Polítiku Jerasaun, Egoizmu Polítiku no Timor-Leste nia Futuru

Polítiku Jerasaun, Egoizmu Polítiku no Timor-Leste nia Futuru post thumbnail image

Timor-oan no observador internasionál barak haree eleisaun Prezidensiál no Parlamentar tuir mai nu’udar eventu kritiku iha istória Timor-Leste, tanba razaun oi-oin. Timor-Leste ukun an tinan 20 tiha ona, tanba ne’e eleisaun tuir mai hanesan eleisaun ikus ne’ebé domina husi jerasaun 1975 sira. Maske lider rezistensia kontinua kaer pozisaun boot iha governu ho partidu sira, lider no partidu seluk husi jerasaun foun agora sa’e hodi dezafia jerasaun tuan nia poder. Timor-Leste sei enfrenta luta no tensaun iha nivel polítiku durante tinan ida ne’e tanba jerasaun foun sei kontinua luta atu manan poder polítiku.

Aleinde kestaun polítiku entre jerasaun tuan ho jerasaun foun, eleisaun tuir mai loke oportunidade atu rezolve impase polítiku no problema oi-oin ne’ebé afeita ba ita nia sosiedade no ekonomia. Dezde independensia, Timor-Leste sofre tanba instabilidade no divizaun polítiku, tanba grupu polítiku sempre koko atu hatuun malu. “Polítiku guerilleiru” no egoizmu polítiku durante tinan 20 liu ba mos kria problema barak iha administrasaun públiku, ekonomia ne’ebé la sustentável no iha moris lor-loron povu nian, ne’ebé sai ameasa boot ba Timor-Leste nia seguransa no estabilidade nasionál.

Maske Fundasaun Mahein ladun fiar katak ita sei fila fali ba violénsia hanesan akontese iha pasadu, ami sei preokupa hela kona-bá implikasaun husi diferensa pesoal entre lider boot sira ne’ebé seidauk rezolve to’o agora. Problema seluk maka lider sira ne’e seidauk prepara atu entrega poder ba “jerasaun foun”. Asuntu ne’e sei sai kestaun boot durante tinan ida ne’e, no rezolusaun ba problema ne’e sei influensia Timor-Leste nia dezenvolvimentu ba futuru. Artigu ne’e hanesan kontribuisaun ba debate kona-bá transferénsia poder husi jerasaun tuan ba jerasaun foun, problema pesoal iha polítiku, ho eleisaun nia implikasasun ba Timor-Leste nia futuru.

Dezde inísiu movimentu independénsia, partidu no lider polítiku hatudu sira nia matenek no brani. Maibé, infelizmente sira mos hatudu katak susar ba sira atu adapta ba malu atu servisu hamutuk ba interese nasionál. Ezemplu boot inklui guerra sivíl entre UDT ho Fretilin, no Xanana sai husi Fretilin iha tempu rezisténsia. Ida segundu ne’e sai hanesan abut ba Timor-Leste nia krize internal entre 2004 to’o 2008, no mos sai fator boot ida iha impase polítiku ne’ebé afeita Governu dezde eleisaun Parlamentar 2017.

Baibain, divizaun polítiku maka liga ho interese ekonómiku, jeopolítiku no ideolójiku. Iha kazu Timor-Leste, se maka kontrola rikusoin petróleu no vizaun ba dezenvolvimentu ekonómiku sai hansean fonte boot ba tensaun polítiku. Ami fiar katak lider istóriku sira haree sira nia an hanesan atan ba interese nasionál, no karik sira sente katak jerasaun foun seidauk prontu atu ukun. Maibé, realidade maka interese ekonómiku privadu sempre sai fator importante iha polítiku. Ho laran triste, ami deskonfia katak razaun ida jerasaun tuan sira kontinua kaer metin poder mak oportunidade ekonómiku no poder ne’ebé mai husi osan mina-rai.

Hanesan ita hotu hatene, aleinde interese ekonómiku, kompetisaun pesoal entre lider polítiku sai fator boot ida iha konflitu polítiku barak iha Timor-Leste, liu-liu dezde independénsia. Fundasaun Mahein ho grupu barak sempre husu ba lider istóriku sira atu rezolve sira nia problema pesoal liu husi diálogu, atu nune’e partidu boot sira bele kria governu unidade nasionál no avansa ho planu atu rezolve Timor-Leste nia problema boot sira. Maibé, ate agora lider kuaze ignora ami, no kontinua ataka no hatuun malu hodi manan iha jogu poder.

Fundasaun Mahein komprende tanba saida maka lider rezisténsia sira fiar katak so sira maka merese atu ukun. Sira servisu makas no sakrifika buat barak hodi manan independénsia. Aleinde ne’e, la’os fasil atu estabelese no lidera nasaun foun ida ho istória violentu no vizinhu boot. Tanba ne’e, lider atual sira sente karik jerasaun foun nia esperiénsia seidauk sufisiente atu jere relasaun komplikadu sira ne’e. Nune’e, maske ita bele kritika buat barak, ami agradese katak Timor-Leste kontinua dezenvolve nia maturidade polítiku no la monu iha konflítu boot hanesan akontese iha 2006.

Au mezmu tempu, lider balun kontinua rejeita atu tuur hamutuk ho adversáriu no hatudu sira nia egoizmu, no ida ne’e lori Timor-Leste tuir dalan ne’ebé perigozu tebes. Durante periodu independénsia tinan 20, Timor-Leste esperiénsia instabilidade polítiku barak, ne’ebé prevene estabilidade foti desizaun no impaktu ba ita nia dezenvolvimentu nasionál. Síkulu eleisaun kada tinan 5 mos kontribui ba “mentalidade kurtu-prazu” iha desizaun polítiku, tanba manutensaun estabilidade no lealidade sempre hetan prioridade duké planu dezenvolvimentu longu-prazu. Ne’e razaun boot ida ne’ebé halo partidu prioritiza projetu boot no fahe benefísiu entre sira nia grupu, duké investe iha ekonomia produtivu, infraestrutura báziku no kondisaun sosiál.

Bainhira elite sira sempre preokupa mantein lealidade liu husi pagamentu patrimonial, ida ne’e hamosu dezigualdade sósio-ekonómiku ne’ebé kontinua sa’e. Ema balun sai riku, maibé maioria povu baibain seidauk haree moris ne’ebé diak liu. Timor-Leste nia sustentabilidade finanseiru mos sai problema tanba falta rendimentu alternativu ne’ebé bele troka mina. Foin dadauk iha kosta súl, possu mina foun rua la hetan rezultadu diak, ne’ebé harahun mehi ba osan mina rai atu bele finansia orsamentu estadu ba tinan barak tan. Agora, partidu foun kontinua manan apoiante tanba ema barak la satisfás ho ukun na’in atuál sira ne’ebé falha atu rezolve problema no hadiak povu nia moris. Violénsia entre grupu arte marsiais iha estrada Dili foin lalais sai hanesan sinál katak tensaun sosiál sa’e, no Fundasaun Mahein preokupa katak situasaun ne’e bele sai aat liu tan, liu-liu se lider sira uza taktika no liafuan provokativa iha kampanha eleisaun.

Ami mos preokupa katak jerasaun foun balun adopta ábitu (kebiasaan) polítiku aat jerasaun tuan nian, tanba nesesidade no mos interese pesoal. Korrupsaun sempre kria tan korrupsaun, bainhira rede poder no influénsia sai forte liu tan, ne’ebé halo susar liu atu foti asaun hodi “limpa” (hamo’os) sistema. Karik jerasaun foun balun haree katak dalan úniku atu manan poder mak tenke adapta ba sistema ne’ebé eziste, hanesan uza osan no promete oi-oin hodi mantein rede patrimonial. Maibé, karik korrupasaun kontinua buras, imposível atu rezolve Timor-Leste’s nia problema hanesan dezigualdade ekonómiku no sustentabilidade finanseiru, no ida ne’e sei kria problema boot ba futuru.

Tanba ne’e, Fundasaun Mahein hare pergunta xave iha eleisaun Prezidensiál 2022 ne’e maka kandidatu ida ne’ebé bele lori lider istóriku hamutuk hodi partisipa iha diálogu ne’ebé konstrutivu no onéstu, no husik sira nia ego hodi rezolve Timor-Leste nia problema boot sira. Liu husi diálogu ne’e, partidu sira bele kria dalan atu servisu hamutuk iha governu unidade nasionál depois de Eleisaun Parlamentar iha 2023. Nune’e sira bele kria planu konkretu ba dezenvolvimentu sósio-ekonómiku, investimentu iha infraestrutura no servisus bázikus, no asegura katak sidadaun Timor-oan sira hotu hetan benefísiu husi Timor-Leste nia rikusoin petróleu. Prosesu diálogu ne’e mos tenke rezolve kestaun tranzisaun poder entre jerasaun 1975 ho jerasaun foun.  

Maske ami haree nesesária atu kria governu unidade nasionál, Fundasaun Mahein espera katak Prezidente foun sei la dizolve Parlamentu Nasionál hanesan média barak koalia. Ami husi kandidatu sira hotu atu konsidera nia kompleksidade legál ho tékniku, konflítu no tensaun sosiál bele mosu, no impaktu husi eleisaun foun no troka governu ba administrasaun públiku, fornesimentu servisu no estadu nia finansas. Ami fiar katak Governu atual tenke kontinua to’o nia mandata remata tuir oráriu eleisaun, e depois povu bele deside se mak sei forma Governu tuir mai liu husi eleisaun Parlamentar 2023.

Karik lider istóriku tuir dalan deskreve iha leten, sira bele asegura legadu konjuntu, ne’ebé sira konsege atu manan independénsia, estabelese estadu ho instituisaun demokrátiku no asegura transferénsia poder ba jerasaun tuir mai. Esénsial tebes ba lider tuan no foun atu serviu hamutuk hodi hasai kankru korrupasaun liu husi troka mentalidade, estrutura partidu, reforma legál no haforsa prosesu ba aprovasaun pagamentu no kontratu hotu. Karik lider sira falha atu hili dalan rekonsiliasaun, diálogu no transparénsia, no kontinua deit ho violénsia, korrupsaun no egoizmu ne’ebé domina iha Timor-Leste durante tempu naruk, dezigualdade sosiál no hirus sei kontinua sa’e, no osan mina-rai sei kontinua fakar ba projetu boot, kareta no uma luxu, no sasán importa husi Indonézia ho Xína. La kleur ita nia nasaun bele bangkrut, krize boot sei mosu, ita nia povu se sofre makas no ita bele lakon soberania nasionál. Hodi prevene ida ne’e, Fundasaun Mahein dezafia lider sira no kandidatu Prezidensiál sira atu promete ba servisu hamutuk hodi ultrapasa problema pasadu nian, no finalmente realiza mehi independénsia liu husi asegura futuru dame no ekitável ba povu Timor tomak.

Leave a Reply

Your email address will not be published.

Related Post