Aniversariu FALINTIL ba Dala-45: Dignifika Asuwa’in sira no Haberan Kbiit no Badaen Kontinuador FALINTIL nian

Aniversariu FALINTIL ba Dala-45: Dignifika Asuwa’in sira no Haberan Kbiit no Badaen Kontinuador FALINTIL nian post thumbnail image

FALINTIL hanesan institusaun ida ne’ebé tuan liu iha Timor-Leste nu’udar liman kro’at povu nian. FALINTIL hanesan testamuña husi istoria no korajem povu nian, ne’ebé hadomi paz, liberdade no dignidade umana. Tinan 45 liu ba iha momentu sira hanesan ne’e Asuwa’in FALINTIL sira komemora loron ida ne’e ho tiru malu ho funu maluk sira. Iha tempu ne’ebé susar FALINTIL kumpri ona nia misaun hodi defende ita nia teritoriu no protégé nia sidadaun sira hanesan Povu ida – Nasaun ida. Depois Timor-Leste restaura tiha nia independensia – misaun FALINTIL kontinua fó iis ba F-FDTL nu’udar kontinuador FALINTIL nian. Liu-liu valores sira FALINTIL nian – atu F-FDTL bele kaer metin no adapta iha misaun ne’ebé diferente no transforma tuir forsa ida modernu.
buy lamisil generic https://bloonlineandnew.com/lamisil.html over the counter
 

Iha komemorasaun ba dala 45 kestaun sira ne’ebé Governu presiza konsidera hanesan tuir mai ne’e:

Primeiru, kondisaun ba Veteranu FALINTIL sira nian, ne’ebé balu sei ativu iha F-FDTL, balu reforma ona no barak lahamutuk ona ho ita. Katak sira tenke hetan tratramentu ne’ebé nesesariu husi Estadu.
buy fildena generic https://bloinfobuy.com/fildena.html over the counter

Segundu, ba soldadu F-FDTL sira – liga ho komportamentu soldadu sira nian iha komunidade nia leet, tenke banati tuir nafatin valores sira husi  FALINTIL nian. Iha ne’ebé soldadu sira tenke disiplina no sai ezemplu ba ita nia joven sira iha komunidade no tenke husik hahalok violentu sira bainhira iha naksalak ruma. Hanesan ita hotu hatene uluk iha funu laran “FALINTIL hanesan Ikan no Povu hanesan Be”.

Terseiru, atu kontinuador FALINTIL nian hetan kbiit no badaen hodi servi povu no nasaun, Governu tenke fó mos meius sira ba F-FDTL. Ezemplu ida, dalabarak ita hatete nune’e “tasi maka Timor-Leste nia futuru” maibe ita abndona tiha tasi. Nune’e tuir relatóriu husi Ministériu Agrikultrua nian hato’o kada tinan Timor-Leste lakon mais-menus milaun US$ 250 husi atividade peska ilegal.
buy Lopressor generic https://bloonlineandnew.com over the counter
Tamba Komponente Naval F-FDTL la iha meius atu kontrola ita nia tasi.

Ikus liu, Governu presiza haree fila-fali kona-bá misaun sira F-FDTL nian – liu-liu hasoru situasaun foun sira hanesan krize saúde públika (ezemplu, Covid-19) – papel F-FDTL nian hodi tulun komunidade sira. Hanesan hatuur ona iha Lei Seguransa Nasional 2010 atuasaun sira hasoru ameasa no risku sira tuir kuadru Sistema Integradu Seguransa Nasional (SISN). Katak F-FDTL laharee deit ba nia misaun espesifiku “defeza nasional ka militar” maibe mos misaun umanitaria sira bainhira iha situasaun sira hanesan kalamidade públika.

Parabens FALINTIL!

Leave a Reply

Your email address will not be published.

Related Post