Observasaun kona-ba Loron Transformasaun F-FDTL: “Tempu Profisionaliza, Tempu Moderniza”

Observasaun kona-ba Loron Transformasaun F-FDTL: “Tempu Profisionaliza, Tempu Moderniza” post thumbnail image

Foto : F-FDTL

Tinan ne’e, selebrasaun transformasaun FALINTIL ba F-FDTL nia tema mak “Tempu Profisionaliza, Tempu Moderniza.” Nu’udár organizasaun sosiedade sivíl ho misaun atu promove direitus umanus no boa governasaun iha setór seguransa, Fundasaun Mahein (FM) apoia tebes ideia ida ne’e. Dezde FM estabelese iha tinan 2009, ami sempre afirma katak forsa armada ne’ebé profisionál no modernu hanesan komponente esensiál ida iha estadu demokrátiku bazeia ba lei. Ho artigu ida ne’e, FM hakarak fahe ami nia refleisaun kona-ba kestaun modernizasaun no profisionalizasaun F-FDTL nian, inklui mos halo komentáriu kona-ba diskursu ne’ebé Xefe Estadu-Maior-Jenerál (CEMFA) F-FDTL iha Quartel Jerál F-FDTL iha loron 2 Fevereiru 2024.

CEMFA deskreve kona-ba progresu ne’ebé F-FDTL atinje ona, hanesan apoia misaun paz internasionál sira, konstrusaun infraestrutura bázika, program saúde, dokumentasaun istória militár no apoiu veteránu sira. CEMFA mos mensiona kona-ba igualdade jéneru iha F-FDTL, tanba ohin loron (dia 2 Fevereiru) feto primeiru mak hetan promasaun ba postu kapitaun iha F-FDTL. Depois, CEMFA diskute kona-ba dezafiu balun ne’ebé F-FDTL enfrenta hela liga ho modernizasaun no profisionalizasaun, hanesan falta alojamentu, sistema saúde ne’ebé la adekuadu no teknolojía komunikasaun/informasaun ne’ebé la atualizadu. CEMFA mos rekoñese importánsia apoiu husi Timor-Leste nia parseiru internasionál sira atu dezenvolve F-FDTL nia rekursu umanu, infraestrutura no ekipamentus, no subliña katak kooperasaun internasionál esensiál tebes iha ambiente seguransa internasionál ne’ebé la serteza no perigozu.

CEMFA afirma katak “sei la iha demokrasia ne’ebé forte sein militár ne’ebé profisionál.” FM konkorda tebes ho CEMFA nia deklarasaun ne’ebé, liu-liu tanba ami hare’e profisionalizmu iha forsas armadas esensiál tebes atu proteje kontra politizasaun. Hansean ami hakerek beibeik ona, FM konsidera politizasaun instituisaun estadu nu’udár ameasa bo’ot ba demokrasia no governasaun iha Timor-Leste. Nune’e mos, politizasaun forsas armadas ameasa direita ba demokrasia tanba podér militár bele sai mekanizmu ida ba interese pesoal ka partidária, duké garante soberania no seguransa Repúblika Demokrátika tuir Konstituisaun RDTL.

FM mos konkorda ho CEMFA wainhira nia koalia kona-ba importánsia kooperasaun ho parseiru internasionál sira, inklui kooperasaun atu dezenvolve kapasidade F-FDTL nian, no mos kooperasaun rejionál hodi kombate ameasa la-konvensionál no transnasionál sira. FM sempre afirma katak Timor-Leste presiza mantein relasaun sira ne’ebé iha no mos aumenta kooperasaun ho parseiru seluk. Nune’e Timor-Leste bele kontribui ba programa kooperasaun iha rejiaun no mos hetan benefísiu másimu husi ita nia parseria internasionál sira.

Kona-ba dezafiu sira, FM aseita CEMFA nia ideia katak infraestrutura, teknolojía no ekipamentu importante atu fasilita F-FDTL atu sai modernu no profisionál. Maibé, modernizasaun no profisionalizasaun ne’e kestaun kompleksu ne’ebé teknolojía foun mesak la bele rezolve. FM fiar katak xave modernizasaun no profisionalizasaun ne’e mak transformasaun instituisaun rasik nia ema sira – ho liafuan seluk, rekursu umanu instituisaun nian.

Husi FM nia pontu de vista, fatór oi-oin sei dudu prosesu ne’e: primeiru, kooperasaun internasionál sei kontinua importante atu dezenvolve rekursu umanu, hanesan programa formasaun kona-ba lingua, direitus umanus no regra de guerra. Importante mos membru bele hetan esperiénsia ho doutrina no prátika husi rai li’ur. Partisipasaun iha misaun internasionál manutensaun de paz mos bele sai ezemplu “Aprende liu husi Prátika” (“Learning by Doing”), tanba membru F-FDTL bele hetan esperiénsia servisu besik ho forsa armada seluk husi membru ONU nian ne’ebe modernu no profisionál.

Fatór xave seluk ne’ebé mos liga ho rekursu umanu maka transformasaun atitude no prátika sira iha F-FDTL. CEMFA mensiona ida ne’e wainhira nia koalia kona-ba igualdade jéneru iha F-FDTL. FM louva no apoia esforsu atu promove igualdade no inkluzaun ne’ebé substantívu. Ami nota katak PNTL promove ona feto balun atu sai komandante iha nível munisípiu, no ami espera F-FDTL bele tuir dalan hanesan. Maibé mos ami sujere katak inisiatíva sira liga ho igualdade jéneru tenke substantívu, la bele “simbóliku” de’it. Ne’e signifika katak instituisaun presiza foka ba hasa’e kualidade membru feto indivíduu sira, no apoia sira atu partisipa iha prosesu foti desizaun. La bele tenta de’it atu aumenta númeru feto ka grupu seluk iha forsa armada.

Maibé, modernizasaun atitude no prátika ne’e kestaun ne’ebé luan liu, ita la bele hare’e de’it igualdade no inkluzaun. Modernizasaun atitude no prátika signifika ema nia mindset tenke muda ba implementasaun regra no sistema formál sira, no hapara totál foti desizaun no prosesu ne’ebé personalizadu no arbitráriu. Regra no prosedimentu formál sira esensiál ba governasaun demokrátika, tanba garante katak prosesu administratívu sira la politizadu no la bazeia ba ema ida nia hakarak. Só ida ne’e bele garante povu hotu bele asesu ba servisu, benefísiu no oportunidade ho igual, la depende ba ema nia partidu, koneksaun pesoal ka klase sosiál. Sistema sira ne’e mos asegura katak desizaun na’in sira tenke kumpre regra, no la bele halo desizaun tuir nia hakarak de’it.

Agora dadaun, instituisaun estadu Timor-Leste nian kontinua tuir modelu ida ne’ebé FM bolu “Estadu de Negósiu” (“Rule of the Deal”), duké tuir regra no prosedimentu formál sira. Ida ne’e signifika administrasaun públiku dala barak la funsiona bazeia ba regra, maibé bazeia ba koneksaun pesoal no interese podér. Iha nível burokrasía loron-loron nian hanesan organiza dokumentus, wainhira la iha koneksaun pesoal “iha laran”, susar atu organiza dokumentus iha tempu badak. Iha nível altu, kontratu no orsamentu dala barak aprova – ou rejeita – la’os bazeia ba méritu ka tuir prosedimentu, maibé bazeia fali ba relasaun entre ema sira.

Maske instituisaun estadu oi-oin atinje ona progresu barak, ita seidauk bele dehan instituisaun estadu sira iha Timor-Leste tuir ona modelu “modernu” ka “profisionál.” Klaru katak Timor-Leste sei nasaun foun ho nível dezenvolvimentu sósio-ekonómiku ne’ebé ki’ik, ne’ebé rezulta husi izolasaun, okupasaun, konflítu no governasaun ne’ebé la efetívu. Tanba ne’e FM fiar katak modernizasaun F-FDTL ne’e depende ba modernizasaun sosiedade Timor-Leste tomak. F-FDTL la bele moderniza no profisionaliza wainhira sosiedade rasik nafatin seidauk dezenvolvidu en termus de ekonomia, kultura institusionál, edukasaun, atitude no prátika sosiál sira. Transformasaun F-FDTL nian depende ba programa dezenvolvimentu nasionál iha área ekonómiku, sosiál no kultura.

Ikus liu, fatór ne’ebé importante tebes ne’ebé FM diskute ona maka tranzisaun jerasionál husi jerasaun tuan mai jerasaun foun. Hanesan ita hotu hatene, jerasaun 1975 sira kontinua domina instituisaun estadu iha nível altu. Lidér sira nia mentalidade no prátika hetan influénsia bo’ot husi esperiénsia pasadu, liu-liu funu guerilha no luta klandestina. Ábitu sira ne’e kontinua influénsia ambiente polítiku ohin loron, hanesan FM hakerek ona kona-ba Timor-Leste nia kultura “polítiku guerrilla.”

Wainhira ita koalia kona-ba modernizasaun, FM haree interesante katak F-FDTL kontinua kaer FALINTIL nia naran. Klaru katak ita la bele haluha sakrifísiu ne’ebé FALINTIL nia eroi mane no feto sira halo. Nune’e mos ita la bele haluha ema sivíl sira rihun-ba-rihun ne’ebé suporta FALINTIL no foti risku bo’ot iha luta ba libertasaun nasionál. Komemorasaun konflitu pasadu no respeitu ba eroi sira ne’e parte F-FDTL nia natureza. Maske nune’e, modernizasaun signifika tenke hateke ba oin no redús dependénsia ba istória pasadu nian. Importante mos atu evita politizasaun pasadu; dala barak iha Timor-Leste, istória rezisténsia politizadu tanba interese polítiku.

Maioria xefe bo’ot F-FDTL nian mos membru FALINTIL iha pasadu. Jerasaun foun F-FDTL barak mos suporta rezisténsia, maibé maioria la konsege partisipa iha guerrilla tanba idade ki’ik liu. Au mezmu tempu, jerasaun foun mos hetan ona influénsia bo’ot husi ideia, prátika no teknolojía foun durante sira nia kareira militár, inklui prátika no doutrina militár ne’ebé avansadu. Jerasaun foun ne’e futuru F-FDTL nian, no esperiénsia durante tempu independénsia sei influénsia maka’as prosesu modernizasaun iha F-FDTL. Tanba ne’e, FM espera katak lidér F-FDTL sira sei garante katak jerasaun foun bele asesu ba promosaun bazeia ba méritu, la’os bazeia ba partisipasaun iha rezisténsia ka afiliasaun partidu.

Tanba ne’e, FM husu ba lidér F-FDTL no Governu atu kombate politizasaun no personalizasaun instituisaun estadu hotu, inklui iha forsas armadas. Ida ne’e signifika polítiku sira la bele glorifika ka gava ema ida, no ataka ema seluk, tanba de’it asaun ruma iha pasadu. Presiza mos garante katak regra aplika hanesan ba ema hotu, no oportuntidade fahe bazeia ba méritu, la’os bazeia ba relasaun pesoal husi pasadu. Nune’e lidér sira bele fasilita modernizasaun no profisionalizasaun iha instituisaun estadu ho nia rekursus umanus. Ba F-FDTL, pasu sira ne’e importante atu prepara jerasaun foun F-FDTL atu sai lidér iha futuru. Ikus liu, modernizasaun F-FDTL mos depende ba dezenvolvimentu sosiedade Timor-Leste tomak, atu povu bele sai edukadu, ho situasaun ekonómiku ne’ebé di’ak. Ne’e presiza investimentu bo’ot no kooperasaun ba tempu naruk entre lidér no partidu sira hotu. FM espera katak F-FDTL bele servisu hamutuk ho lidér polítiku sira no sosiedade sivíl atu atinje vizaun ida ne’e.

 

Leave a Reply

Your email address will not be published.

Related Post