Kazu Tiru Mate Animal Komunidade Nian Hatudu Malpratika Seguransa No Hafraku Konfiansa Públiku

Foto :

Introdusaun

Nuudar organizasaun ida ne’ebé ho papel atu monitoriza setor seguransa iha Timor-Leste, Fundasaun Mahein (FM) sempre koalia kona-bá hahalok aat, malpratika ruma husi membru setor seguransa sira. Bazeia ba FM nia monitorizasaun, kazu akontese iha ne’ebé ema ho identidade deskoñesidu uza kilat boot (tipu militar) hodi tiru mate povu sira nia karau. Akontesimentu ne’e mosu iha fatin oi-oin entre tinan 2021-22, ezemplu iha Munísipiu Bobonaro, Munisipiu Manufahi no Munisipiu Manatuto. FM haree ida ne’e hanesan violasaun boot hasoru lei, no hafraku povu nia moris ekonomiku no hatun konfiansa povu ba estadu demokratiku ida ne’e.

Artigu ne’e diskute kona-bá kapasidade instituisaun seguransa estadu, liu-liu responsabilidade étika no legal no polítika kontrola armas. Tanba hanesan FM hakerek ona, violasaun regulamentu no disiplina hanesan ne’e mosu beibeik ona. Objetivu artigu maka atu dada atensaun públiku ba kazu ne’e, no mos atu husu parte seguransa sira, PNTL no F-FDTL sira atu hala’o servisu ho profisional, liu-liu oinsa profisionaliza asaun iha uzu arma sira.

Se tinan-tinan hahalok ne’e mosu nafatin, signifika estadu nia kapasidade atu halo prenvensaun ba hahalok ne’e seidauk iha abut no kle’an. Tuir lolos, intituisaun seguransa estadu PNTL no F-FDTL presiza haree ida ne’e hanesan hahalok krime ida hasoru vida povu nian. Tanba ne’e, FM haree urjente tebes atu rezolve kestaun ne’e, tanba ami preokupa se kazu hanesan ne’e akontese tan iha futuru sei ameasa fali povu nia moris no hafraku lejitimidade estadu. FM mos husu autoridade sira iha instituisaun relevante sira atu halo investigasaun klean kona-bá violasaun hirak ne’e, atu bele identifika autor krime no lori justisa ba vitima sira.

Faktus kazu tiru mate komunidade nia animal

Povu Timor barak buka moris ho deit hakiak animal sira. Bainhira animal sira mate tanba moras ka asidente ruma, ema sempre sofre impaktu negativu ba sira nia moris, liu-liu ema sira ne’ebé hela iha pobreza. Pior liu bainhira ema ruma oho komunidade nia animal ho intensaun atu na’ok ka estraga animal. Maibe durante ne’e, kazu ema lori kilat tiru mate karau sei nafatin akontese.

FM hetan informasaun husi membru komunidade ligadu ba kazu ema uza kilat tiru mate povu nia karau iha fatin sira hanesan, Maliana, Manufahi no Manatuto. Iha akontesimentu hirak ne’e, FM rona katak balun ema deskoñesidu, no balun mai husi oknum PNTL no F-FDTL.

Iha Munisípiu Manufahi, Suku Wetό iha loron 14 Janeiru 2021 tuku 9 kalan, ema ruma mai ho identidade deskonesidu tiru mate komunidade nia karau balun. Iha loron 19 Marsu 2021, iha Munispiu  Bobonaro, Suku Lahomea, komunidade sira akuza membru PNTL ida tiru mate karau iha ne’ebá. Iha parte seluk, membru F-FDTL sira tiru mate komunidade sira nia karau iha loron 14 Fevereiru 2021 tuku 03:00 madrugada iha Aldeia Maumali, Suku Ritabou, Postu Maliana, Munisipiu Bobonaro.

Iha tinan kotuk mos iha Munisipiu Manatuto, Postu Natarbora, Suku Umaboku, iha loron 23 Setembru 2022, tuku 2 madrugada, ema ho identidade deskonesidu tiru mate karau tolu. Sira konsege lori liu karau rua no ida seluk la konsege tula.

Reasaun komunidade nian

Hafoin akontese tiha kazu tiru mate povu sira nia karau, komunidade sira hato’o kedas sira nia sentimentu no preokupasaun sira ba estadu no instituisaun relevantes sira ne’ebé iha kompetensia poder nian hodi halo prosesa ba kazu ne’e. Iha Munisípiu  Bobonaro, Suku Lahomea, komunidade sira halo komunikadu imprensa ida hodi apela ba públiku kona-bá kazu oknum PNTL ida oho karau ho kilat.

Komunidade sira kondena maka’as ba membru seguransa ne’ebé uza kilat la ho profisionalidade no halakon komunidade nia rikusoin. Komunidade sira husu instituisaun sira tau importansia ba kontrola kilat tuir regras, hodi hala’o servisu tuir dalan loos no justu. Infelizmente, komunidade sira na’in ba karau sira hato’o keixa bebeik ona, maibe en jeral estadu no parte seguransa sira ladun tau importansia ba kazu ne’e. Dalabarak kazu ne’e lakon deit la iha resposta serta husi Estadu no instituisaun relavante sira.

Resposta husi seguransa sira la adekuadu

Hafoin kazu ne’e akontese iha Munisípiu Manatuto, Postu Natarbora, Komandante Jeral PNTL orienta no koloka kedas ekipa servisu intelijensia PNTL nian, hodi buka tuir ema deskonesidu ne’ebé uza ‘kilat-boot’ tiru subar animal komunidade nian iha Munisípiu refere. Iha fatin hanesan, Komandante PNTL Munisípiu Manatuto, informa katak hafoin simu informasaun kona-bá insidente ne’e, nia fó ona orientasaun bá xefe investigasaun Eskuadra Natarbora, atu bolu karau na’in sira hodi hato’o sira-nia deklarasaun ho informasaun hodi halo prosesu investigasaun atu identifika suspeitu sira.

Liga ho kazu espesifiku ne’e, FM apresia tanba estadu hatudu esforsu halo prosesu investigasaun. Maibe ami mos haree kazu seidauk rezolvidu tanba seidauk identifika suspeitu. Nune’e mos, Komandu PNTL, hatán kona-bá preokupasaun públiku nian ligadu ho utlizasaun arma ka kilat, konkorda katak PNTL ladun iha kontrolu ne’ebé másimu. Maibe, liga ho kazu ne’e no mos kazu seluk envolve membru seguransa uza armas sala no falta disiplina, resposta husi estadu seidauk konvense no halo povu sira satisfas. Tanba ne’e hafraku konfiansa publiku ba prosesu justisa no instituisaun seguransa sira.

Konkluzaun: forsa seguransa sira seidauk komprende papel tuir Konstituisaun, Lei no Regra sira

Tuir Konstituisaun RDTL, papel PNTL no F-FDTL nian maka garante seguransa nasional, mantein orden públiku no implementasaun lei sira. FM haree kazu ne’e hanesan violasaun boot papel konstituisional ida ne’e, no mos violasaun regra internal instituisaun PNTL no F-FDTL nian liga ho uza armas fora de oras no papel servisu. Parte responsável sira mos viola tiha direitu no ben-estar komunidade nian, tanba estraga komunidade nia moris ekonómiku.

Insidente sira ne’e hatudu katak membru instituisaun seguransa balun seidauk hatene loloos funsaun kilat estadu nian maka atu salva povu no nasaun liu husi mantein orden públiku no proteje husi inimigu sira. Nune’e la’os atu uza kilat hodi tiru fali nia povu no povu nia animal sira. Uluk ita nia luta na’in sira hasai bala musan ida kontra inimigu ida, la hasai arbiru, maibe ohin loron bala musan hasai arbiru deit. FM mos hakerek beibeik ona wainhira membru seguransa estadu uza kilat hodi ameasa orden públiku no povu nia moris, no ami triste haree prátika ne’e kontinua nafatin.

Hahalok ne’ebé akontese hatudu frakeza parte seguransa sira nia kapasidade no maturidade. Tanba tuir loloos, uza kilat hodi fo seguransa no proteje sidadaun sira husi perigu sira ne’ebé lori amiasa ba ita nia rain no ba povu maibe uza fali kilat hodi ameasa povu sira nia moris. Hahalok uza kilat arbiru mos hatudu ona estadu nia fallansu iha investimentu kapasitasaun ba setor seguransa. Maske membru individu sira maka komete krime sira ne’e, FM haree lider PNTL no F-FDTL sira maka responsável. Tanba ne’e FM haree katak husi lideransa parte seguransa sira falla iha kapasidade atu asegura membru sira bele la’o tuir ordem no regras, no tau atensaun ba sira ne’ebé viola lei.

Ikus liu, hahalok ne’e, la’os deit viola regras, lei no Konstituisaun RDTL, no kontra misaun seguransa PNTL no F-FDTL, maibé ita la bele haluha mos hahalok ne’e ameasa diretamente povu nia moris no direitu ekonómiku. Pior liu tan, bainhira estadu falla atu halo investigasaun hodi buka autor krime sira, impunidade kontinue nafatin no konfiansa povu ba instuisaun estadu sai fraku. Karik estadu la mantein disiplina liu husi kultura instituisional lei no orden, ida ne’e sai ameasa ba seguransa públiku no estabilidade nasional.

Rekomendasaun

  • Hanesan FM husu beibeik ona, lideransa instituisaun seguransa sira tenke asegura membru hotu komprende no tuir regras ne’ebé iha liga ho uza armas no uza forsa. Tenke iha kontrolu ne’ebé diak, kuandu fora husi oras servisu kilat sira ne’e tenke entrega no rai iha fatin ne’ebé seguru.
  • Governu presiza orienta parte seguransa no defeza tuir dalan legalidade no justisa. Nune’e FM rekomenda atu kria programa formasaun atu hanorin didiak membru forsa seguransa kona-bá papel Konstitusional institiuisaun seguransa nian iha estadu demokratiku bazeia ba lei.
  • FM husu Parlamentu Komisaun B atu tau prioridade ba hahalok malpratika uza kilat, no kria inisiativa ida atu nune’e seguransa sira la bele kontinua lori kilat tuir pesoal ida nia hakarak no utiliza la tuir regras.

Iha fulan Janeiru 2023, FM husu Governu atu implementa sistema audit annual ba kilat iha Timor-Leste laran tomak. Tuir ami nia haree, ida ne’e maka dalan uniku atu prevene utilizasaun no distribuisaun kilat ilegal iha ita nia nasaun, no garante seguransa publiku no estabilidade nasional.

Leave a Reply

Your email address will not be published.

Related Post