ba dala-uluk liu iha tinan 2014 PNTL elabora planu estratéjiku ba tinan lima nian (Planu Estratéjiku PNTL 2014-2018). Desde planu ne’e ninia ezekusaun ramata iha tinan 2018 to’o agora seidauk iha planu foun ruma hodi kontinua atividade sira ne’ebé seidauk realiza iha Planu Estratéjiku 2014-2018 nian. Ezemplu ida husi planu ne’e hatete “tau prioridade ba revizaun ba Lei Organika PNTL nian” maibe to’o agora seidauk finaliza.
buy vega extra cobra online https://apwh.org/wp-content/languages/en/vega-extra-cobra.html no prescription
Foin daudauk Ministériu Interior hamutuk ho PNTL konklui ona esbosu Lei Organika PNTL nian ida maibe esbosu ne’e Copy-Paste deit husi Lei Organika Guarda Nacional Repúblicana (GNR) Portugal nian. Nune’e husi esbosu ne’e la hatuur PNTL nia karakteristika hanesan “polisia komunitaria” maibe adopta lolos modelu GNR nian ne’ebé nia natureza militar.

Ikus liu, iha asuntu sira seguransa nasional tenke liga mos ho polítika externa Estadu nian. Maske nune’e to’o agora Timor-Leste seidauk elabora no finaliza Polítika Esterna Timor-Leste ne’ebé tama iha Ministériu Negosiu Estranjeiru no Kooperasaun nia kompetensia hodi lidera prosesu konsultasaun, elaborasaun hodi konklui dokumentu ne’e. Tamba ne’e presiza tau prioridade ba Polítika Externa Timor-Leste nian.

Leave a Reply

Your email address will not be published.

Related Post