Hanesan ita hotu hatene, Timor-Leste enfrenta dezafiu komplexu balu ne’ebé difikulta denzenvolvimentu kapasidade estadu, rekursu umanu, infraestrutura fíziku ho sustentabilidade ekonómiku. Fatór barak limita tiha programa estadu nia susesu, hanesan korrupsaun, planeamentu fraku, falta esperiénsia ho falta vontade polítiku. Problema importante seluk maka politizasaun administrasaun públiku, ka subordinasaun instituisaun estadu ba interese pesoal ho partidu sira. Artigu blog ida ne’e fó Fundasaun Mahein nia análise kona-bá asuntu ne’e, no mos oferta sujestaun balun kona-bá oinsá atu bele rezolve problema.
Dezde independénsia, fatór xave ida ne’ebé determina susesu polítiku iha Timor-Leste maka mobilizasaun apoiu públiku liu husi kampanha ne’ebé fokus ba lidér sira nia papél iha luta rezisténsia, no au mezmu tempe asegura pagamentu patrimónial ho akordu segredu. Hodi atinje ida ne’e, partidu sira sempre rekruta no promove ema ho ligasaun ba rezisténsia no “podér massa”, no dala barak esklui Timor-oan sira ho edukasaun aas ho intelektual sira, tanba sira la iha podér ka ligasaun pesoal sira ne’e. Tanba ne’e, kampahna polítika baibain falta diskusaun detalhadu kona-bá programa ne’ebé bele rezolve problema fundamental sira ne’ebé Timor-Leste enfrenta hela, no hare’e fali ba kandidatu sira nia istória no karakter pesoal. Dala barak mos sira uza argumentu emosional hodi hatuun ‘ekipa seluk’ (opozisaun).
Uluk, Fundasaun Mahein husu lidér Timor-Leste atu servisu hamutuk hodi rezolve sira nia difikuldade pesoal, atu nune’e nasaun bele la’o ba oin. Ami hatutan katak impasse polítiku naruk ne’ebé rezulta husi disputa intra-elite no interese partidu mos lori impaktu ba dezenvolvimentu kapasidade estadu, ekonomia no povu nia moris. Maun Bo’ot sira falha atu atinje progresu másimu iha area oi-oin, no mos seidauk prepara atu entrega podér ba lidér ‘technocrat’ sira husi jerasaun foun. Nune’e ami hare’e falhansu sira ne’e bele provoka tan krize polítiku, sosiál ho ekonómiku.
Timor-oan barak hare’e katak polítika estadu dala barak másimiza benefísiu finanseiru ho podér ba ukun na’in sira ho sira nia konstituente poderozu deit, en vez de investe iha setór ekonómiku produtívu, infraestrutura bázika, kapasidade institusionál ho servisu públiku. Governu ho Parlamentu kria “korrupsaun legál” liu husi polítika kontroversial sira hanesan Pensaun Vitalísia, subsídiu ba kandidatu Presidensiál no kria instituisaun hodi fahe pozisaun ho benefísiu ho aliadu polítiku. Asaun hirak ne’e fó limita dezenvolvimentu no halo povu hirus, no mos promove imajen katak administrasaun públiku nu’udar mekanizmu hodi asesu priviléjiu, la’ós atu serbii povu Timor-Leste. Korrupsaun bo’ot iha leten mos lejitimiza tiha korrupsaun ki’ik iha kraik, no ida ne’e mos limita ema baibain nia asesu ba benefísiu no servisu estadu nian.
Tuir Konstituisaun Timor-Leste, edukasaun nu’udar direitu fundamental ba sidadaun hotu-hotu. Maibé, iha Timor-Leste ohin loron edukasaun sai nu’udar priviléjiu fali. Ema bo’ot sira haruka sira nia oan tuir eskola privadu ne’ebé buka lukru, no ba universidade iha li’ur. Maibé sistema edukasaun públiku iha Timor-Leste hetan investimentu ki’ik tebes, no ida ne’e kria impaktu bo’ot ba kualidade edukasaun ba maioria sidadaun sira. Ami mos hare’e katak instituisaun estadu ladún valoriza edukasaun ka kompeténsia kompara ho istória rezisténsia. Tanba ne’e, dala barak Governu fó pozisaun no kontratu bazeia ba ema ida nia ligasaun pesoal ka istória rezisténsia duké kompeténsia. Maioria Timor-oan ho edukasaun ka skill aas sai nu’udar ‘implementador’ deit, no dala barak sira la envolve iha prosesu foti desizaun.
Tuir Fundasaun Mahein nia hare’e, problema ne’e rezulta husi fatór oi-oin, inklui falta Polítika Edukasaun Nasionál ho estratéjia ne’ebé klaru. Razaun bo’ot ida seluk maka lidér rezisténsia husi jerasaun tuan hare’e jerasaun foun ho edukasaun aas nu’udar ameasa ba sira nia podér ho priviléjiu. Tanba ne’e, sira tauk atu entrega podér ba jerasaun foun lidér ‘technocrat’ sira, no lakohi asegura katak Timor-oan hotu-hotu bele asesu ba edukasaun di’ak. Iha istória mundu, elite sira dala barak limita sidadaun nia asesu ba edukasaun kualidade aas hodi proteje sira nia podér, hanesan akontese daudaun iha Timor-Leste.
Politizasaun administrasaun públiku hodi proteje interese pesoal mos sai nu’udar bareira ba dezenvolvimentu setór ekonómiku alternativu ne’ebé bele troka rendimentu husi esportasaun mina no gáz. Planu no kontratu estadu baibain fó benefísiu ba grupu ho ligasaun polítiku duké investimentu produtívu, no Timor-oan sira ho kualifikasaun aas dala barak esklui husi desizaun. Timor-Leste nia Fundu Petrolíferu bele finansia Governu ba tinan balun tan, maibé fundu sei remata iha tempu badak sein fonte rendimentu seluk. Tanba ne’e, Timor-Leste nia lidér sira tenke foti asaun lalais hodi rezolve problema sustentabilidade finanseiru ne’e no estadu nia dependénsia ba Fundu Petrolíferu. Maibé, ohin loron ami hare’e boot sira ladún preokupa kona-bá kestaun sustentabilidade ne’e. Tanba ne’e seidauk klaru oinsá asaun nesesária bele akontese se la iha mudansa iha pozisaun lideransa partidu bo’ot sira.
Inundasaun iha Abríl hatudu klaru liután estadu nia frakeza atu responde ba povu nia nesesidade báziku. Polítika na’in balun aproveita dezastre ne’e hodi hatudu sira nia an nu’udar povu nia belun. Seluk ataka KHUNTO dehan sira falha fó asisténsia liu husi Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun. Maibé realidade maka estadu nia falta perparasaun no kapasidade ne’e bazeia ba problema politizasaun ho korrupsaun longu-prazu iha adminstrasaun públiku. Problema sira ne’e mos halo projetu sempre la’o tarde, ne’ebé fó impaktu ba dezenvolvimentu infraestrutura no aumenta vulnerabilidade ba dezastre naturais.
Lidér sira gosta akuza grupu arte marsiais ka partidu foun dehan sira kria problema ka buka podér tanba motivasaun korruptu. Maibé ida ne’e subar sira nia responsabilidade rasik tanba falha atu kria kondisaun ba prosperidade ka estabilidade nasionál liu husi kooperasaun ho polítika ne’ebé matenek. KHUNTO nia pozisaun agora rezulta direta husi ema nia hirus kona-ba falhansu governu atu investe iha ekonomia produtívu, melhora infraestrutura ho servisu públiku, no prevene korrupsaun ho nepotizmu. Tanba osan públiku sempre diverta ba interese privadu, Timor-oan barak lakon fiar ba jerasaun tuan ho partidu estabelesidu sira, no agora sira buka hela lideransa foun ne’ebé bele reprezenta sira nia interese.
Ami komprende tanba saida lidér rezisténsia tuan sira uza sira nia pozisaun hodi kontinua kaer podér, liu-liu tanba sira fiar katak sira nia sakrifísia fó direitu atu ukun. Sira mos depende ba lealidade militante no rede patrimónial sira hodi asegura apoiu iha populasaun, no karik sira entrega podér ba lidér seluk sira sei lakon eleisaun no la atinje buat ida. Maibé, sira mos tenke rekonhese katak falhansu atu atinje consensus, prevene korrupsaun no asegura transferénsia podér ba jerasaun foun hanesan bareria bo’ot ba dezenvolvimentu ekitável no konsolidasaun instituisaun estadu. Ida ne’e sai hanesan ameasa bo’ot ba Timor-Leste nia seguransa no Timor-oan sira nia moris, no mos fó oportunidade ba grupu polítiku seluk atu aproveita desatisfasaun públiku.
Iha Dili no mos fatin seluk, ema elite halo hela uma bo’ot ho moru aas. Ema riku sira mos investe makaas iha seguransa privadu. Fundasaun Mahein hare’e ida ne’e hanesan sinál ida katak elite prepara hela ba krize ekonómiku no konflítu sosiál. Tanba ne’e, ami husu lidér rezisténsia sira: imi hakarak husik eransa ida ba jerasaun foun? Legadu dezenvolvimentu falhadu, dezigualdade sosiál ho konflítu? Hafoin sakrifísia imi nia moris ba independénsia, ami sei sente iróniku no triste tebes se heroi sira kria kondisaun ne’ebé harahun tiha nasaun tanba sira nia kaan, ego no vizaun kloot.
Fundasaun Mahein rekonhese katak rezolve problema komplexu sira ne’e la fasil. Maibé, situasaun sai urjente ona, no la kleur tan Timor-Leste sei enfrenta situasaun perigozu liután karik lidér sira la foti asaun. Tanba ne’e, ami oferese rekomendasaun tuir mai ne’ebé bele ajuda lider sira atu rezolve problema deskreve iha leten.
- Governu ho lidér sira seluk tenke asegura Estadu de Direitu, no luta kontra Estadu de homen / (Rule of the Deal) ne’ebé kontinua domina iha ita nia estadu ho sosiedade. Liu-liu Governu tenke prioritiza kapasitasaun setór justisa para bele investiga no prosesa korrupsaun eskala-bo’ot. Parlamentu aprova tiha ona Lei Anti-Korrupsaun, no ida ne’e di’ak. Maibé Komisaun Anti-Korrupsaun nia podér nafatin limitadu. Tuir espíritu kontabilidade no demokrasia, lidér ho partidu sira mos tenke halo deklarasun públiku kona-ba sira nia asset ho interese finanseiru;
- Maske Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN) 2011-2030 nia vizaun di’ak, planu la inklui kustu realistiku ka planu konkrete hodi atinje nia objevitu sira, no la bazeia ba konsultasaun públiku ka avaliasaun kona-bá Timor-Leste nia kondisaun matéria, sosiál ka ambientál. Susar atu atinje maioria objetivu PEDN nian antes 2030. Maske nune’e, planu governu sempre refere ba PEDN nu’udar matadalan supremu, no la atualiza hodi adapta ba realidade foun. Tuir ami nia hare’e, Timor-Leste seidauk iha estratejia dezenvolvimentu nasionál ne’ebé klaru no viável. Tanba ne’e, ita presiza duni debate ne’ebé nakloke no onéstu kona-bá prioridade ba dezenvolvimentu, inklui konsultasaun públiku ho estudu detalhadu ne’ebé bele identifika lacuna, oportunidade ho risku sira. Depois, autoridade sira bele dezenvolve meta no planu konkretu bazeia ba ita nia kapasidade no limitasaun tékniku ho finanseiru. Planu sira ne’e bele orienta polítika governu ba vizaun estratéjiku durante tempu naruk, ne’ebé realisitiku no response ba nesesidade povu Timor-Leste;
- En vez de kontinua gasta osan bo’ot ba infraestrutura bo’ot ho benefísiu la klaru, edukasaun tenke sai nu’udar mega-projetu iha Timor-Leste. Maske hadi’ak sistema edukasaun presiza tempu naruk no la fó benefísiu polítiku lalais kompara ho kontratu konstrusaun, ita bele atinje buat barak ho boa vontade polítiku ho polítika ne’ebé los. Edukasaun fundamentál atu transforma povu nia moris no hametin prosperidade no seguransa, no ita la bele kontinua moris sein estratéjia integradu nasionál ba edukasaun. Ami husu Governu, Parlamentu Nasionál ho partidu sira atu servisu hamutuk hodi kria Working Group independente kompostu husi perítus iha asuntu edukasaun, ne’ebé bele dezenvolve White Paper ba polítika edukasaun. Depois, Parlamentu Nasionál bele adopta Paper ne’e nu’udar dokumentu vinkuladu (obrigatóriu/binding) ne’ebé governu sira tenke tuir. Fundasaun Mahein hare’e ida ne’e hanesan dalan úniku ne’ebé bele asegura katak polítika edukasaun la muda kada eleisaun bazeia ba interese partidu ho elite sira.