Trajedia Iha Munisípiu Cova Lima: PNTL Hapara Ona Hahalok Omesidu Agravadu Sira

Trajedia Iha Munisípiu Cova Lima: PNTL Hapara Ona Hahalok Omesidu Agravadu Sira post thumbnail image

Artigu ida ne’e kompleta artigu seluk ne’ebé públika uluk ona, ne’ebé foka kona-bá tiru mate iha Lahane no insidente sira seluk ne’ebé FM sempre monitoriza durante ne’e. Iha inisiu fulan Janeiru 2022 membru PNTL nain 6 husi Unidade Polisia Maritima (UPM) iha suku Suai Loro Munisipiu Cova Lima, envolve iha disputa ho sidadaun sivil nain 2 ho agresaun fizika. Asaun ne’e rezulta omesidiu agravante (mate fatin) hasoru joventude ida no kazu oho ne’e provoka hirus no kondenasaun makas husi públiku. Hafoin ida ne’e komandante PNTL Munisipiu Cova Lima desarma no detein ona autor sira ba iha sela detensaun.

Kazu violensia komete husi PNTL sai preokupasaun boot ba públiku, tamba iha tinan ha’at liu ba (2018) ema na’in tolu mate no na’in lima seluk kanek todan iha Kuluhun, Dili, no tinan 2021 ema nain 2 mate iha Aihanek-hun Lahane, Dili no mane foun hetan kanek grave husi hahalok membru PNTL nian.

Klaru katak ezemplu violénsia no indisiplina PNTL ne’e la’os buat foun. FM observa ona katak irregularidade sira hanesan ne’e akontese bebeik ona iha fatin barak. Tuir Portavoz Jeral PNTL simu ona informasaun kona-bá kazu ne’e no suspeitu tenke responsabliza ba sira nia aktus hanesan ne’e. Maibé Komando-Jeral no Munisipiu sira la fó importansia ba hahalok brutal, no dala barak submete deit ba iha investigasaun disiplinar no regulamentu.

FM sempre fó rekomendasaun kona-bá prosesu atuasaun PNTL ho dalan disiplinar hodi hakesi-an ba valor direitu umanus no estadu de diretu (Rule of Law). FM mós sempre fó pareser ba orgaun lejislativu no ezekutivu para tulun instituisaun PNTL hodi melhora kredibilidade instituisaun nian. Maibé membru PNTL kontinua viola lei, regra no mos prinsipiu filosofia “polisiamentu komunitariu”.

Problema hirak ne’e la’os deit falta kontrolu kapasidade mental/emosional, maibé falta implementasaun regras husi lider sira no halo membru sira sai fali autor kriminosu ba sosiedade ho dalan agresaun fisika to’o resulta violensia mortal ba ema ho inosente, liu-liu joven. Hahalok husi PNTL ne’e hatudu katak Komandu Jeral PNTL falha atu prienxe sira nia responsabilidade nu’udar lider. Ida ne’e hamosu krize instituisonal PNTL nian iha aspeitu disiplinar no etika uzu forsa, no mos krize lejitimidade iha públiku.

FM observa katak instituisaun PNTL ne’ebé Konstituisaun RDTL garante durante ne’e sempre komete krimi sira kontra sidadaun babain. Maske Kodigu Penal art. 124. Krimi kontra umanidade ne’ebé hakerek iha aliña b) Tortura ka tratamentu kruél, hatún diginidade ka halo la tuir ema inklui esperiénsia biolójika sira; no c) Ofensa ba integridade fízika grave ho neon-aat asaun ne’ebé kauza terus boot; maske iha ona rekomendasaun sira husi CAVR, Sosiedade sivil, akademiku no Peskizador sira, maibé nafatin kontinua PNTL nia brutalismu to’o resulta Joven no sidadaun inosente tenke mate fatin. Tuir FM nia observasaun dalabarak hahalok sira hanesan baku, tuku, tebe no tiru  husi membru PNTL sira, ofisial superior no membru sira justifika katak kole, emosaun ka la koopera. Maibe ida ne’e la’os razaun hodi justifika ba hahalok sira ne’e. 

FM hare katak membru PNTL sira simu treinamentu barak ona no manan esperiênsia husi polísia oin-oin bainhira Nasoens Unidas nia misaun sei iha Timor-Leste. Uza forsa iha nia regra no prosedimentu katak tenke uza bainhira meius hotu-hotu la tahan no iha duni nesesidade no uza ho proporsional. Nune’e, regra sira kona-bá uza forsa hatuur ona iha Rejime Jurídiku Uzu Forsa nian no aprova ona iha tinan sia liu ba.

FM preokpua dalaruma Komandante PNTL sira haluha atu fó hanoin membru sira kona-bá PNTL nia filósofia polisiamentu komunitariu no legalidade Konstituisaun RDTL, Lei sira no mos rekomendasaun Chega! nian ne’ebé deskreve oinsá relasaun organiku PNTL no povu, no oinsa maka PNTL garante valor direitu umanu no labele repete-tan hahalok sira husi militar no polísia (Indonézia nian) hanesan violasaun ba diretus umanus, torturasaun no tratamentu a’at. Problema seluk maka falta monitorizasaun ba kapasidade mentál ho emosionál membru PNTL, falta ekipamentu seluk duke kilat, no falta kapasidade atu rezolve konflítu ho métodu pasífiku.

Rekomendasaun sira

Hafoin akontesimentu iha fulan Janeiru 2022, FM konsidera katak seidauk iha asaun konkreta husi lideransa PNTL hodi rezolve problema disiplinar sistemiku ne’ebé rezulta iha kazu violasaun direitus umanus no brutalidade barak, liu-liu kestaun kontrola armas no uza forsa. Tamba ne’e maka FM husu PNTL tenke proteje no garante legalidade demokrátika direitus umanus sidadaun nian nu’udar parte integrante ida iha dezenvolvimentu profesional polísia nian no protetor ba direitus umanus.

FM fó rekomendasaun espesífiku hanesan tuir mai hodi rezolve problema sira deskreve iha leten:

  • FM propoin ba orgaun ezekutivu hanesan Minstériu Interior tenke hala’o avaliasaun kona-bá PNTL nia polítika no prátika brutalismu, inklui orgaun legislativu ne’ebé trata asuntu Seguransa no Defeza (Parlamentu Nasional Komisaun B).
  • FM rekomenda mós ba PDHJ atu akompanhia prosesu hotu ne’ebé liga ho violasaun direitus umanus, hodi nune’e bele hatete prosesu disiplinar no penal ba membrus PNTL sira to’o iha Justisa kalae.
  • Melhora polítika rekrutamentu ho maneira implementasaun teste psikolójiku ne’ebé justu hodi bele garante seguransa sidadaun sira nian tuir Konstituisaun.
  • PNTL iha kilat barak ona, maibe falta ekipamentu seluk ne’ebé sira bele uza en vez de kilat hodi redus tensaun iha situasaun konflitu. Ida ne’e kontribui ba violensia tamba difikulta membru PNTL atu tuir prosedimentu uza forsa, tamba sira falta ekipamentu seluk entaun sira uza kilat tamba opsaun seluk laiha. PNTL tenke simu ekipamentu seluk ne’ebé la’os kilat, no mos tenke simu treinamentu liga ho uza forsa la’os-mortal.
  • PNTL tenke dezenvolve programa estudu ba membru atuál ne’ebé inkorpora sosializasaun rekomendasaun relatóriu Chega! hodi garante katak konflitu no violénsia pasadu labele repete iha situasaun agora.
  • PNTL tenke promove Dekretu-Lei no. 43/2011 kona-ba uza forsa, atu nune’e evita provokasaun no promove dialogu entre sidadaun sira.
  • Prosesu julgamentu seriu hanesan ne’e tenke fó pena no sansaun ida ne’ebé justu no tuir lei ba autor kriminozu nain 6 ne’ebé uza atributu estadu hodi halo agresaun fisika kontra ema nia direitu ba moris no liberdade sira.

Leave a Reply

Your email address will not be published.

Related Post