Fundasaun Mahein triste tebes bainhira rona katak Max Stahl hakotu iis horseik dader iha Austrália hafoin moras kleur. Max sai nuudar eroi no amigu diak ba Timor – nia filmajen kona-bá masakre Santa Cruz loke mundu nia matan ba realidade brutál okupasaun militár Indonézia nian. Filmajen balun uza Max nia video orijinal, ne’ebé loke iha mundu tomak ba ema barak. Max servisu hamutuk ho jornalista sira seluk, ativista Timor-oan no kampanha solidariedade internasionál hodi publisiza povu Timor nia luta no sofrementu. Kampanha solidariedade sira sai forte liután, no ema barak foun tama iha sira nia grupu. Depois Timor hetan ona independénsia, Max mai hela iha Timor-Leste hodi hari’i nia arkivu no promove halo filmajen iha rai laran.
Max Stahl mate iha dia 27 Outubru ne’e iróniku tebes, no parte ida triste, maibé parte seluk furak. Tinan 30 liu ba, iha dia 28Outubru 1991, militár Indonézia tiru mate Sebastião Gomes, ativista joven Timor-oan ida, iha Motael, Díli. Sebastião nia mate nuudar eventu xave ida iha istória Timor-Leste, tanba provoka eventu seluk tan ne’ebé nia rezultadu ikus maka Timor-Leste manán nia independénsia.
buy fildena super active online https://alvitacare.com/wp-content/languages/en/fildena-super-active.html no prescription
Iha momentu ne’ebá, Max Stahl iha Díli ona, nia finji hanesan turista maibé servisu hamutuk ho jornalista balun tan halo investigasaun kona-bá violasaun direitu umanu iha Timor-Leste. Maske nia hatene kona-bá risku halo servisu segredu ne’e iha ditadura militár, momentu ne’ebá nia seidauk hatene katak nia prezensa iha Timor sei lori nia tuir dalan ne’ebé sei define nia moris tomak, no mos moris ema Timor liu milliaun ida.
buy monster pack viagra online https://alvitacare.com/wp-content/languages/en/monster-pack-viagra.html no prescription
Max mos halo video antes 12 Novembru ne’ebé hatudu joven Timor sira halo atividade klandestina, hanesan prepara spanduk no bandeira hodi prepara ba demo iha dalan ba Santa Cruz. Ativista Timor sira ne’e fó fiar ba Max atu halo video ne’e, ne’ebé hatudu katak sira fiar duni Max no haree nia nuudar amigu. Momentu ne’ebá sira hatene katak maske filmajen ne’e sai risku ba sira, filmajen mos bele hatudu sira nia luta ba mundu no ajuda sira hetan independénsia.
Ita hotu hatene kona-bá saida mak akontese iha momentu ne’ebá: eventu komemorasaun ba Sebastião Gomes transforma ba iha demo kontra Indonézia, e depois militár Indonézia tiru mate ema barak iha semitériu Santa Cruz. Max Stahl konsege kapta eventu tomak ho kamera. Ema hotu bele lembra filmajen nia momentu famozu liu – joven mane ida, nia ran sai tanba hetan tiru, no nia kolega ida hakuak nia, no ita bele rona ema reza no klakson militár. Joven tiru ne’e la mate, no agora nia estátua ida hamriik iha Igreja Motael nia oin.
Militár Indonézia tama iha semitériu, no Max Stahl hakoi filme sira iha rate foun besik nia. Maske nia iha perigu laran, nia hatudu nia ulun malirin, no nia desizaun atu hakoi filme ne’e fó impaktu boot ba futuru Timor-Leste. Tropa Indonézia kaptura nia no lori nia ba kadeia. Iha ne’ebá sira ameasa no baku nia, no nia rona ema seluk hetan torturasaun iha fatin besik nia. Indonénzia sira husu beibeik atu hatene saida mak nia halo iha Timor, maibé sira só iha filme ida ne’ebé nafatin iha kamera laran. Nia sai husi kadeia iha madrugada, e fila kedas ba semetériu Santa Cruz hodi foti filme ne’ebé nia hakoi. Antes nia sai husi Timor nia fó filme sira jornalista Netherlands ida, Saskia Kouwenberg, hodi lori filme sai husi Timor.
buy tadalafil free viagra online https://alvitacare.com/wp-content/languages/en/tadalafil-free-viagra.html no prescription
Depois nia sai ba Darwin, Austrália, no autoridade sira iha ne’ebá obriga sira hasai ropa hotu hodi buka evidénsia ne’ebé sira lori husi Timor.
Max Stahl nia filmajen ne’e tama iha filme dokumentária balun nuudar evidénsia konkretu ne’ebé prova katak Indonézia komete krime boot iha Timor-Leste. Polemiku boot mosu husi filme sira ne’e iha mundu, no ativista independénsia no apoiante sira uza ida ne’e hodi ezije ba governu osidentál sira hamenus apoiu ba Suharto. Maske Governu EUA, Inglaterra ho Austrália fó apoiu barak ba Suharto ba tempu naruk, presaun husi públiku no movimentu konsege konvense governu sira ne’e atu redús sira nia programa apoiu balun. Sira nia apoiu ba Suharto inklui subar violasaun kontra direitu umanu iha Timor-Leste. Maske BJ Habibie kontra Timor-Leste hetan independénsia, presaun doméstika no internasionál atu rezolve ‘kestaun Timor-Leste’ obriga nia atu husik povu Timor halo referendum hodi hili entre otonomia espesial ka independénsia in 1999. Referendum la’o entre ONU nia fiskalizasaun ho terror husi milisia sira, maske nune’e Timor-oan rihun ba rihun vota ba independénsia ho brani tebes, no ida ne’e hapara Indonézia nia okupasaun brutal durante tinan 24.
Tinan oin, 2022, sei marka tinan 20 dezde Timor-Leste hetan independénsia. Max Stahl nia servisu ne’ebé brani tebes ajuda tebes ami nia independénsia. Tanba ne’e, Fundasaun Mahein sujere katak Governu bele tau nia naran iha estrada ruma iha Dili, no kontinua apoia nia arkivu no dezenvolve kapasidade joven sira atu halo filme.
Hanesan Max rasik rekonhese, nia só lori lia menon ba mundu kona-bá luta no sakrifísia joventude Timor. Tanba ne’e, ita onra Max Stahl ne’ebé dedika nia moris tomak ba independénsia Timor-Leste, au mesmu tempu ita nia lidér sira sei prioritiza realizasaun promesa independénsia nian, ne’ebé seidauk realiza ba ita nia joven barak ne’ebé terus iha pobreza, falta edukasaun no oportunidade ne’ebé menus.
Hodi marka aniversária masakre Santa Cruz tinan kotuk, FM hakerek dehan en vez de selebra deit eroizmu no sakrifísiu iha pasadu, diak liu ita uza biban ne’e hodi promove diálogu entre lidér rezisténsia sira ho joventude, atu nune’e fó hatene ba lidér sira kona-bá luta ne’ebé joven sira enfrenta ohin loron. Lidér barak sofre iha ai laran ou iha prizaun ka tortura husi Indonézia sira, no dala barak sira bele konsidera joven ohin loron nia luta la hanesan, tanba sira ohin loron hela iha paz no liberdade. Maibé, perspetiva hanesan ne’e la kapta realidade katak independénsia la signifika de’it liberdade husi dominasaun no funu – independénsia loloos signifika maioria povu Timor bele moris ho dignidade, properidade no paz. Tanba ne’e, karik lidér sira hakarak duni onra Max Stahl, sira sei halo kompromísiu no investimentu nesesáriu para asegura ita nia joven nia ben-estár no dezenvolvimentu, atu nune’e ita bele realiza promesa independénsia, finalmente.