Foto: Internet
Semana kotuk, kazu suspeitu tráfiku umanu hetan atensaun boot husi Governu no media iha Timor-Leste. Tuir reportajen, ajénsia ida bazeia iha Indonézia maka rekruta feto Timoroan nain hitu (7) atu ba servisu nu’udar traballadora doméstika iha Abu Dhabi, Emiradus Árabes Unidus. Tuir ofisiais husi Governu Timor-Leste, feto sira husu atu fila fali mai Timor-Leste, no sira agora iha dalan mai Timor-Leste, no staff embaixada akompaña hela sira. Maske seidauk iha konfirmasaun kona-bá detalhus balun iha kazu ne’e, deskonfia katak sidadaun Timoroan ruma ne’ebé servisu ba ajénsia Indonézia maka rekruta feto sira ne’e iha rai laran. Maibé, detalhus kona-bá feto sira nia viajen ba Abu Dhabi no kondisaun moris no servisu iha ne’ebá seidauk fahe ba públiku.
Bazeia ba informasaun ne’ebé autoridade Indonézia maka fornese, iha dia 24 Juñu PSIK kaptura sidadaun estranjeiru nain rua (2) ne’ebé foin to’o iha Aeroportu Internasionál Nicolau Lobato husi Indonézia, deskonfia katak sira mai Timor-Leste ho intensaun atu rekruta ema ne’ebé sei sai vítima tráfiku ba nasaun médiu oriente sira. PSIK mos kaptura sidadaun Timoroan na’in tolu (3), no suspeitu na’in lima (5) ne’e agora iha detensaun domisiliar ka uma, no hein hela PSIK halo tan investigasaun.
Fundasaun Mahein apresia no louva Governu no PSIK nia servisu hodi kombate operasaun tráfiku umanu no ajuda sidadaun Timoroan vulnerável iha rai liur. Maibé, ami mos preokupa katak akontesimentu ida ne’e hatudu frakeza liga ho kapasidade estadu no situasaun ekonómiku iha rai laran, ne’ebé presiza atensaun urjente husi desizaun na’in sira. Tanba ne’e, FM aprezenta análise no rekomendasaun tuir mai ne’e, ne’ebé ami espera bele ajuda estadu atu kombate kontra operasaun tráfiku umanu iha Timor-Leste, atu nune’e prevene Timoroan vulnerável sai vítima ba organizasaun kriminozu sira ne’e.
Falta dezenvolvimentu ekonómiku kria oportunidade ba tráfiku umanu
Hanesan ita hotu hatene, Timor-Leste dadaun ne’e enfrenta dezafiu ekonómiku ne’ebé boot, liu-liu kria kampu de traballu ba populasaun joven sira liu husi estimula kreximentu indústria produtiva sira. Infelizmente, dezde independénsia to’o agora seidauk iha mudansa boot iha setór produtívu sira, no iha tempu hanesan populasaun ho idade servisu aumenta tinan ba tinan. Populasaun idade servisu mos aumenta lalais liu duké ekonomia, signifika katak tinan-tinan númeru ema dezempregu (servisu la iha) sa’e ba beibeik.
Tanba ne’e, joven barak buka oportunidade servisu iha rai liur, liu husi programa ofisiál governu nian, koneksaun pesoal iha Portugal ka Inglaterra, ka liu husi ajénsia rekrutamentu privadu sira. Kategoria ikus ne’e maka lori risku boot liu ba tráfiku umanu. Ema barak hatene katak ajénsia rekrutamentu dala barak envolve iha tráfiku umanu. Sira halo rekrutamentu iha rejiaun ho ema kiak barak, no promete saláriu boot no servisu ne’ebé fasil iha nasaun riku sira.
Nune’e, ajénsia sira konvense ema atu gasta ka deve osan boot ba kustu transporte, visa no pagamentu ba ajénsia rasik. Ema ne’ebé sai vítima tráfiku mos dala barak hatama sira nia pasaporte antes halo viajen ka bainhira to’o iha destinasaun. Depois, sira tenke servisu atu selu fila fali deve no hetan fila fali sira nia pasaporte. Ema balun halo viajen liu husi dalan legal hanesan aeroportu, ro’o ka fronteira rai maran, maibé seluk liu husi dalan ilegál hanesan subar iha kamioneta ka trek, ka hakat fronteira iha area remota sira.
FM preokupa katak Timor-Leste nia ekonomia rai laran seidauk bele absorve populasaun idade servisu, ne’ebé kria insentívu barak ba joven sira atu buka servisu iha rai liur. Balun sei aplika ba programa ofisiál iha Austrália no Korea Sul, no balun sei ba hela ho familia iha Portugal no Inglaterra. Maibé, programa formal no rede informal sira ne’e la sufisiente atu absorve joven dezempregu hotu, no ida ne’e aumenta risku atu sira sai vítima ba organizasaun tráfiku umanu.
Kapasidade estadu no dezenvolvimentu ekonómiku ne’ebé limitadu ameasa tráfiku umanu
Timor-Leste enfrenta dezafiu boot liga ho administrasaun públiku no kapasidade estadu, inklui adminstrasaun programa servisu iha rai liur no forsa seguransa nia kapasidade investigativu. Limitasaun hirak ne’e kontribui direta no indireta ba problema tráfiku umanu. Pur ezemplu, Governu nia administrasaun ba programa servisu iha liur fraku tebes, no iha falta esforsu atu aumenta programa sira ne’e. Ne’e signifika katak programa ne’e iha problema barak, no mos la bele absorve ema barak. Iha relatóriu dehan katak Timoroan barak ne’ebé ba Austrália nuudar “seasonal workers” (servisu temporáriu) enfrenta problema kultural, finanseiru no disiplinária tanba la preparadu ho diak antes sai husi Timor-Leste. Problema sira ne’e limita programa nia susesu, tanba empregador sira iha Austrália sei buka traballadór iha fatin seluk. Problema seluk ne’ebé FM identifika uluk maka staff konsuladu sira dala barak hetan pozisaun tanba polítiku, no kapasidade ka interese atu jere ka aumenta programa servisu la iha.
Aleinde ne’e, programa servisu iha liur bele fornese rendimentu no esperiénsia ba traballadór Timoroan balun, programa sira ne’e la bele rezolve Timor-Leste nia problem ekonómiku ne’ebé kompleksu tebes. Timor-Leste iha hela kompetisaun ho nasaun barak ho populasaun boot no kapasidade tékniku, literasia no lingua ne’ebé aas. Problema seluk makaa bainhira joven barak sai ba servisu iha liur, sira nia partisipasaun iha ekonomia rai laran menus, no ida ne’e bele kria impaktu negatívu ba dezenvolvimentu setor produtívu sira. Tanba ne’e, maske programa servisu iha liur importante atu Timoroan sira bele manán osan no dezenvolve kapasidade foun, Governu mos tenke prioritiza dezenvolvimentu ekonomia produtíva iha rai laran. Ida ne’e presiza kampu de traballu ne’ebé viável no mos oportunidade ba investimentu iha rai laran.
Fator ida tan ne’ebé aumenta risku ba tráfiku umanu makaa kapasidade instituisaun seguransa sira atu prevene no responde ba atividade kriminozu organizadu iha fronteira no mos iha nível trans-nasionál. Kestaun ida maka kapasidade tékniku no investigativu ne’ebé limitatu iha PSIK no PNTL, inklui komunikasaun, ekipamentu no koñesimentu kona-bá krime transnasionál organizadu. Grupu kriminozu sira hatene kona-bá limitasaun sira ne’e, tanba sira sempre buka fatin iha ne’ebé frakeza implementasaun lei, atu sai fatin tranzitu ba sasán ilegál sira. Tanba limitasaun kapasidade hirak ne’e no númeru populasaun ne’ebé dezempregu no falta edukasaun, Timor-Leste sai fatin ida ne’ebé diak ba organizasaun tráfiku umanu atu hala’o sira nia atividade.
Asaun husi Governu la hatudu seriedade atu kombate tráfiku umanu
Problema seluk fali ne’ebé limita Timor-Leste nia abilidade atu kombate tráfiku umanu makaa Governu seidauk foti asaun urjente atu responde ba asuntu ne’e no mos atividade kriminozu transnasionál sira seluk. FM husu Governu ona atu foti asaun kontra tráfiku umanu, no Timor-Leste asina ona Konvensaun ONU kontra Krime Organizadu Transnasionál. Tráfiku umanu kriminaliza ona iha Kodigu Penál 2009, Artigu 163. Maske nune’e, tráfiku umanu hetan atensaun ne’ebé la adekuadu husi Governu, no kapasidade no koñesimentu instituisaun seguransa sira nafatin limitadu tebes.
Iha relatóriu Protesaun Vítima Tráfiku (TVPA) 2021 ne’ebé Governu Estadus Unidus Amérika fo sai, Timor-Leste tama iha kategoria “Nivel 2 (Lista Tau Matan)”, ne’ebé menus husi ita nia kategoria uluk “Nível 2”. Ida ne’e signifika katak maske Timor-Leste la preenxe rekerimentu mínimu TVPA nian, nível tráfiku umanu kontinua aumenta, ka autoridade Timor-Leste seidauk fornese evidénsia hatudu katak sira esforsa atu kombate tráfiku umanu.
Iha Novembru 2021, Konsellu Ministru adopta Dekretu-Lei Nu. 9/2021 hodi kria Komisaun Luta kontra Tráfiku Ema nian, “ho objetivu atu garante ezisténsia hosi asaun koordenada ida entre interveniente oioin hodi luta kontra tráfiku umanu, atu bele define polítika no estratéjia nesesária sira ba prevensaun no luta ida ne’ebé efikás kontra tráfiku ba ema sira”. Inisiativa ne’e mos suporta husi Organizasaun Internasional ba Migrasaun (IOM) no mos husi Governu Austrália, ho objetivu atu haforsa kapasidade estadu atu kombate atividade krime organizadu no transnasionál oi-oin.
Organizasaun sosiedade sivíl mos fornese ona dadus no rekomendasaun ba Komisaun ne’e, no Governu sira organiza ona diskusaun preliminaria kona-bá Planu Asaun Nasionál kona-bá trafiku umanu. Maibé, dezde lansamentu Komisaun tinan kotuk, entidade ne’e seidauk funsiona lolos. Razaun ida makaa seidauk iha alokasaun iha orsamentu estadu ba Komisaun ne’e ho nia atividade sira. Orsamentu Retifikativu 2022 tuir lolos inklui alokasaun ba Komisaun, maibé ikus liu alokasaun la iha.
FM preokupa katak falhansu ne’e indika katak la iha seriedade iha Governu iha kombate problema grave trafiku umanu ne’ebé sai ameasa boot iha ita nia rai. Tanba ne’e, ami husu ba Governu atu reativa Komisaun Luta kontra Tráfiku Ema nian, inklui konvida grupu interese sira (stakeholders) husi sosiedade sivíl, setor seguransa no ajénsia doadór sira atu partisipa iha konsulta. Ami mos husu ba Parlamentu no partidu polítiku atu ejiji alokasaun iha orsamentu estadu atu fasilita Komisaun no forsa seguransa sira nia servisu kombate tráfiku umanu. Servisu ne’e inklui investiga organizasaun ka individuu ne’ebé deskonfia envolve iha atividade ne’e, identifika pontu fraku ne’ebé organizasaun tráfiku umanu bele aproveita, no foti asaun konkretu hodi resolve pontu fraku sira. Nune’e, estadu bele proteje ita nian sidadaun vulnerával husi kriminal sira.
Rekomendasaun ba desizaun na’in estadu sira
FM fo rekomendasaun tuir mai ba desizaun na’in estadu sira, ne’ebé ami fiar sei haforsa kapasidade estadu no povu atu bele kombate no reziste atividade tráfiku umanu iha ita nia rai:
- Governu Timor-Leste tenke haforsa kooperasaun bilateral liga ho programa servisu iha liur ho parseiru hanesan Austrália, Nova Zelándia, Portugal, Irlanda, UK, Korea, Japaun no membru ASEAN sira. Atu halo nune’e, ita presiza ministru, DG no sekretáriu iha area migrasaun no relasaun bilateral ne’ebé kompetente no motivadu. Au mezmu tempu, presiza halo avaliasaun ba programa servisu iha liur hodi identifika dezafiu no meius atu hadiak jestaun. Iha tiha ona evidénsia hatudu katak traballador Timoroan sira presiza preparasaun ne’ebé forte liu antes sira sai ba liur, liga ho asuntu kultural, finanseiru no disiplina. Karik foti asaun hirak ne’e, Timoroan sira bele asesu ba oportunidade servisu iha liur ho programa ofisiál sira, ne’ebé sei hamenus risku ba tráfiku umanu.
- Tenke reativa Komisaun Luta kontra Tráfiku Ema nian no presiza alokasaun orsamentu estadu atu Komisaun bele hala’o nia funsaun. Orsamentu ne’e tenke dezenvolve liu husi konsulta ho sosiedade sivíl, ajénsia doadór ho forsa seguransa sira.
- Timor-Leste nia forsa seguransa presiza treinamentu no programa operasionál ne’ebé espesífiku ba kombate tráfiku umanu. Presiza halo uluk avaliasaun hodi identifika lacuna no nesesidade, e depois aloka orsamentu ne’ebé natoon no kria pozisaun ka unidade iha forsa seguransa ne’ebé bele implementa programa kontra tráfiku. Doadór sira bele kontribui fundus no peritus hodi apoia dezenvolvimentu kapasidade sira ne’e.
- Governu tenke esforsa atu estimula diversifikasaun ekonómika, liu-liu planu ba transformasaun setor agrikultura no setor indústria sira, no mos reforma sistema edukasaun hodi hasa’e nível literasía, matematika no edukasaun siénsia, atu nune’e prepara ita nia joven sira atu partisipa iha ekonomia ne’ebé produtívu no modernu.
- Timoroan barak falta koñesimentu kona-bá rai liur no risku tráfiku umanu, ne’ebé kria risku ba sira atu monu ba organizasaun kriminozu. Nune’e, Governu la bele deit rezolve problema diversifikasaun ekonómika – tenke mos halo kampaña informasaun hodi eduka joven sira kona-bá risku tráfiku umanu, inklui informa sira kona-bá oinsá organizasaun kriminozu sira halo rekrutamentu.