Presiza Asaun Urjente atu Audit no Kontrola Armas de Fogo (kilat)

Foto : Fundasaun Mahein

 

Fundasaun Mahein, 24 Janeiru 2023

Komunikadu Imprensa:

 

Durante tempu naruk, Fundasaun Mahein (FM) preokupa tebes tanba Estadu falla atu implementa regra no prosedimentu ligadu ho kontrola uzu no asesu ba armas de fogo (kilat). Maske lei iha tiha ona hodi regula forsa seguransa sira uza kilat, implementasaun seidauk natoon. Tuir FM nia hatene, lei hodi regula ema sivíl asesu ba kilat seidauk iha.

FM haree Estadu falla atu monitor no kontrola didiak sirkulasaun kilat iha Timor-Leste nuudar ameasa ba seguransa públiku no estabilidade nasionál. Foin lalais, iha insidente no boatus liga ho sosa kilat no ofisiál estadu rai kilat iha uma, no insidente sira ne’e hatudu katak Governmente sira presiza tau atensaun ba kestaun ne’e. Tanba ne’e, FM públika komunikadu imprensa ida ne’e hodi dada atensaun públiku ba asuntu importante ida ne’e, no mos atu sujere meius espesífiku balun ne’ebé bele haforsa kontrolu kilat no garante seguransa sidadaun Timor-Leste nian.

Povu Timor-Leste komprende ona kona-bá risku husi kilat. Iha tempu Indonézia, povu sofre tanba brutalidade militár Indonézia no milisia sira nian. Depois de restaurasaun independénsia, estadu foun monu ba violénsia komunál durante krize 2006. Fatór boot ne’ebé provoka krize maka distribuisaun kilat ilegál ba membru forsa seguransa no ba ema sivíl. Maske situasaun stabiliza ona, sei iha kilat ho tipu militar ne’ebé seidauk rekolla to’o agora.

Iha tinan 2010-2011, inspesaun no audit konjunta Komisaun Investigasaun Armas F-FDTL no PNTL nian konklui katak forsa seguransa – liu-liu PNTL – seidauk iha kapasidade atu implementa lolos prosedimentu ba kontrola armas. Infelizmente, FM haree katak prátika aat sira ne’e kontinua nafatin ohin loron. Insidente barak akontese durante tinan hirak liu ba ne’ebé hatudu katak lider PNTL no F-FDTL seidauk bele kontrola sira nia membru sira uza kilat. Polisia tiru mate ema iha Kuluhun no Lahane, no ema deskoñesidu uza kilat ho tipu militar atu oho komunidade nia animal sira. Iha mos evidénsia katak kilat barak ne’ebé la rejistu sirkula hela iha teritóriu Timor-Leste, hanesan ema barak koalia kona-bá kilat manu tama husi Indonézia, no kazu ne’ebé foin akontese envolve eis-Komandante PNTL Longuinhos Monteiro.

Foin lalais, media balun koalia kona-bá Governu nia planu atu sosa tan kilat ba forsa seguransa sira. Karik planu ne’e iha ka la iha, públiku nia reasaun ba notisia ida ne’e hatudu katak ema barak preokupa hela kona-bá númeru kilat ne’ebé tama mai ita nia rain. Nune’e mos, FM preokupa katak Estadu nia desizaun atu sosa tan kilat la bazeia ba avaliasaun nesesidade no kapasidade, maibé dala barak bazeia ba ajenda pesoal ka polítiku ruma.

Timor-Leste enfrenta hela problema polítiku, ekonómiku no sosiál barak, no povu barak falta asesu ba infraestrutura bázika, servisus, ekonomia no nutrisaun ne’ebé adekuadu. Peritus barak hanoin katak mundu agora tama iha resesaun ekonómika, no au mezmu tempu Estadu Timor-Leste nia pozisaun finanseiru la sustentável. Bainhira lidér polítiku sira propoin atu sosa tan kilat ba forsa seguransa sira, sira nunka esplika oinsá ida ne’e sei rezolve nesesidade urjente povu nian ka rezolve Timor-Leste nia problema ekonómiku ka polítiku fundamental sira. Forsa seguransa nia disiplina no prátika kontrola armas fraku hela. Tanba ne’e, se governu aumenta númeru kilat iha rai laran, husi FM nia pontu de vista ne’e ameasa ba sidadaun Timor-Leste nia moris no seguransa. Karik kilat kontinua lakon ba beibeik, ema ruma bele uza hodi destabiliza nasaun hanesan akontese iha 2006.

Atu haforsa kontrola armas no prátika aprovizionamentu (sosa) kilat, proteje seguransa públiku no garante estabilidade nasionál, Fundasaun Mahein rekomenda ba Governu meius hanesan tuir mai:

  • Primeiru, Governu tenke reativa Komisaun Investigasaun Armas hodi estabelese sistema atu halo audit annual ba armas de fogo (kilat). Audit tenke kobre forsa seguransa no mos ema sivíl. Presiza duni audit sira ne’e atu bele determina kilat hira maka sirkula iha rai laran ho tipu no kondisaun oinsá. Audit bele detekta kilat ilegál no asegura katak ema ne’ebé subar kilat ilegál hetan penalidade. FM sujere Prezidente Repúblika maka tenke inisia no dirije prosesu ida ne’e, no tenke mos envolve instuisaun estadu no naun-estadu relevante hotu, hanesan forsa seguransa, ministériu relevante sira (Interior, Defeza), PDHJ, KAK no sosiedade sivíl. Audit sei mos envolve asaun konkretu – inklui disiplinaria no legál – atu garante katak regras no prosedimentu liga ho kontrola armas implementa duni.
  • FM husu beibeik polítika nain sira atu kria Polítika Seguransa Nasionál ida atu guia desizaun aprovizionamentu (sosa) kilat ba tempu naruk. Estratejia aprovizionamentu armas nu’udar parte Polítika Seguransa Nasionál tenke bazeia ba avaliasaun nesesidade no kapasidade ajénsia seguransa sira nian, inklui kapasidade atu kontrola armas bazeia ba regras no prosedimentu atuál sira. Wainhira Governu atu sosa kilat, tenke bazeia ba Polítika Seguransa Nasionál, la’os pedidu husi lidér ajénsia seguransa ka polítiku sira. Deputadu husi Parlamentu Nasionál no membru públiku tenke envolve másimu iha debate ba Polítika Seguransa Nasionál.
  • Governu tenke kria kompañia estatal ho rekoñesimentu internasionál atu halo aprovizionamentu armas, tuir Polítika Seguransa Nasionál. Ida ne’e bele garante katak aprovizionamentu armas ne’e transparente no livre husi intervensaun polítiku.
  • Agora dadaun, FM seidauk hare’e lei ruma ne’ebé regula ema sivíl rai kilat. Tanba ne’e, Governu no Parlamentu presiza kria Lei foun hodi regula ema sivíl uza no rai kilat, inklui kria prosesu rejistrasaun ida ba kilat kiik ka kilat manu. Ema sivíl la presiza kilat ho tipu militar – entaun FM haree diak liu bandu.
  • Iha evidénsia barak hatudu katak kilat manu barak tama ilegál mai Timor-Leste liu husi fronteira Indonéza. Maske maioria kilat ne’e ema uza atu kasa animal, kilat ne’e bele mos tiru mate ema. Tanba ne’e, importante ba PNTL no F-FDTL halo esforsu boot atu prevene no detekta kilat ilegal tama iha Timor-Leste no subar iha ema nia uma.
  • FM nia monitorizasaun hatudu katak lidér PNTL no F-FDTL falla totál atu implementa regras no prosedimentu kontrola armas, no ida ne’e provoka kazu grave barak ne’ebé komete husi membru ajénsia seguransa, inklui tiru mate ema no animal. FM ezije komando PNTL no F-FDTL tenke responsabiliza ba fallansu ne’e. FM husu ba Parlamentu Nasionál atu halo investigasaun kona-bá kazu malprátika armas ne’ebé akontese beibeik, no membru ne’ebé responsável tenke hetan penalidade tuir lei.
  • FM kestiona se ofisiál regular PNTL no PSIK presiza duni kaer kilat ka lae? Violénsia iha Timor-Leste akontese lor-loron, maibé baibain ema la uza armas. Krime violentu hanesan ema nauk uza kilat ka tudik kuaze nunka akontese. Polisia iha Timor-Leste jarang presiza uza kilat hodi proteje an ka vítima krime ruma. Unidade espesiál bele mobiliza wainhira kazu ruma akontese ne’ebé presiza uza armas. Nasaun barak uza sistema ida ne’e. Tanba ne’e, FM husu Governu atu halo estudu viabilidade atu hatene se polisia sira bele servisu sein armas. Timor-Leste bele adopta modelu polisiamentu ne’ebé hanesan ita nia nasaun viziñu sira hanesan Nova Zelándia, Fiji no illa Solomon iha ne’ebé só unidade espesiál sira maka kaer kilat, no membru polisia baibain la kaer kilat.
  • Ikus liu, wainhira ofisiál estadu abuza nia pozisaun, ida ne’e hafraku estadu de direitu (Rule of Law), tanba hatudu ba públiku katak ofisiál la tauk atu viola regras. Wainhira ita moris ou Rule of the Deal no koneksaun pesoal duké Rule of Law, ida ne’e viola tiha prinsípiu Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste. Impunidade elite influénsia ba sosiedade, no enkoraja dezorden, violénsia no inseguransa. Tanba ne’e, ofisiál atuál no eis-ofisiál ne’ebé subar kilat ilegál tenke hetan penalidade tuir lei.

 

Atu hetan informasaun kle’an liu kona-báasuntu ne’e bele kontaktu:

 

 

Abel Amaral

Diretor Exekutivu Interinu

Email: mahein2009@gmail.com

Telemovel: (+670) 75771766

Website: www.fundasaunmahein.org

Leave a Reply

Your email address will not be published.

Related Post