foto: telegeography.com
Iha Timor-Leste, projetu infraestrutura telekomunikasaun sira aselera hela prosesu transformasaun dijitál iha rai laran, hanesan kabu submarinu fibra óptika primeiru, bolu “Timor-Leste South Submarine Cable.” Iha tempu hanesan, kompañia telemóvel sira iha rai laran prepara hela atu implementa teknolojía 5G. Projetu sira ne’e sei halo internet lalais liu no fasilita ema barak liu atu asesu ba internet, atu nune’e estimula ekonomia no ajuda governasaun no administrasaun sai efisiente no efetívu liu. Maibé, transformasaun dijitál ne’e mos lori risku bo’ot: bainhira estadu no povu uza no depende liu ba teknolojia dijitál sira, Timor-Leste sei vulnerável liu tan ba espionajen dijitál no ataka-sibernétiku sira (cyberattacks). Integrasaun ekonomika iha rejiaun aselera, no kompetisaun jeopolítika aumenta, nune’e atór estadu no naun-estadu sei tenta atu aproveita infraestrutrua dijitál hodi hetan vantajen polítika no ekonómika. Ne’e risku bo’ot, liu-liu tanba Timor-Leste nia ajénsia seguransa estadu nia kapasidade síber-seguransa sei limitadu.
Tanba ne’e, Fundasaun Mahein (FM) hakerek artigu ida ne’e hodi diskute kona-ba implikasaun husi Timor-Leste nia transformasaun dijitál ba seguransa nasionál iha kontekstu polítika-seguransa ne’ebé muda, liu-liu kompetisaun ka rivalidade jeopolítika entre Xína ho nasaun seluk. Artigu ida ne’e dizkute konaba “jeopolítika dadus nian” (the geopolitics of data), ho nia implikasaun ba prosesu transformasaun dijitál. Ikus liu, FM fó rekomendasaun balun kona-ba oinsá estadu bele prepara nasaun no povu, atu nune’e bele minimíza risku sira liga ho konetividade dijitál, no masimíza nia benefísiu sira.
Jeopolítika dadus no Xína nia asensaun
“Jeopolítika dadus” – ka “jeopolítika síber-espasu” (geopolitics of cyberspace) – signifika aspeitu estratéjiku no polítiku kontrolu no governasaun dadus. Ho liafuan seluk, oinsá estadu sira utiliza dadus elektróniku nu’udar rekursu importante ida iha kompetisaun globál ba rekursu no podér. Iha kontekstu mundu agora, iha ne’ebé Xína sai nu’udar “superpower” mundiál ida, konseitu jeopolítika dadus ne’e sai relevante liu tan. Xína halo ona asaun barak hodi fortifika nia pozisaun iha espasu dijitál, inklui Belt and Road Initiative (BRI), no ida ne’e influénsia maka’as relasaun internasionál no dezenvolvimentu infraestrutura dijitál durante ne’e.
Xína avanza lalais iha área teknolojia no infraestrutura sira liga ho telekomunikasaun dijitál. Xína nia inisiatíva “Digital Silk Road”, parte husi BRI, tenta atu konstrui infraestrutura dijitál barak, tanba antes ne’e nasaun seluk hanesan Fransa, Japaun no Estadus Unidus mak domina infraestrutura dijitál mundial. Bainhira Xína investe no kontrola infraestrutura sira hanesan kabu submarinu, sentru dadus no rede 5G, Xína bele kontrola dadus ne’ebé liu infraestrutura ne’e, ne’ebé kestaun estratéjiku tebes. Xína nia kompañia teknolojía bo’ot sira hanesan Alibaba, Huawei no Xiaomi halo Xína nia pozisaun iha teknolojía global forte liu tan.
Nasaun seluk implementa meius oi-oin hodi responde ba Xína nia influénsia iha área dijitál. Ezemplu, Governu Estadus Unidus halo lei hodi limita Xína nia kompañia teknolojía sira hanesan Huawei, no EUA mos enkoraja nasaun seluk atu prevene kompañia husi Xína atu envolve iha projetu infraestrutura dijitál sira. Nune’e mos, Uniaun Europeia promove “soberania dijitál”, no kria regulamentu hodi proteje privasidade dadus no estabelese padraun hodi limita nasaun seluk atu kontrola infraestrutura dijitál sira.
Resposta iha rejiaun seluk iha diferensa bo’ot, no diferensa ne’e refleita interese estratéjiku no dependendénsia ne’ebé la hanesan. Ezemplu, ASEAN halo balansu entre benefísiu husi Xína nia investimentu iha infraestrutura dijitál, no nesesidade atu mantein nia otonomía no seguransa. Índia foti pozisaun ne’ebé diferente – sira bandu fali aplikasaun Xína nian no limita Xína nia partisipasaun iha merkadu dijitál.
Timor-Leste nia transformasaun dijitál no kompetisaun jeopolítika rejionál
Hanesan FM diskute ona iha artigu seluk, kompetisaun jeopolítika implika ona nasaun ki’ik sira iha rejiaun hanesan Timor-Leste no estadu illa Pasífika sira. Ita nia nasaun ne’e ki’ik no lokaliza iha área estratéjiku entre Indo-no Ázia-Pasífiku. Tanba ne’e, ita vulnerável liu ba presaun husi ita nia viziñu bo’ot sira, tanba sira uza mekanizmu oi-oin (Inglés bolu “carrot and stick”) hodi promove sira nia interese iha rejiaun ne’ebé sai kompetitívu liu tan.
Governu balun iha rejiaun enfrenta problema bainhira sira aumenta kooperasaun ho parseiru seluk iha área sensitívu sira hanesan kooperasaun militár-seguransa. Lidér Timor-Leste joga hela entre parseiru bo’ot sira hodi hetan vantajen polítiku no ekonómiku. Até agora, ita bele dehan estratéjia ne’e hetan rezultadu ne’ebé di’ak tebes, tanba Timor-Leste nia parseiru sira nafatin hakarak fó apoiu iha área oi-oin, inklui iha área infraestrutura dijitál.
Infraestrutura dijitál atualizadu sei kria oportunidade barak iha setór ekonómiku sira hanesan finansa, telekomunikasaun no e-komérsiu, no sei hadia servisu públiku no administrasaun. Maibé, rede dijitál sira sei lori dadus ho volume bo’ot tebes, ne’ebé krítiku ba atividades privadu no mos ba seguransa nasionál. Iha epóka dijitál, dadus eletrónika sai hanesan sasán ka bens ho valór ne’ebé bo’ot tebes. Kompañia bo’ot sira hetan lukru bo’ot liu husi koleksaun no fa’an dadus. Tanba infraestrutura dijitál ne’e estratéjiku tebes, ajénsia intelijénsia estadu sira no atór naun-estadu oi-oin sempre buka oportunidade atu aproveita vulnerabilidade iha infraestrutura dijitál ne’e hodi asesu ba informasaun.
Austrália apoia infraestrutura dijitál iha Timor-Leste, ho objetivu ida atu promove dezenvolvimentu ekonómiku no seguransa dijitál iha Timor-Leste nia iha rejiaun ne’e. Maske Timor-Leste hetan benefísiu bo’ot husi apoiu tékniku husi Austrália durante prosesu konstrusaun kabu submarinu, apoiu ne’e mos refleita kompetisaun jeopolítika iha rejiaun, iha ne’ebé nasaun bo’ot kompete malu atu influénsia prosesu transformasaun dijitál hodi promove sira nia interese rasik. Realidade ida ne’e hamosu pergunta importante kona-ba soberania dijitál, ka kontrola soberanu ba infraestrutura telekomunikasaun dijitál no movimentu dadus elektróniku.
Kapasidade sibernétiku doméstika sei limitadu
Timor-Leste nia infraestrutura dijitál dezenvolve hela no konetividade aumenta, tanba ne’e ita sei enfrenta ameasa síber, hanesan rede krime organizadu ne’ebé buka oportunidade ekonómiku, no mos husi atór estadu ne’ebé tenta atu asesu ba dadus nu’udar atividades halibur dadus intelijénsia. Agora dadaun, Timor-Leste falta kapasidade atu jere situasaun foun ne’e, tanba ita nia ajénsia intelijénsia no seguransa nia rekursu umanu no teknolojía liga ho síber-seguransa nian limitadu tebes. Instituisaun seguransa estadu halo ona formasaun kona-ba síber-seguransa nian, maibé falta esperiénsia no rekursu atu bele detekta no kombate ameasa sibernétiku sira.
Tanba ne’e, FM fiar katak Governu tenke fó prioridade ba síber-seguransa nian atu dezenvolve ita nia kapasidade lokál liu husi programa formasaun no parsería. Timor-Leste nia númeru sientísta komputadór ne’ebé peritu iha área síber-seguransa nian la to’o, no instituisaun ensinu superior sei falta kapasidade atu prodús ema ne’ebé kualifikadu iha área ne’e. Nune’e ita presiza adapta ita nia sistema edukasaun ba nesesidade epoka dijitál, atu nune’e Timor-oan sira bele envolve direita iha konstrusaun no manutensaun sistema dijitál sira. Ita tenke haforsa ita nia kapasidade rasik hodi redúz dependénsia ba apoiu esternal no defende kontra ameasa sibernétiku sira ho independenti. Tuir FM nia hanoin, dalan úniku atu garante ita nia soberania nasionál maka ita tenke kontrola ita nia dadus elektrónika no infraestrutura dijitál sira rasik.
Konkluzaun
Timor-Leste agora iha pozisaun ne’ebe kritiku tebes tanba mudansa jeopolítika no prosesu transformasaun dijitál aselera tebes. Planeamentu parsería, no investimentu estratéjiku urjente tebes atu garante katak ita nia rekursu umanu sira dezenvolve hamutuk ho infraestrutura no teknolojía dijitál sira. Husi FM nia perspetiva, ita presiza halo nune’e hodi garante Timor-Leste bele kontrola nia dadus no kombate ameasa sibernétiku husi atór estadu no naun-estadu sira. Karik Governu falla atu investe ho adekuadu iha rekursu umanu iha área síber-seguransa nian, Timor-Leste sei kontinua depende ba apoiu husi rai liur. Ida ne’e sei limita ita nia abilidade atu proteje ita nia interese stratejiku seguransa nasionál ho independenti.