Iha Marsu 2022, Timor-Leste sei hala’o eleisaun ba Prezidente da Republika (PR) ba periodu 2022-2027. Iha kontekstu impasse polítiku, problema dezenvolvimentu sosio-ekonomiku no divizaun internal sosial no polítiku, observador barak haree eleisaun ida ne’e kritiku tebes iha Timor-Leste nia istória ukun rasik an, liu-liu tanba eleisaun ne’e sai oportunidade atu rezolve problema sira ne’e. Kandidatu balun fo sai tiha ona intensaun atu hamriik iha eleisaun, inklui Prezidente atuál Lu-Ólo, no ema balun tan fo sinál katak sira atu kandidata-an maibé seidauk anúnsia ofisialmente. Ema xave ida ne’ebé mak sei dezafia Prezidente atuál iha eleisaun maka Tenente General no Komandante Falintil-Forca Defeza Timor-Leste (F-FDTL) Lere Anan Timur. Nia foin deklara klaru katak nia atu hamriik iha eleisaun, hafoin fo sinál barak durante fulan hirak liu ba.
Fundasaun Mahein apoia direitu sidadaun Timor-oan hotu-hotu, pesoal militár no ema sivíl, atu envolve an iha atividade politiku no atu kompete ba pozisaun públiku. Maibé, ami preokupa kona-ba implikasaun politizasaun instituisaun seguransa – ka kahur papél militár ho interese pesoal ka partidu – ba kestaun seguransa no estabilidade nasionál. Artigu ne’e diskute kona-ba akontesimentu balun relasiona ho asuntu ne’e, ho sira nia implikasaun ba Timor-Leste nia eleisaun iha Marsu 2022.
Artigu 146 Konstituisaun RDTL no Artigu 63 Lei Defeza Nasionál tau restrisaun ba membru F-FDTL atuál atu partisipa iha partidu polítiku no halo deklarasaun públiku ho karakter polítiku. Se karik ofisiál militár hakarak partisipa iha atividade polítiku, sira tenke rezigna-an husi kargu militár antes, no tama iha polítiku hanesan ema sivíl. Regra hirak ne’e koko atu prevene influénsia no intervensaun polítiku iha setor defeza, atu nune’e asegura forsa nia independénsia ho nia abilidade atu hala’o nia knaar prinsipál – garante integridade teritorial no proteje sidadaun Timor-oan husi ameasa esterna.
buy kamagra oral jelly online https://www.sanjeevanam.com/products/wp-content/languages/new/kamagra-oral-jelly.html no prescription
Iha istória Timor-Leste, iha kazu balun iha ne’ebé eis-komandante F-FDTL avanza ba kareira polítiku ho susesu, Xanana Gusmão, Taur Matan Ruak and Lu-Ólo. Maibé, ema sira ne’e sempre rezigna-an husi pozisaun militár antes tama ofisialmente iha arena polítika.
Iha loron 18 Janeiru 2022, notísia fo sai katak Tenente General Lere Anan Timur hatama ona nia karta reforma ba Ministeriu Defeza, no Lere mos deklara katak nia sei hatama karta rezignasaun iha loron rua tuir mai.
buy singulair online https://www.sanjeevanam.com/products/wp-content/languages/new/singulair.html no prescription
Nia mos deklara nia intensaun atu kandidata-an iha eleisaun Prezidensiál. Maske Fundasaun Mahein apresia General Lere nia desizaun atu rezigna-an no kompete iha eleisaun, maibé ida ne’e la-ós primeiru vez nia deklara nia intensaun atu tama iha arena polítika. Ne’e duni, antes ne’e nia halo deklarasaun barak ne’ebé hatudu nia intensaun atu hamriik iha eleisaun PR 2022.
Aleinde ne’e, General Lere nia rezignasaun seidauk kompletu, signifika nia nafatin kaer pozisaun Chefe Estadu Forsa Armada (CEMFA). Fundasaun Mahein preokupa katak nia asaun ne’e kria presedente aat ba ofisiál militár sira seluk. Ami hakerek beibeik kona-ba problema elite barak ignora regra no lei bainhira sira halao sira nia knaar hanesan lidér. Prátika ‘Rule of the Deal’ ne’e hafraku ‘Rule of Law’ – Estadu de Direitu – públiku nia fiar iha instituisaun estadu no luta kontra korrupsaun.
Nune’e mos, General Lere nia hahalok durante ne’e kahur responsabilidade militár ho polítika. Pur ezemplu, iha Janeiru 2022, Lere halao enkontru ida ho reprezentante sosiedade sivíl iha rezidénsia ofisál CEMFA iha Farol, Dili, iha ne’ebé nia diskute nia kandidatura iha eleisaun Prezidensiál. Asaun ida ne’e hatudu General Lere nia intensaun atu uza fasilidade militár ho nia pozisaun nuudar CEMFA hodi asegura nia objetivu polítiku. FM haree katak General Lere bele halo tan asaun hanesan ne’e durante periodu eleisaun, no ami preokupa ida ne’e bele estraga F-FDTL nia kredibilidade nuudar organizasaun ne’ebé politikamente neútru. Maske General Lere fo sai ona katak nia atu rezigna-an husi kargu nuudar CEMFA, rezignasaun seidauk prosesadu, no la iha garantia Governu ka Prezidente sei simu nia karta rezignasaun. Tanba ne’e, General Lere nia deklarasaun atu kandidata-an sai risku ba politizasaun iha F-FDTL, tanba nia adopta papél rua iha tempu ida – nuudar kandidatu Prezidensiál no mos CEMFA.
Preokupasaun boot liu maka politizasaun forsa defeza ne’e hanesan ameasa ba estabilidade nasionál. Bainhira superior militár viola regra no normas sein konsekuénsia, hanesan General Lere kahur papél militár ho polítiku, ida ne’e sai presedente negatívu ba futuru, tanba situasaun ne’e hatudu katak ofisál superior bele aproveita sira nia pozisaun iha militár ba objetivu polítiku. Fundasaun Mahein hakerek beibeik kona-ba risku husi politizasaun setor seguransa no impunidade ema elite sira. Aleinde ne’e, eleisaun 2022 ne’e sensitívu tebes, tanba interese partidu no pesoal ne’ebé kompleksu tebes kahur iha laran. Iha mos divizaun no problema ne’ebé klean iha ita nia sosiedade liga ho dezenvolvimentu sósio-ekonómiku no kanek sira husi pasadu ne’ebé seidauk rezolve to’o agora. Durante tinan rua liu ona povu sofre tanba impasse polítiku no Estadu Emerjénsia, ne’ebé halo ema barak la satisfás ho Governu no lidér barak. FM preokupa kona-ba situasaun atuál iha Timor-Leste ne’ebé sensitívu tebes, no asaun polítiku husi superior militár ne’ebé viola regra bele provoka tensaun sosiál no polítiku no hafraku estabilidade nasionál.
buy levitra free viagra online https://www.sanjeevanam.com/products/wp-content/languages/new/levitra-free-viagra.html no prescription
Tanba razaun hirak ne’e iha leten, Fundasaun Mahein husu ba lider polítiku ho militár sira hotu, inklui General Lere, atu kumpre ho lei no regra hotu, no la bele uza sira nia pozisaun aas ba benefísiu pesoal. Atu la bele kria presedente negatívu ba futuru, pesoal militár hotu-hotu tenke tuir Lei no Konstituisaun RDTL ne’ebé bandu ofisál militár husi atividade polítiku bainhira sira asume kargu militár. Nune’e mos, kultura elite ‘Rule of the Deal’ kontinua hafraku povu nia konfiansa, tanba povu bele haree katak regra aplika deit ba ‘ema kiik’, maibé boot sira bele viola lei sein konsekuénsia. Tanba problema polítiku, futuru ekonómiku ne’ebé la klaru no dezigualdade sosiál ne’ebé aumenta ba beibeik, eleisaun 2022 kritiku tebes ba Timor-Leste nia futuru. Ami husu lider sira atu kolabora hamutuk hodi asegura eleisaun ne’e lao ba oin ho dame, tuir lei no demokrátiku. Lider sira mos la bele uza liafuan ka asaun ne’ebé manipula públiku hodi hatun sira nia oponente sira. Ami komprende katak hahalok ne’e sempre akontese iha polítiku, maibé Timor-Leste nia situasaun agora sensitívu, no ami haree perigozu tebes atu foti asaun ne’ebé bele provoka instabilidade nasionál no ameasa ema barak nia moris.