Politizasaun Grupu Arte Marsiais: implikasaun ba seguransa nasionál no Eleisaun Parlamentar 2023

Foto : Mandala

Grupu arte marsiais no rituais (GAM) nu’udar organizasaun masál ho papél importante iha sosiedade no kultura polítika Timor-Leste nian. Hafoin eleisaun parlamentar 2017, ema barak hakfodak haree KHUNTO sai grupu polítiku importante ida iha Timor-Leste. Públiku mos komesa komprende ona kona-bá importánsia GAM iha sistema polítika Timor-Leste nian. Partidu foun afiliadu ho GAM mos estabelesidu ona, hanesan Partidu Unidu ba Dezenvolvimentu e Demokrasia (PUDD) no Os Verdes. Iha tempu hanesan, partidu polítiku boot sira mos koordena ho lidér GAM atu mobiliza ema iha komunidade oi-oin. Artigu ne’e bazeia ba Fundasaun Mahein nia peskiza liga ho politizasaun GAM – ka “GAM-nizasaun” polítika – no diskute kona-bá nia implikasaun ba Eleisaun Parlamentar 2023 no seguransa iha Timor-Leste.

GAM nu’udar organizasaun popular ne’ebé orienta ba kombate, no relasaun kompleksu ho sosiedade sivíl, instituisaun estadu no istória rezisténsia. Tanba ne’e, GAM nia papél liga ho moris sosiál no polítiku iha Timor-Leste úniku tebes. Membru GAM sira sempre koalia katak sira hetan benefísiu barak husi organizasaun. Pur ezemplu, GAM fo apoiu ekonómiku ba membru sira liu husi oportunidade servisu no ajuda ba lia (seremónia kultural). GAM mos kria espasu ba ezersísiu no hametin grupu. Membru barak koalia katak sira deside atu tama iha GAM tanba razaun “auto-defeza”. Razaun ida maka forsa seguransa sira seidauk bele garante seguransa iha area barak iha rai laran. Dala barak mos, membru GAM ida halo violénsia kontra membru GAM seluk, ne’e influénsia komunidade barak liu tama GAM atu buka protesaun. Ema bolu “violénsia GAM” maibé maioria akontesimentu ne’e rezulta husi problema entre individu ka familia ruma, no wainhira problema mosu sira bolu kamarada GAM sira. Nune’e problema kiik sai fali problema boot. Maske nune’e, FM mos rona katak GAM balun ameasa ema tanba razaun polítiku ka partidu, no balun envolve ho ameasa kontra negósiu kiik hanesan “mafia” sira halo.

Dadaun ne’e, partidu boot sira komesa halo akordu informal ho lidér GAM, no ema polítiku balun sai membru GAM. Sira haree katak komunidade barak fiar GAM, entaun fasil ba GAM atu mobiliza massa. Dala barak, familia ka komunidade tomak envolve ho GAM ida. Nune’e mos, votante iha Timor-Leste dala barak suporta partidu tanba familia ka komunidade mos suporta, la’os tanba programa ka polítika ruma. Tanba ne’e, lidér GAM bele manda membru hotu atu vota ba partidu espesífiku, depois membru sira mos bele konvense familia tomak atu fo apoiu.

Servisu hamutuk ho partidu mos fó benefísiu ba lidér GAM rasik, tanba ajuda partidu signifika bele asesu ba benefísiu ekonómiku, depois bele distribui ba membru importante sira. Estadu sai nu’udar fonte boot liu servisu no osan iha ekonomia Timor-Leste nian. Tanba ne’e, ema hotu hakarak asesu ba rekursu estadu, no ida ne’e influénsia makaas atividade polítiku no votu sira. GAM nia membru no apoiante barak los iha sidade no mos iha area rural no fasil atu mobiliza, entaun FM la hakfodak bainhira GAM mos envolve ho “jogu” ne’e.

Maske GAM bele fó benefísiu oi-oin ba individuu no komunidade, FM preokupa nafatin kona-bá kolaborasaun entre GAM ho partidu sira, no mos membru GAM tama iha instituisaun estadu. FM preokupa tanba ami haree GAM-nizasaun ne’e bele kontribui ba violénsia no destabilidade, tanba razaun oi-oin. Fatór ne’ebé hamosu violénsia komunál kompleksu tebes, maibé peskiza hatudu katak violénsia ne’e bele akontese bainhira fatór oi-oin eziste hanesan istória violénsia ka konflitu, identidade grupu ne’ebé forte, populasaun joven barak, edukasaun ne’ebé menus, governasaun setór seguransa ne’ebé fraku no dezigualdade sósio-ekonómiku ne’ebé aumenta beibeik.

Fatór barak mensiona iha leten eziste hela iha Timor-Leste. Pur ezemplu, maske ema edukadu balun tama iha GAM, ema Timor barak falta asesu ba edukasaun ho kualidade diak, inklui maioria GAM. GAM mos promove makaas lealidade ba grupu, no balun uza juramentu raan, no prontu atu uza violénsia atu proteje membru husi grupu seluk. Ida seluk maka membru governu no forsa seguransa sira barak tama ona iha GAM, no realidade hatudu membru forsa seguransa fasilita ka tolera violénsia ne’ebé membru GAM halo. Timor nia esperiénsia iha pasadu ho violénsia komunál no destabilidade polítiku naruk tebes, iha mos violénsia loron-loron iha komunidade, no mos tensaun polítiku entre lidér no partidu sira. FM tauk saida maka bele akontese se karik lidér GAM sira la bele kontrola ona membru sira iha eventu polítiku ruma, pior liu se lidér GAM haruka membru sira halo violénsia kontra grupu seluk.

Maske FM haree GAM-nizasaun ne’e hanesan risku boot ba seguransa nasionál, ami ladun haree GAM nu’udar hanesan “kauza” ka abut violénsia ka destabilidade iha Timor-Leste. Hanesan mensiona iha leten, Timor nia esperiénsia ho violénsia no konflitu naruk tebes. Nune’e mos, violénsia no destabilidade polítika iha tempu independénsia la’os buat foun: dezde 2002 ita enfrenta krize oi-oin, no lidér rezisténsia sira nafatin prátika “polítika guerrilha” ne’ebé kria tensaun no risku iha sosiedade to’o ohin loron. Grupu la’os-estadu balun mos uza táktika hanesan – sira organiza-an ho segredu no ameasa estadu karik estadu la tuir sira nia hakarak. Lidér GAM mos kaer podér hanesan, tanba sira bele mobiliza membru ne’ebé ho lealidade forte, organiza ho segredu, e depois lidér bele manda membru ameasa ema seluk ka kria destabilidade.

Peskizador balun investiga tanba saida maka kultura polítika Timor-Leste ne’ebé ho karakter klandestina, no dala barak rezisténsia uza armas, kontinua to’o ohin loron. Peskiza ida sujere tensaun entre ONU no lidér Timor-oan iha prosesu harii estadu garante kontinuasaun “rezisténsia” iha tempu independénsia. Iha mos ligasaun ho diferensa boot ne’ebé eziste entre instituisaun no regra formal sira ho realidade prosesu halo desizaun iha Timor, ne’ebé baibain tuir dalan informal. Natureza polítika klandestina no rezisténsia maka tenke uza dalan informal hodi atinje nia objetivu. Maske nune’e, Timor-Leste sai ona Repúblika Demokrátika bazeia ba Estadu de Direitu. Tanba ne’e, lidér polítiku no instituisaun estadu tenke tuir lei no regra formal sira.

Lidér polítiku balun gosta akuza GAM dehan sira kria problema seguransa ho korrupsaun. Maibé, FM haree ida ne’e hanesan hipokrasía (kemunafikan). Iha realidade, partidu boot sira rasik maka haforsa GAM tanba sira uza GAM atu mobiliza ema. Ida fali maka partidu sira maka normaliza tiha patrimonializmu, nepotizmu no korrupasaun, la’os GAM sira maka inventa buat sira ne’e. Governu mos seidauk responde ho diak ba povu kiik barak nia nesesidade no kria ambiente seguru, tanba ne’e ema barak hakarak tama GAM no mos komesa suporta partidu alternativa hanesan KHUNTO, tanba KHUNTO promete atu fo benefísiu direita ba sira nia membru. Partidu boot sira sempre distribui benefísiu atu mantein apoiu polítiku, entaun ita la bele hakfodak bainhira GAM sira halo hanesan. Iha tempu hanesan, meius ne’ebé governu implenta to’o seidauk bele redús GAM ka prevene violénsia iha rai laran. Karik dezigualdade sósio-ekonómiku kontinua aumenta, ema barak liu sei sente frustradu no hirus, no kondisaun sei kontinua sai aat liu tan. Ema sei kontinua tama iha grupu ne’ebé bele halo sira sente seguru no fo oportunidade ba sira. Tanba ne’e, GAM sei kontinua influénsia makaas dezenvolvimentu sosiál, ekonómiku no polítiku iha Timor-Leste.

Tinan kotuk, FM husu Governu atu kria estratéjia integrada ida atu responde ba GAM iha Timor-Leste. Pilar importante liu maka tenke responde ba nesesidade báziku povu Timor-Leste. FM mensiona beibeik katak ami fiar GAM bele diak ba sosiedade Timor se kondisaun jerál iha nasaun mos diak. Maibe, karik partidu boot sira kontinua tuir dalan ne’ebé la justu no la sustentável, sempre fahe benefísiu ho rede maibé povu baibain la hetan buat ida, ami tauk GAM sira bele aumenta deit violénsia no korrupsaun rekursu estadu.

Ami nia preokupasaun ne’e relevante liu iha tempu preparasaun ba Eleisaun Parlamentar 2023, tanba Governu Konstitusionál tuir mai sei determina futuru nasaun ida ne’e. Atu prevene Timor monu ba krize finanseiru no sósiu-polítiku, Governu foun tenke rezolve kestaun boot sira, liu liu kreximentu ekonómiku, kapasidade estadu, infraestrutura no servisus bázikus.

Ohin loron, FM husu deit lider GAM no partidu sira atu la bele uza tátika provokatíva no perigozu hanesan ataka oponente, kestiona hahalok iha pasadu ka haruka ema halo violénsia. Partidu tenke servisu hamutuk ho GAM sira atu promove partisipasaun polítika ne’ebé demokrátika no pasífika. Au mezmu tempu, lidér sira tenke aprezenta programa ne’ebé realístiku atu responde ba povu Timor nia nesesidade urjente sira.

Leave a Reply

Your email address will not be published.

Related Post